Obilježavanje Praznika rada – koje se danas u epidemiološki ograničenim okvirima događa širom zemlje – trenutak je da upozorimo i na glavne teme koje sindikati u svim privrednim granama promiču i kojima se bave. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSH) kaže kako sindikati neće olako pristati na promjene Zakona o radu koje bi se mogle dogoditi u ljeto naredne godine, ali i kako smo danas svjedoci da poslodavci koji su jučer tražili oštro odvajanje radnika od kapitala danas ne mogu preživjeti bez pomoći države.

Bolje normalno

- Uz čestitke svim radnicama i radnicima u Istri, poručujem kako ćemo nastaviti borbu za njihova prava, kaže predsjednik SSSH Novosel. Uspoređujući položaj radnika u Hrvatskoj prije trideset godina i danas, Novosel komentira: „Poziciju radnika u ovih trideset godina državne samostalnosti sigurno ne možemo uspoređivati s položajem radnika u bivšem sustavu. Radilo se o drugom političkom uređenju gdje smo imali radničko samoupravljanje i gdje su radnici imali daleko više prava nego u postojećem sustavu.“

- Od rata uz sve pretvorbe i promjene vlasništva u državno, zatim u privatno, donijele su gubitak od stotina i stotina tisuća radnih mjesta, nestalo je na stotine tvornica. Od najrazvijenije republike došli smo na mizernu industriju i orijentaciju na usluge i turizam. I sada – kada nam dođe pandemija gdje se pokazala osjetljivost na turizam i usluge – mogu se nadati da smo nešto naučili. Ne da ćemo se vratiti u staro normalno, nego da ćemo ići u bolje normalno. A to znači zaokret prema industriji te brža zelena i digitalna transformacija, jer bez toga nema opstanka, kaže Mladen Novosel.

Zakon o radu

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije kaže da je položaj radnika takav da se može uspoređivati s onim zbog kojeg su se prije 135 godina pobunili radnici u Chicagu, a prije 101 godine u Puli.

- Ništa bitno nije se promijenilo. Još uvijek nam trebaju „tri osmice“, a prava radnika u posljednjih trideset godina stagniraju. Od 1996. godine kada je donesen Zakon o radu prava radnika mijenjala su se nekoliko puta na štetu radnika i u korist poslodavca,“ kaže Cvitić.

Ona ističe poseban problem radnika zaposlenih na određeno vrijeme: „Svaki četvrti zaposleni radnik u Hrvatskoj ima ugovor na određeno vrijeme. Kad gledamo mlađe, svaki drugi radnik mlađi od 29 godina ima ugovor na određeno. Ne postoji nikakva socijalna sigurnost i zbog toga mladi odlaze. Ispada da samo politički podobni mogu prosperirati, dok se drugi ne mogu izboriti za bolja radna mjesta i svoja prava.“

Predsjednica SIK-a Marina Cvitić upozorava kako situacija u turizmu pokazuje slabost gospodarstva Istre i cijele zemlje. Kaže i da prosječna plaća ne odgovara stvarnom životu.

- Premijer se hvali kako je prosječna plaća preko sedam tisuća kuna. Ali, što nam čini prosjek plaće? To su svi zaposleni, ali kada pogledamo podatak o medijalnoj plaći, onda vidimo kako je 5.800 kuna. Dakle, pola zaposlenih ima plaće ispod 5.800 kuna odnosno najmanje sedamnaest posto manje od prosjeka kojim se hvale političari, kaže Cvitić.

U sindikatima priznaju da ćemo postojeću ekonomsku krizu uzrokovanu pandemijom proživjeti teško i da su potrebne velike promjene u pristupu radu i radničkim pravima.

Socijalna kriza

Promjene su, priznaje Novosel, vidljive i na političkoj sceni. „Nismo imali smo ekonomsku krizu kroz pandemiju nego i socijalnu krizu. Sada je jasno da oni koji zagovaraju odvajanje kapitala i države za vrijeme pandemije nisu mogli bez države. Svi oni koji su mogli kroz određeno vrijeme akumulirati sredstva nisu to učinili i postalo je očito da ni hotelske kuće nisu imale novca za plaće nego je morala uskočiti država. Očito je da mi ne možemo biti čisto kapitalističko društvo nego da moramo biti socijalno društvo“, objašnjava Mladen Novosel iz SSSH.

Novi Zakon o radu kojeg već naveliko predlaže Hrvatska udruga poslodavaca naišao je na otpor sindikata, dok su prijedlozi da se radnicima omogući „švedski model“ sudjelovanja u upravljanju poduzećima čuje sve češće.

- Kad govorimo o švedskom modelu, moramo reći da je to viđeno kod nas do devedesete godine. A ideologija južnoameričkog kapitalizma da radnike treba posve razvlastiti od imovine te da su samo trošak poslodavcu kod nas neće proći iako se ona spominje u kontekstu novog Zakona o radu. Pred godinu dana imali smo pokušaj za brzu intervenciju u ZOR-u tom smislu, koja se pokušala pokriti novim odredbama o radu od kuće – iako postojeći zakon to normalno regulira, jer radnicima treba pokriti troškove rada od kuće. To smo spriječili jer se predlagalo da poslodavac može bez dogovora raskidati kolektivne ugovore i smanjivati plaće radnika. To nije prošlo i sada smo u fazi konzultacija o željama poslodavaca, radnika i Vlade – a sigurno neće proći model lakšeg otpuštanja radnika. Pokušat ćemo da ostane bolji ili u najmanju ruku jednak kao i do sada,“ kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Povezane vijesti

• Kutlača: Sad je vrijeme za borbu
• RADNICIMA HVALA, ALI PRVO PRAVA! Danas e-prosvjed u povodu Međunarodnog praznika rada. Sindikalist Slobodan Kapor: "NEKI POSLODAVCI SU DOBILI DRŽAVNU POMOĆ I OTPUŠTALI RADNIKE"
• UMJESTO DRUŽENJA UZ GRAH SINDIKATI ODRŽALI VIRTUALNO OKUPLJANJE I POSLALI POSLODAVCIMA I VLADI DVANAEST ZAHTJEVA: "Tražimo promjenu društveno-ekonomskog sustava, minimalnu plaću od četiri tisuće kuna i pravedniju raspodjelu mirovina"