Deset godina. »Okruglo« razdoblje za analizirati, razmotriti i vidjeti kako se, što i kako promijenilo svugdje oko nas. Tada korona, i sve ono što će nas zadesiti od 2020. naovamo, su bili nešto posve nezamislivo.

Dakle, naš je list tada pisao da je »Vlada prije nekoliko mjeseci novim Obiteljskim zakonom pripisala da izvanbračna zajednica koja traje najmanje tri godine stvara iste osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica. Ako je u toj zajednici rođeno dijete nije nužno ni da traje tri godine. No, stvarnost je nešto drukčija i u njoj ta pravila ne vrijede. Izvanbračni partneri možda će na sudu uspjeti podijeliti imovinu kad se raziđu, moguće je da nakon deset godina zajedničkog života i smrti jednog partnera drugi postane njegov nasljednik opet u sudskom postupku, ako nije bilo oporuke.

(Arhiva Glasa Istre)

Dakle, kad se izvanbračna zajednica raspala iz bilo kojeg razloga država je tretira kao brak, no dok ona postoji odredbe Obiteljskog zakona još su samo mrtvo slovo na papiru. Izvanbračni partneri ne mogu dobiti poreznu olakšicu u slučaju potpore za uzdržavanje, ne mogu primjerice jedno drugom, kao bračni partneri darovati kuću, stan ili auto, a da pri tome ne plate porez«. Tako je to bilo prije deset godina. Što se sve promijenilo, što sve ide na bolje, a što će se tek promijeniti, materijal je za jednu drugu, detaljniju ekonomsko-gospodarsko-sociološku analizu.

Disko podij u Uljaniku

Uz razne političke teme, uvijek je neka vruća jesen na redu, uvijek su neki izbori, ili samo što nisu, ili su tek bili - bilo je tu i zabavnih sadržaja.

»Susret generacija u klubu Uljanik preksinoć je obilježio deset godina od pokretanja i opet bio u znaku druženja, glazbe iz starih vremena, te plesa. Bila su i tri poznata iskusna DJ-a Redžo, Mr. Giuly i Mišo koji su se brinuli za glazbenu pozadinu koja je posjetitelje vratila u stare dane. Oni su bili raspoređeni na sva tri mjesta u Uljaniku - velikoj i maloj sali te na terasi. Naravno, vrte se klasične rock stvari, od koje neki doista ni sami ne znamo koliko smo ih puta preksinoć čuli poput Dylanove »Knockin’ on a heaven’s door« ili »Only you« grupe Yazoo.

(Arhiva Glasa Istre)

Klub se počinje puniti tek oko 23 sata, a pleše se uglavnom u velikoj sali i tu inicijativu, naravno, preuzimaju dame, no na koncu su zaplesali i muški, a obje dvorane su se na koncu napunile i atmosfera je bila kakva je trebala biti. Bilo je preksinoć i starije i mlađe generacije, uključujući nekih koji su ovdje nekad radili poput Džeke koji je od 1973. do početka devedesetih ovdje bio zaposlen kao redar, a preksinoć je došao kao gost u društvu prijatelja, koji od samih početaka dolaze na Susret generacija. Prisjećajući se starih dana Džeko jednostavno kaže da je bilo lijepo, no kada uspoređuje s današnjim vremenom kaže da razlika postoji«. Tako je prije deset godina pisao Mladen Radić.

Što se od tada promijenilo? Klub Uljanik više ne postoji, a s njim je otišao važan dio suvremene povijesti grada te glazbe i zabavnih sadržaja u gradu. Mladi nemaju mjesto za izlazak, diskoteke su, u Puli i okolici, da se izrazimo a’la viber status »zadnji put viđene davno«, a mobiteli i društvene mreže su još zastupljeniji negoli prije deset godina. Iako se i prije deset godina pisalo o tom fenomenu. Generacije se susreću negdje drugdje.

Nešto je pak (p)ostalo tradicionalno. Subotina po starinski i naša Gordana Čalić Šverko koja vrijedno izvještava iz godine u godinu o toj manifestaciji. »Put u prošlost vodio je kroz Vela vrata, glavni ulaz iz 1547. godine. Među zidine starogradske jezgre drevnog Pinguentuma, prva je ušla stoljetna »Sokolska« limena glazba, a za njom se od podneva do ponoći slijevala prava rijeka turista, željna raskošnog doživljaja buzetske prošlosti. Na Baštionu je proradila stara gradska pekara s originalnom krušnom peći u autentičnoj zgradi.

- Za ta bot smo prontali malo drugačijega kruha nego kaj smo delali leta nazad; beli, gospodski kruh, mešani, z čebulo, z pancetom, s česnom in peršinom, strpljivo je objašnjavao turistima pekar Bojan Ošo, potomak svetivanjskih mlinara vodeničara iz doline rijeke Mirne.

Poznati istarski pjevač Serđo Valić i tada je bio čest protagonist stranica u našim novinama.

Kako je napisao Mladen Radić »Jučer je od ranog jutra u Torti, u ACI marini bilo svečano i radno, a povod za jedno i drugo bila je 400. emisija ‘Našim krajem’ koju na Radio Puli svake nedjelje vodi Serđo Valić a u kojoj ima i jedan dio, reportaža »S mikrofonom po Istri«, u kojoj su Valićeve priče s terena. »Našim krajem« se s prekidima emitira od 2006., a »S mikrofonom po Istri« također je emitirana 400 puta, dok Valić podsjeća da su u njoj sudjelovala takva imena kao što su legenda istarske kante, svirke i izrađivač narodnih instrumenata Martin Glavaš, preko Bepija Šćulca koji je bio jedan od prvih tartufara u Istri do Prima Rovisa, kralja kave u svijetu, jedan od najpoznatijih Istrijana u svijetu.

La Battana

Te je godine tromjesečni časopis za kulturu u izdanju riječke izdavačke kuće EDIT La Battana obilježilo svoju 50. godišnjicu postojanja i redovitog izlaženja, a na što se osvrće u uvodniku broja 191 glavna urednica Corinna Gerbaz Giuliano. Prvi urednici bili su, prisjetimo se, Eros Sequi (glavni urednik), Lucifero Martini i Sergio Turconi, a naglasak je bio na književnosti, simbiozi i spajanju književnosti, te kulturama u doticaju.

(Arhiva Glasa Istre)

Urednički kolegij se mijenjao tijekom godina, tako da su nakon ove početne trojke nekoliko godina časopis vodili Ezio Giuricin, kao glavni urednik uz pomoć Elvia Baccarinija i Maurizia Tremula, koji su pretvorili La Battanu iz kulturno-književnog časopisa u politički časopis, spreman prikazati sve političke promjene koje su se dešavale početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Uslijedila je urednička palica dr. Nelide Milani Kruljac i pvoratak književnim temama, potom je urednikovanje preuzeo Aljoša Pužar, zatim Elis Geromella Barbalich, Laura Marchig i aktualna, Corinna Gerbaz Giuliano. Tako je bilo prije deset godina, a i danas. Broj časopisa, 191, donosi ilustracije Darije Vlahov Horvat, iznimno talentirane umjetnice, nažalost prerano preminule.

U broju našeg lista od 2014. proslavili smo 300. broj našeg podlistka za djecu Ružmarin. U međuvremenu smo stigli do 550. i više brojeva.

Povezane vijesti

• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Biciklistički maraton u Rovinju okupio 400 Nijemaca i Austrijanaca
• Vremeplov Glasa Istre: Nagovještala se godina u znaku planetarno popularne glumice rođene u Puli
• Vremeplov Glasa Istre: Od ulaska u Europsku uniju do pozitivnih turističkih trendova