Arhiva
Kako je za očekivati da će većina učenika sudjelovati na nastavi u učionicama te da će se za iznimne slučajeve osigurati online nastava, potrebe za Školom na Trećem neće biti, naglasili su u ministarstvu
Od 7. rujna učenici će pohađati nastavu u učionicama uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a u iznimnim slučajevima u suradnji s CARNET-om nastojat će se osigurati online nastava, u pravilu prema unaprijed određenom rasporedu za učioničku nastavu, za sve učenike koji zbog epidemioloških razloga neće moći sudjelovati na nastavi u učionicama – potvrdili su jučer iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, piše Novi list.
Novi ministar, Radovan Fuchs, od kako je došao na tu funkciju pokazivao je sklonost povratku u rujnu svih učenika u školske klupe bez obzira na to što je trenutačna epidemiološka situacija gora nego na kraju prošle školske godine kada je nastavnu godinu većina učenika završila u virtualnom okruženju. Sudeći prema jučerašnjem odgovoru resornog ministarstva teško je očekivati da će se iduće školske godine dogoditi trenutak kada će se sve škole zatvoriti, već će se zatvaranju ustanovama pribjegavati u iznimnim situacijama, a shodno tome u ministarstvu, barem sada, nemaju planove vezane za pokretanje Škole na Trećem.
– Kako je za očekivati da će većina učenika sudjelovati na nastavi u učionicama te da će se za iznimne slučajeve osigurati alternativna online nastava, procjenjujemo da neće biti potrebe za Školom na Trećem koja se odvijala u zaista izvanrednim okolnostima lockdowna, naglasili su u ministarstvu.
S detaljima epidemioloških mjera koje će se u školama morati poštovati iz ministarstva još ne izlaze, međutim iskustvo povratka nižih razreda osnovnih škola na nastavu daje naslutiti stroga higijenska pravila te poštovanje fizičke distance, a upravo bi ta distanca mogla biti problem. Lako je bilo smjestiti učenike na nastavu s metar i pol fizičkog razmaka u uvjetima kada se ta nastava odvijala samo za niže razrede. U toj situaciji mnoge su škole zadržale dvosmjenski rad kako bi smanjile broj učenika u jednoj smjeni, a kako će to realizirati od jeseni kada se u klupe vrate sve generacije učenika, za sada je otvoreno pitanje. Iako škole još nisu dobile nikakav službeni dopis o povratku svih učenika na nastavu, ravnatelj najbrojnije riječke škole, OŠ Srdoči, Ivan Vukić, kao jednu od mogućnosti vidi prelazak rada škole s jednosmjenskog na dvosmjenski rad.
– Svaka škola je specifična. Mi smo imali tu sreću da imamo puno prostora i mogli smo organizirati nastavu nižih razreda tako da je svaki uzrast boravio na svom katu. Takav socijalni razmak u jednoj smjeni s gotovo 800 učenika ne možemo postići od jeseni. Kao jedna od mogućnosti nameće se dvosmjenski rad, ali to treba usuglasiti s Vijećem roditelja, Školskim odborom, osnivačem i ministarstvom. Na svoju ruku ništa ne možemo poduzimati. Trenutačno to vidim kao jedini način smanjenja gužve u školama. Međutim, mi si na sreću možemo to priuštiti, a ostaje pitanje što će one škole koje već rade u dvije smjene i koje su prenapučene. Male škole, s 200 do 300 učenika, elegantno mogu riješiti problem organizacije nastave za sve učenike uz distancu, a kod škola s puno većim brojem učenika, to će biti puno teže, kaže Vukić.
Dodajući kako konkretna rješenja i upute Ministarstva očekuje dva tjedna uoči početka nastave, ravnatelj srdočke škole kaže kako će se svaka uputa poštovati. Neupitno je da pitanje početka nove školske godine nikada nije više zaokupljalo zaposlene u sustavu školstva, ali i same roditelje koji su se vođeni praksom mnogobrojnih formalnih i neformalnih nastavničkih organizacija također odlučili pisati novom ministru, donosi Novi list.
Tako su roditelji okupljeni u grupu »Roditelji o koronaškoli« od ministra zatražili da osigura sustav online nastave u kojemu teret za podučavanje djece neće padati na roditelje jer je »nerealno i nepravedno očekivati da imaju potrebna znanja i vještine«. Riječ je o Facebook zajednici koja okuplja gotovo 5.700 roditelja, a u pismu Fuchsu istaknuli su da je nerealno i nepravedno očekivati da roditelji imaju sva potrebna znanja i vještine, ali i vrijeme i energiju, kako bi djeca savladala nastavu na daljinu, što ujedno dovodi i do velikih razlika u obrazovnim ishodima učenika. Roditelji ujedno napominju da je za njihovu djecu nabolje da nastavu pohađaju u školi te ujedno savjetuju ministru da se rad škola može ustrojiti u više smjena od dosadašnje dvije, skratiti sati, sažimati nastavno gradivo ili se pak mjere izolacije mogu primjenjivati lokalno, u pojedinom gradu ili županiji, što i sam ministar od početka mandata zagovara.