Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj javilo se 1.769 kandidata.
Prema Pravilniku o nagrađivanju i procjeni Povjerenstvo za nagrađivanje izabralo je 504 najuspješnija odgojno-obrazovna djelatnika u školskoj godini 2019.-2020. Zbog epidemiološke situacije dodjela nagrada održala se u virtualnom okruženju, na međunarodni Dan učitelja, 5. listopada.
Iz Istre je tako nagrađeno jedanaestoro nastavnika iz osnovnih i srednjih škola: Dijana Muškardin iz SŠ Mate Blažine Labin, Robert Gortan i Vesna Vujasin Ilić iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, Keti Melnjak iz OŠ Šijana, Anna Giugno Modrušan OŠ Giuseppina Martinuzzi Pula, Ivan Gambiroža OŠ Veruda Pula, Irena Kiss Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Dejana Tavas OŠ Vladimira Nazora Rovinj, Karin Milotić SŠ Zvane Črnje Rovinj, Alenka Banić Juričić OŠ Marije i Line Umag i Tina Pajdaš OŠ Jože Šurana Višnjan, a ovdje donosimo drugi dio priča ovih uspješnih pedagoških djelatnika, dok prvi dio možete pročitati ovdje.
Jednostavno, volim posao koji radim i nastojim ga odraditi na najbolji mogući način. Kroz rad stalno učimo, uvijek iznova i ova vremena zahtijevaju dodatne kompetencije, kaže ova učiteljica Područne škole Galižana
Anna Giugno Modrušan već gotovo 24 godine radi kao učiteljica razredne nastave u talijanskim školama.
- Nagrada je bila za cjelokupan rad, drago mi je dobiti takvo važno priznanje, koje, iskreno, nisam očekivala, drago mi je da je moj rad prepoznat. Učiteljica sam savjetnica, u posljednje četiri godine bila sam u timu mentora za razrednu nastavu za reformu, radila sam proljetos i na pripremi emisija za učenike talijanskih osnovnih škola koje su se prikazivale na pulskoj Tv Novi u suradnji Talijanske unije i Istarske županije. Nadalje, s učenicima sam sudjelovala na raznim natjecanjima, sve je to spoj cjelokupnog višegodišnjeg rada, veli Anna Giugno Modrušan koja već osmu godinu radi u Talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi" - Područnoj školi Galižana.
Prije toga 12 godina radila je u talijanskoj školi u Poreču, i četiri godine u Novigradu.
Ona je i županijska voditeljica za škole talijanske nacionalne zajednice za razrednu nastavu te asistentica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti za razrednu nastavu na talijanskom jeziku.
- Jednostavno, volim posao koji radim i nastojim ga odraditi na najbolji mogući način. Kroz rad stalno učimo, uvijek iznova i ova vremena zahtijevaju dodatne kompetencije, neprestani rad i iznalaženje novih načina prenošenja znanja. Rad u maloj školi kao što je Područna škola Galižana je zahtjevan, ali i vrlo zanimljiv, poticajan i nastojim što je bolje moguće odraditi taj posao, navodi Anna Giugno Modrušan.
I djeci je zanimljivo biti u kombiniranom razredu, prvašići već slušaju što rade njihovi prijatelji trećaši, a trećaši prisluškuju prvašiće, kaže ova učitejica razredne nastave u Valturi
Keti Melnjak učiteljica je razredne nastave u Područnom odjelu Valtura koja djeluje u sklopu Osnovne škole Šijana.
- Naravno da me veseli nagrada, to je priznanje za cjelokupan moj rad. Od 1992. godine radim u kombiniranom odjelu Područnog odjela Valtura, s time da jedne godine imamo prvi i treći razred, a iduće godine drugi i četvrti. Ove godine imam prvi i treći razred, no trenutno izdvojena sam iz nastave do 31. siječnja i koordinatorica sam tima za treći razred koji priprema emisije Škola na Trećem za učenike trećeg razreda na HRT3. Radila sam to i proljetos i prihvatila ponudu za nastavak rada. Bila sam i jedan od članova radne skupine koja je pisala kurikulum za prirodu i društvo školske godine 2015./16., kao i član skupine za razrednu nastavu projekta Škola za život. Tijekom provedbe projekta bila sam potpora učiteljima kako kroz stručne skupove te kao mentor u virtualnoj učionici na Loomenu, veli ova nagrađena učiteljica.
Ističe da nema puno kolega iz Istre koji su u timovima koji pripremaju emisije za Školu na Trećem.
- Budući da sam sudjelovala u toliko projekata, sve se nekako posložilo, prikupila sam dokumentaciju, predala je i s obzirom na veliki broj prijavljenih učitelja, nisam očekivala da ću biti među nagrađenima. Drago mi je da je prepoznat rad i trud, veli Melnjak.
Govoreći o svome iskustvu u područnom odjelu i u kombiniranom razredu ističe da je takav rad malo drugačiji, zahtijeva puno dinamike i dobru organizaciju te dobru pripremu za nastavu, ali je zato i tim zanimljivije.
- S obzirom na manji broj učenika, svaki učenik ima punu pažnju učiteljice, mi smo poput male obitelji. Navodi i da je djeci zanimljivo biti u kombiniranom razredu, prvašići eto već slušaju što rade njihovi prijatelji trećaši, a trećaši "prisluškuju" prvašiće. Često kad dođu u teći ili četvrti razreda kažu "prije dvije godine ste malo drukčije objašnjavali", zaključuje.
Kako dalje? Školska godina koja je za nama donijela je brojne izazove, bilo je propusta, ali puno smo i naučili, veli prof. pedagogije pulske Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu i suradnik pulskog Sveučilišta
Među dobitnicima Priznanja je i znanstvena suradnica, dr. sc. Irena Kiss, prof. pedagogije pulske Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, vanjski suradnik Otvorenog učilišta Diopter i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile i voditelj edukacija nastavnika Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Priznanje je obuhvatilo sve aspekte njezina rada, mentorstva, projekte, usavršavanja nastavnika, objave znanstvenih i stručnih radova, održane radionice, predavanja.
Naglasila je kako navedeno priznanje zaslužuje daleko veći broj kolega koji zaista vole svoj poziv, unatoč činjenici da im javnost nije uvijek naklonjena. Uloga nastavnika vremenom se promijenila i postigao se bitan odmak od tradicionalne, a profesionalni kompetencijski okvir se znatno proširio. Potrebno je moderirati nastavni proces, organizirati motivirajuće okruženje, poticati timski rad, procijeniti mogućnosti, uzeti u obzir stilove učenja, implementirati suvremene tehnologije, a ipak ostaviti učenicima dovoljno prostora za samoostvarenje. Sve je zastupljenija konstruktivistička nastava usmjerena učeniku, kojom se povećava efikasnost obrazovnog rada, potiče stvaralačko mišljenje i inicijativa. Najučinkovitija je u socijalnom okružju, jer se i aktivno učenje pojačava interakcijom. Tu se otvara pitanje on-line nastave, koja je pokazala svoje prednosti, iako su uloženi trud i povratna informacija nerijetko obrnuto proporcionalni. Zbog toga je, koliko god je moguće, potrebno dati prednost direktnom kontaktu i živoj riječi. Trenutni, kombinirani način rada također ima dobrih strana, pod uvjetom stjecanja vještine planiranja vremena i postizanja ravnoteže između aktivnosti u virtualnom i realnom svijetu.
Kako dalje? Školska godina koja je za nama donijela je brojne izazove, bilo je propusta, ali puno smo i naučili. Kažu da zbog oluja hrastovi imaju dublje korijenje, i vjerujem da će, ako stečena iskustva pametno iskoristimo, tako biti i s našim obrazovnim sustavom. Za njegov razvoj je potrebno vrijeme a svako zaustavljanje nas vuče unatrag, kao kod uzvodnog veslanja. Zbog toga nastavnički poziv predstavlja veliku odgovornost, ali i privilegiju mogućnosti sudjelovanja u odrastanju mladih ljudi, ističe Kiss.
Da bi učenik bio spreman za život, osim klasičnog znanja, potrebno je razviti niz vještina poput kritičkog promišljanja, rješavanja problema, društvene angažiranosti. Neke od tih vještina odlično se razvijaju baš zahvaljujući predmetima koji su zapostavljeni, a to su glazbena, likovna, tehnička i tjelesna kultura
Osim što predaje glazbenu kulturu, profesorica Tina Pajdaš iz OŠ Jože Šurana Višnjan vodi i vannastavne aktivnosti, koje već godinama prilagođava interesima učenika.
- U školi smo do sada imali paletu raznolikih glazbenih aktivnosti: školski band, glazbeno-scensku grupu, glazbenu stvaraonicu, klapu, orkestar, folklor, tradicijsko pjevanje, mali zbor, vokalnu skupina, veliki zbor… I ove će godine biti organiziran pjevački zbor, ali virtualni, kao i glazbena stvaraonica u kojoj pripremamo, stvaramo i izmišljamo kratke mjuzikle, istaknula je.
Što se tiče učiteljskog poziva, Tina smatra kako je to vrlo kreativan posao.
- Svaka nastavna godina nosi svoje izazove i nove generacije. Potrebne su stalne prilagodbe i promjene načina i metoda poučavanja. Radim u matičnoj i dvije područne škole. Srećom, škole su odlično opremljene. Rad u doba pandemije bio je vrlo naporan i znalo se dogoditi da priprema i provjera radova, pregled videozapisa i snimaka traju do 12 sati dnevno, a ponekad i više, poručila je profesorica.
Dodala je i da su joj učenici, njihovi interesi i želje najveća motivacija za rad. Pritom veliku ulogu ima i kvaliteta kolektiva u kojima radi.
- Kada uza sebe imate divne kolege s kojima odlično surađujete i pozitivnu atmosferu, sve je lakše. Obožavam naša druženja na kojima se redovito izrodi nekakav dobar projekt ili međupredmetna suradnja, kaže ona.
Profesorica Pajdaš smatra i kako bi kulturno-umjetnički sadržaj trebao biti više zastupljen u odgoju i obrazovanju osnovnoškolske djece.
- Da bi učenik bio spreman za život, osim klasičnog znanja, potrebno je razviti niz vještina poput kritičkog promišljanja, rješavanja problema, društvene angažiranosti. Od učenika se očekuje da kvalitetno surađuje i komunicira s drugima, da je sklon suradnji, kreativan i originalan, da je inovator, poduzetan. Neke od tih vještina odlično se razvijaju baš zahvaljujući predmetima koji su zapostavljeni, a to su glazbena, likovna i tehnička kultura, a tjelesnu kulturu da i ne spominjem. Dolaze nam učenici koji su sve manje koordinirani, fina motorika im je narušena. Nadam se da ćemo kroz cjelodnevnu nastavu moći učenicima ponuditi više glazbenih, likovnih i tjelesnih aktivnosti, poručila je.
Za vrijeme online nastave sama je kreirala materijale za pomoć u učenju. Bez obzira na sav uloženi trud u osposobljavanju online nastave i dodatnom uloženom osobnom angažmanu, ništa ne može zamijeniti rad s djecom u učionicama, smatra ova učiteljica hrvatskog jezika u OŠ Vladimira Nazora
Dejana Tavas, nagrađena učiteljica hrvatskog jezika u rovinjskoj Osnovnoj školi Vladmira Nazora istaknula je kako joj je posebno zadovoljstvo što ju je upravo ravnatelj Bojan Burić prijavio na javni poziv.
- Ponosna sam na sebe i školu jer smatram kako nema uspješnog učitelja bez podrške kolektiva, rukovodstva i stručnih službi, kaže nam Tavas. Suautorica je dviju čitanki hrvatskog jezika koje su trenutno u uporabi, a za vrijeme online nastave sama je kreirala materijale za pomoć u učenju i dijelila ih na platformama koje su koristili učenici i nastavnici. “Iako su video lekcije dobro napravljene, željela sam olakšati usvajanje gradiva svojim učenicima koji su navikli na moj način rada”. Tavas smatra kako, bez obzira na sav uloženi trud u osposobljavanju online nastave i dodatnom uloženom osobnom angažmanu, ništa ne može zamijeniti rad s djecom u učionicama. “Usprkos maksimalnom smanjenju količine gradiva, inicijalni testovi pokazuju velike rupe u znanju.” Ove je godine ispred njih puno posla, osim tekućeg gradiva pokušat će nadoknaditi i ono izgubljeno. Iako im nedostaju zajedničke sportske i izvannastane aktivnosti, Tavas kaže kako je sve dobro dok su u školi i dok ne moraju nositi maske u učionicama, jer su one vidno utjecale na raspoloženje među djecom. Pridržavaju se svih propisanih mjera no unatoč povoljnoj epidemiološkoj situaciji napetost se ipak osjeti, posebice kada se netko od učenika razboli. Najviše im nedostaju zajedničke sportske i izvannastavne aktivnosti, no sve će to prebroditi jer im je zajednička želja da se scenarij prethodne školske godine više nikada ne ponovi.
Učenici su sada jako disciplinirani i pridržavaju se svih propisanih mjera. Želimo ostati u školi dokle god to bude moguće, naglašava profesorica likovne kulture i umjetnosti u SŠ Zvane Črnja
Karin Milotić, profesorica likovne umjetnosti iz rovinjske Srednje škole Zvane Črnja rekla nam je kako je prethodna školska godina bila izrazito turbulentna i teška, kako za učenike tako i za nastavnike i roditelje.
- S obzirom da je Ministarstvo pozvalo nastavnike da svojim doprinosom pomognu u uspostavi online nastave, prionula sam poslu i snimala video lekcije te radila na različitim materijalima zajedno s nekoliko kolegica kako bi nastavnicima olakšali prijelaz na online nastavu, kaže nam Milotić i vjeruje da je to razlog zbog kojeg je ove godine nagrađena.
Za predmet likovne umjetnosti bilo ih je samo četiri iz cijele Hrvatske.
- U početku je bilo jako teško, tek smo proučavale i usavršavale tehniku snimanja. Vremena je bilo jako malo i znale smo raditi po 20 sati dnevno, a spavati samo nekoliko sati. Kasnije nam je još nekoliko kolega priskočilo u pomoć i hvala im na tome, izjavila je Milotić.
Materijale su isporučivale svaki tjedan a lekcije su se emitirale na RTL-u. Činjenica da je SŠ Zvane Črnja jedna od škola koja je prošle godine počela s eksperimentalnim provođenjem kurikularne reforme, svakako im je olakšala prilagodbu na virtualnu nastavu. Milotić kaže kako su osim prilagodbi na nove načine i metode učenja, aktivno sudjelovali u nekoliko Erasmus+ programa gdje su s učenicima više puta godišnje posjećivali škole iz europskih zemalja i da im to sada jako nedostaje. Na naš upit kakva je sada atmosfera u školi, Milotić kaže da su unatoč neizvjesnosti, učenici jako disciplinirani i da se pridržavaju svih propisanih mjera.
- Želimo ostati u školi dokle god to bude moguće, naglašava ona.
Prvi dio predstavljanja istarskih najučitelja potražite ovdje.