Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj javilo se 1.769 kandidata.
Prema Pravilniku o nagrađivanju i procjeni Povjerenstvo za nagrađivanje izabralo je 504 najuspješnija odgojno-obrazovna djelatnika u školskoj godini 2019.-2020. Zbog epidemiološke situacije dodjela nagrada održala se u virtualnom okruženju, na međunarodni Dan učitelja, 5. listopada.
Iz Istre je tako nagrađeno jedanaestoro nastavnika iz osnovnih i srednjih škola: Dijana Muškardin iz SŠ Mate Blažine Labin, Robert Gortan i Vesna Vujasin Ilić iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, Keti Melnjak iz OŠ Šijana, Anna Giugno Modrušan OŠ Giuseppina Martinuzzi Pula, Ivan Gambiroža OŠ Veruda Pula, Irena Kiss Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Dejana Tavas OŠ Vladimira Nazora Rovinj, Karin Milotić SŠ Zvane Črnje Rovinj, Alenka Banić Juričić OŠ Marije i Line Umag i Tina Pajdaš OŠ Jože Šurana Višnjan, a ovdje donosimo prvi dio priča ovih uspješnih pedagoških djelatnika.
Nagrada iznosi 10.000 kuna bruto. Umaška šampionka uz osmijeh dodaje kako će veći dio novaca utrošiti na fizikalnu terapiju i masaže jer pretjerani rad na računalu ovoga proljeća prilikom online nastave kao i pripremne radnje ostavio je posljedice na zglobove i rame desne ruke
Alenka Banić Juričić, profesorica engleskog jezika i mentorica u OŠ Marije i Line Umag, s neskrivenom radošću pričala je o svom radu koji je prepoznat te valoriziran na odgovarajući način.
- Jedan od kriterija koji se vrednuje prilikom nagrađivanja je vođenje i kordiniranje projekata, na državnoj ili međunarodnoj razini. U dosadašnjem radu bila sam izuzetno aktivna u provedbi međunarodnih Erasmus+ projekata. Od 2015. do 2017. godine bila sam glavni koordinator Erasmus projekta P.L.A.C.E.S. čija je tema bila mitovi, legende i kulturno nasljeđe našega zavičaja. U projektu je sudjelovalo, osim hrvatske škole, još 8 europskih država. Naši učitelji i učenici imali su jedinstvenu priliku posjetiti Bugarsku, Rumunjsku, Italiju, Cipar, Grčku, Slovačku i Njemačku. Drugi Erasmus+ projekt, čiji sam bila koordinator na razini škole, zvao se LOVE LIFE (Voli život), a tema projekta je bila razvoj emocionalne inteligencije kroz društveno, tjelesno, mentalno i duhovno blagostanje. Projekt je završio 30. kolovoza, a za vrijeme trajanja posjetili smo Italiju i Grčku i bili domaćini ostalim partnerskim školama u veljači . Nažalost, zbog korona pandemije nismo uspjeli realizirati mobilnosti u Poljskoj i Njemačkoj u ožujku i svibnju, upoznaje nas Banić Juričić sa svojim provedenim aktivnostima.
- Ove godine je konkurencija prijavljenih djelatnika bila puno veća nego lani, tako da ostvareni minimum od 15 bodova nikako nije bio dovoljan za plasman među 500 najboljih. Nije objavljena nikakva bodovna rang lista, no prema mojoj procjeni, ostvarila sam oko 90 bodova i izuzetno sam ponosna što sam na Svjetski dan učitelja, koji se obilježava 5. listopada nagrađena za ostvarene rezultate. Nagrada iznosi 10.000 kuna bruto, veli umaška šampionka te uz osmijeh dodaje kako će veći dio novaca utrošiti na fizikalnu terapiju i masaže jer pretjerani rad na računalu ovoga proljeća prilikom online nastave kao i pripremnih radnji ostavio je posljedice na zglobove i rame desne ruke.
Nama je cilj popularizacija matematike kao znanosti i nastavnog predmeta, a što se tiče ove nagrade, plodovi našeg rada postojali su i prije, a isto nastavljamo raditi i dalje, kaže Vesna Vujasin Ilić, dok njezin kolega Robert Gortan podcrtava: "Naravno da nam ova nagrada znači mnogo jer je sav uloženi trud netko primijetio, ali ne radimo to zbog nagrada već zato što to volimo
Vesna Vujasin Ilić profesorica je matematike i informatike, a Robert Gortan matematike i fizike u pazinskoj Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile. Oboje su, ove godine isto kao i lani kad je ta nagrada prvi put uvedena, jedini pazinski laureati godišnje nagrade Ministarstva prosvjete za najbolje odgojno-obrazovne radnike, a na neki način i zaslužili su je zajedno, sudjelujući u brojnim zajedničkim školskim i znanstvenim projektima. Oboje su koautori udžbenika iz matematike za prvi, drugi i treći razred srednjih škola koje je objavila Školska knjiga; kao i metodičkog priručnika za nastavnike iz matematike za prvi razred srednje škole. Oboje su vrlo aktivni članovi Matematičkog društva Istre, Robert Gortan mu je i predsjednik. Zajedno s kolegama lanjskog su studenog organizirali državni metodički skup matematičara, a radovi s tog skupa objavljeni su u zborniku kojemu je Gortan bio urednik. Aktivni su i u digitalnom svijetu. Na web-stranicama njihove škole mogu se naći mnoge nastavne jedinice koje su zajedno priredili te stavili na raspolaganje kolegama u cijeloj zemlji. K tome, Vesna Vujasin Ilić je voditeljica Županijskog vijeća srednjoškolskih nastavnika matematike, a Robert Gortan je član državnog povjerenstva za natjecanja iz matematike.
Vesna Vujasin Ilić ima iza sebe 31 godinu radnog iskustva, a Robert Gortan 22 godine.
- Dosta se toga promijenilo otkako sam počela raditi, našim učenicima smo danas više suradnici nego profesori", kaže Vesna Vujasin Ilić, a Gortan dodaje da je posebno zadovoljstvo raditi s učenicima koji vole matematiku i žele produbiti svoja znanja i koje ne treba siliti. Njihovi su učenici postizali izvrsne rezultate na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, i ove godine imaju finalista na državnom natjecanju koje će se održati krajem listopada, čak 11 njihovih učenika nagrađeno je na popularnom matematičkom natjecanju Klokani bez granica, a uspješni su bili i na Statističkoj olimpijadi, kao i na informatičkom natjecanju Dabar.
Ipak, najviše od svega Vesna Vujasin Ilić i Robert Gortan uživaju s učenicima raditi na posebnim projektima iz programa Matematika Plus. Riječ je o multidisciplinarnim projektima u kojima je povezano više predmeta (uz matematiku uključeni su još fizika, informatika, povijest, vjeronauk i drugi), a kroz koje se priroda i svijet oko sebe sagledavaju "očima matematičara". Projektne učeničke ekipe su tako, s njima kao mentorima, proučavale i matematički objašnjavale Zarečki krov (vodopad pokraj Pazina), prometnice Poreštine, Motovun, sunčani sat pokraj povijesnog izvora Badavca, Zip-line preko Pazinske jame, pazinsku Kalvariju i štošta drugo. "Kroz takve projekte i sami mnogo toga naučimo, primjerice za sunčani sat na Badavci nikad nisam čuo, a i o Zarečkom krovu sam mnogo novoga doznao", kaže Robert Gortan, a Vesna Vujasin Ilić dodaje da je posebno izazovno bilo na tim projektima s učenicima komunicirati "na daljinu".
"Nama je cilj popularizacija matematike, i kao znanosti i kao nastavnog predmeta, a što se tiče ove nagrade, plodovi našeg rada postojali su i prije, a isto nastavljamo raditi i dalje", kaže Vesna Vujasin Ilić, dok njezin kolega Robert Gortan podcrtava: "Naravno da nam ova nagrada znači mnogo jer je sav uloženi trud netko primijetio, ali ne radimo to zbog nagrada već zato što to volimo".
Ono što je meni najdraže je afirmacija i implementacija zavičajne nastave u kojoj zaista uživam. Zaista vjerujem da učenje o onome što nas okružuje, naša materijalna i nematerijalna baština, koja je ujedno i dio našeg identiteta, je od neprocjenjive važnosti, kaže profesorica povijesti u labinskoj srednjoj školi
Profesorica i mentorica povijesti, Dijana Muškardin iz Srednje škole Mate Blažina Labin, profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti i povijesti, te diplomirani bibliotekar. U školi, koju je i sama pohađala, zaposlena je od 2010. godine. Od svibnja 2014. godine vodi radnu skupinu za implementaciju zavičajne nastave za srednje škole Istarske županije, a već 7 godinu radi sa studentima na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Trenutno privodi kraju i doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Zadru.
- Ovo priznanje mi znači puno u smislu priznavanja kvalitete moga rada i truda, koji nije samo dobivena nagrada za prošlu školsku godinu, već i moj dugogodišnji rad koji je ovom nagradom prepoznala i sama struka. Zaista je lijepo primati čestitke ne samo kolega već i prijatelja, roditelja i učenika koji mi se ovih dana javljaju i njima se od srca zahvaljujem. Najveća zahvala ide mojoj obitelji koja mi je stalna i iskrena potpora i utočište. Ipak je nakon dobivene informacije o nagradi, meni najdraži bio zagrljaj i pohvala moga sina koji mi je rekao bravo mama, govori Dijana te ističe da danas nije lako biti nastavnik jer većina ne prepoznaje vrijednosti rada nastavnika i samo zanimanje je podcijenjeno.
- Nije dobro ako previše radite, nije dobro ako premalo radite, nikad nije dobro i uvijek se sve u našoj struci generalizira i stalna smo meta kritika. A zapravo biti nastavnik je poziv koji živite i radite 24 sata, nema fiksnog radnog vremena. Ulaganje u naše zanimanje je ujedno i ulaganje u budućnost svakog čovjeka, jer bez našeg zanimanja nema ni ostalih zanimanja, ističe Dijana i dodaje.
- Moj je kolektiv dobra sredina u kojoj se lijepo radi, surađuje i postiže odlične rezultate. Od mojih aktivnosti, autorica sam nekoliko metodičkih nastavničkih priručnika za gimnaziju i digitalnih obrazovnih sadržaja. Jedna sam od autorica i stručnog zavičajnog priručnika Istraživanje – istarski istraživački itinerari: Kurikulum zavičajne nastave za srednje škole te udžbenika za učenike trećih razreda gimnazije. Trenutno sam aktivno uključena s mojim kolegama i učenicima u tri međunarodna projekta, ali ono što je meni najdraže je afirmacija i implementacija zavičajne nastave u kojoj zaista uživam. Zaista vjerujem da učenje o onome što nas okružuje, naša materijalna i nematerijalna baština, koja je ujedno i dio našeg identiteta, je danas od neprocjenjive važnosti. Rad na zavičajnim temama je jednostavno potreba kojom se i u odgojnom i obrazovnom smislu može raditi s učenicima s ciljem uočavanja i prihvaćanja zavičaja kroz njegovu tisućljetnu interkulturalnost i multikulturalnost. To je naša baština koju možemo iskoristiti za osobni razvoj, učenje, buduće zanimanje, kaže nam naša sugrađanka koja ima i svoje mišljenje o Labinu u kojem je odrasla i školovala se i u njega dolazi na posao iz obližnjih Vozilića gdje živi nakon udaje.
- Mislim da je Labin jedna pozitivna sredina, velikih mogućnosti. Primjetno je kako se sam grad razvija te može zadovoljiti zahtjevima i potrebama stanovnika. Za mene je Labin mjesto gdje možete dobro živjeti. Ove je godine ukazano mi povjerenje povodom 500-te obljetnice rođenja Matije Vlačića te sam kao dio bogato planiranih aktivnosti i sadržaja osmislila i edukacijski priručnik o Matiji Vlačiću za učenike i nastavnike srednjih i osnovnih škola koji svoju promociju „u živo“ još uvijek čeka. Zbog novonastale situacije vezane uz pandemiju priručnik je promoviran online, virtualno, kao i istoimena izložba koja je trebala biti izložena u travnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Također, spomenula bih i gradski međunarodni projekt Atrium Plus u kojemu smo sudjelovali, radi se o valorizaciji rudarske baštine. Naši su učenici sudjelovali u testiranju europske kulturne rute Atrium u Forlìju kao i testiranju Atrium rute Podlabin kada smo ugostili i učenike iz Barija. Dio Atrium rute postale su i osmišljene radionice. A sam je projekt nagrađen i prvim mjestom kao primjer dobre prakse na području Kulturnog turizma i održivog razvoja od strane Europskog instituta za kulturne rute, podsjeća Dijana. Iako je i sama mlada kaže kako su današnji mladi ipak drugačiji od njezine generacije.
- Oni su otvoreniji, brže prihvaćaju sve inovacije, slobodniji su u izražavanju te lakše pristupaju i rješavaju izazove s kojima se suočavaju. I ja naučim od njih često nešto novo. Za mene zapravo učenje nikada ne prestaje, to je ono što me ispunjava, a ako svojim znanjem mogu pomoći drugima, učenicima, kolegama, studentima onda sam još zadovoljnija. Biti dio njihova puta na kojemu oni postižu uspjehe, napreduju, ostvaruju svoje ideje i snove dio je mog poziva i želje da svojim radom unapređujem proces učenja i poučavanja. Stalno sam u potrazi za nekim novim načinima i metodama poučavanja, u istraživanju baštine i onoga što me okružuje. Mladima uvijek govorim da se ne boje izazova i zahtjeva, koji su pred njima, oni zaista mogu puno toga. Pitanje je samo jesu li dovoljno motivirani i nalaze li se u pozitivnoj sredini koja će im to i omogućiti, pita se poput mnogih nagrađena profesorica uskoro i doktorica Dijana Muškardin koja ima svoje planove i želje
-I dalje ću se kontinuirano usavršavati, trenutno sam usmjerena na završavanje doktorske disertacije. Prihvaćam i nove izazove u radu, a svoje slobodno vrijeme provodim u krugu obitelji. Želja mi je da dobivena nagrada bude motivacija i ostalim kolegama, koje pozivam neka se jave na javni poziv Ministarstva, i na taj način prezentiraju rezultate svoga rada. Znam da ima dosta nastavnika koji uspješno rade i imaju što pokazati, zaključila je prof. Dijana Muškardin.
Nadam se da znanja i vještine koje svojim učenicima pružam koriste u životu i radu ma na kojim se meridijanima i paralelama našeg predivnog planeta nalazili, kaže Ivan Gambiroža učitelj mentor geografije
- U natječaju za nagradu sam sudjelovao i prethodnu godinu, a s obzirom na to da sam imao dojam da je možda puno više onih koji su bili aktivniji od mene, do pred kraj roka sam se dvoumio oko prijave. Za nagradu sam se prijavio osobno na poticaj obitelji i prijatelja, čija sam druženja često zanemarivao. I ovim putem im zahvaljujem na strpljenu, podršci i prepoznavanju moga truda kao vrijednoga za sudjelovanje u nagrađivanju, veli Ivan Gambiroža, profesor geografije u pulskoj OŠ Veruda.
Bodove za vrednovanje sakupio je kroz sedam kategorija - dijeljenje primjera dobre prakse tj. javno objavljivanje različitih obrazovnih materijala vezanih za geografiju na obrazovnim portalima; mentoriranje u online edukacijama na državnoj razini; višegodišnji rad na edukativno-humanitarnom projektu Škole za Afriku; sudjelovanje u eksperimentalnom programu za nastavni predmet geografija; autorstvo udžbeničkog kompleta iz geografije (5. i 6. razred) za redovni i posebni odgojno-obrazovni program; objavljivane oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama; izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za nastavni predmet geografiju.
- I dalje se namjeravam aktivno posvećivati odgojno-obrazovnom radu, kako kroz redovnu nastavu i rad u školi tako i kroz druge aktivnosti. Možda sudjelovati i u nekim budućim natječajima, jer zašto ne iskoristiti priliku ako se ukaže. Najbolje bi bilo kad bi sami učenici imali mogućnost vrednovanja svakog učitelja na državnoj razini jer oni jedini zapravo poznaju naš rad u razredu. No upitno je što bi uzimali kako glavni kriterij vrednovanja. Osobno baštinim Gaussovu krivulju pri vrednovanju, a bojim se da bi većini to bila nit vodilja pri bodovanju. No, ipak znam da su među njima brojni oni koji sagledavaju cjelokupno stanje. Nadam se da znanja i vještine koje svojim učenicima pružam ili onima koji su već završili svoje školovanje ista koriste u životu i radu ma na kojim se meridijanima i paralelama našeg predivnog planeta nalazili, zaključuje Ivan Gambiroža, učitelj mentor geografije.
DRUGI DIO PRIČE O ISTARSKIM NAJUČITELJIMA PROČITAJTE OVDJE