Na današnji dan prije 11 godina, Glas Istre, s cijenom od 7 kuna, izašao je u naslovnici sa zvjezdicama jer smo slavili ulazak u Europu. Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. To je bio povijesni trenutak za Hrvatsku, jer je postala jedina država koja je sama ušla u EU, uz Grčku koja je pristupila Uniji 1981. godine. Danas, 11 godina kasnije, sa zajedničkom valutom i slobodom prolaza, potpuno smo integrirani u europsku obitelj.

Hrvatska je te godine ušla u Europsku uniju te je te godine u našu domovinu konačno ušlo više turista nego što ih je izašlo. Navodi se kako je »suradnja sa slovenskim kolegama vrlo dobra, sada je lakše raditi jer neke stvari koje smo prije morali rješavati telefonski, sada rješavamo na licu mjesta«. Jedna izjava turista bila je kako nikad nisu imali dojam da idu izvan Europske unije, jer su uvijek smatrali Hrvatsku europskom državom te da je samo granica bila podsjetnik na to da se ide izvan. U tom članku, dan prije do 11 sati, u našu domovinu, odnosno Istru, ušlo je oko 23.000 vozila, a izašlo je oko 11.500.

(Arhiva)

(Arhiva)

Sunce, pijesak i more

Jedanaest godina kasnije, možemo doći do podataka za lipanj kada je prema sustavu eVisitor, od siječnja do kraja lipnja ostvareno više od 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što je povećanje od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Na Jadranu je u tom periodu zabilježeno 2 posto više dolazaka nego prošle godine za cjelokupno razdoblje do tada.

Prije dva tjedna pisali smo u naslovu: »Strani turisti u prva tri mjeseca u Hrvatskoj ‘ostavili’ više od 820 milijuna eura.« Ipak, podaci za srpanj nisu toliko sjajni i osjeti se pad, barem kad se prošeta gradom i kad se porazgovara s dionicima u turizmu; ugostiteljima, iznajmljivačima i svima onima koji posluju s izvoznom industrijom kojom se turizam smatra jer posjetitelji dolaze ‘izvoziti’ da bi uživali u 3S elementima - sunce, pijesak i more.

U prilagodbi rečeno; sunce, plaža i more su ono što se gotovo nije mijenjalo još od jugoslavenskog turizma, pa čak i od vremena Austro-Ugarske kada su posjetitelji, jer riječ turist tada nije postojala, dolazili zimi uživati u blagoj klimi. Tek kasnije je otkriven ljetni i kupališni turizam koji je doživio »boom« nakon 2. svjetskog rata. Turisti su tada, kao i sada, dolazili na hrvatsku obalu radi uživanja na plaži i sunčanja.

(Snimila Jelena Prekalj)

Bilo bi pozitivno kada bi se uložili napori da se smanji udio turista koji dolaze u Hrvatsku isključivo radi sunca i mora, jer oni čine preko 85 posto dolazaka. Preostalih 15 posto dolazaka obuhvaća turiste koji su zainteresirani za kulturni, aktivni, gastronomski, zdravstveni, poslovni, edukativni i ostale selektivne oblike turizma. Turist u Hrvatskoj je uglavnom onaj koji dolazi konzumirati usluge povezane sa suncem i morem, dok manji broj dolazi zbog ostalih segmenata.

Najmanji broj turista dolazi radi kulturnog i edukativnog turizma, iako Hrvatska, odnosno Istra, mogu ponuditi kvalitetan sadržaj poput Eufrazijeve bazilike u Poreču, Amfiteatra u Puli, povijesnih gradskih jezgri poput Rovinja, Motovuna, Grožnjana, srednjovjekovnih Bala i Vrsara koji imaju korijene iz antike, Filmskog festivala, Visualia festivala, Kaštela Morosini-Grimani i inih drugih lokaliteta. Prema nekim podacima, tek oko 5 posto ljudi dolazi primarno radi kulturnog turizma.

(Snimio Sergej Drechsler)

Stoga se moramo posvetiti razvoju turizma u ruralnim sredinama koje nisu uz more, a imaju potencijal. Nedavni Festival pašte u Žminju je gastro-kulturna atrakcija koja je okupila i poneki broj turista i to je dobar smjer kako bi se mogao smanjiti masovni turizam, jer ‘masovka’ svatko tko iole se bolje razumije u fenomen dolazaka kojeg smo nazvali - turizam, nije dobar za domicilno stanovništvo i treba se više okrenuti selektivnim vidovima turizma.

Suživot i poštovanje

Kolegica Vedrana Habereiter izvještavala je s otvaranja tada novog sjedišta Zajednice Talijana u Taru. Članak je izvijestio o ovom događaju kojem je prisustvovao predsjednik Ivo Josipović koji je također ovacijama dočekan u Balama gdje je između ostalog otvorio MMC Ulika o čemu je pisala Nina Orlović Radić.

(Arhiva)

Na svečansoti u Taru predsjednik je istaknuo kako Istra predstavlja primjer uspješnog suživota i poštovanja među različitim etničkim zajednicama, što je posebno važno u vremenu krize, iako se 2013. godina, kao ni one prije, nisu činile kriznima. Tadašnji predsjednik naglasio je važnost zajedništva i kulturnog identiteta za budućnost Hrvatske u Europskoj uniji te je time prepoznao vrijednost Istre.

Povezane vijesti

• LABINŠTINA VAPI ZA TELEFONIMA. Pula seli stanare i ruši staru kuću radi gradnje nebodera na S krivini
• VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
• Vremeplov Glasa Istre: Nagovještala se godina u znaku planetarno popularne glumice rođene u Puli