O iznimno posjećenom jesenskom biciklističkom maratonu rekreativaca u Rovinju, od kojih je najviše bilo Nijemaca i Austrijanaca - pisao je Glas Istre na današnji dan, 25. rujna 2000. godine. Na glavni rovinjski trg, bicikliste su prvog jutra manifestacije privukli puhački orkestar grada Rovinja i folk grupa Batana, otkuda su njih čak 434 nestrpljivo iščekivali start šestodnevne jesenske biciklijade. Riječ je o aktivnosti koju su organizirali I.D. Riva Tours iz Münchena, turističke zajednice Rovinja i Istre te Sol Melije i pod medijskim pokroviteljstvom Glasa Istre. Biciklijadu u Rovinju, gradu domaćinu manifestacije 2000. godine, otvorili su ministar europskih integracija Ivan Jakovčić i učenik Osnovne škole Poreč Luka Morelato, čiji je crtež krasio službene majice biciklijade na temu "Biciklizam-zdrav i čist turizam".

Dugačka se kolona uputila rivom, a po izlasku iz Rovinja rekreativce je čekao blagi, ali dugačak uspon prema Balama i Sošićima, na 201 metru nadmorske visine. Zgusnuta kolona, kakva je bila na početku, počela se osipati već pred Kokuletovicom, da bi se pred Balama rastegla nekoliko kilometara. Srećom po bicikliste, za razliku od proljetnog maratona, bilo je sunčano, no ne i prevruće, pa su tek rijetki zastajali radi predaha i okrijepe. Od Bala do Sošića biciklisti su uprli iz petnih žila, znajući da ih u Limskom kanalu, nakon 27 kilometara prve etape, očekuju ručak i dva i pol sata odmora. Potom je uslijedio još jedan izazovan uspon iz Lima do Krunčića i Limske Drage na 210 metara nadmorske visine te zadnja dionica puta - brzi spust kroz Sošiće i Rovinjsko selo nazad u Rovinj. Prva je etapa biciklističkog maratona, kako su tada izvijestile naše novinarke Borka Cafuk i Duška Palibrk, prošla bez problema i povrijeđenih. Idućeg se dana održavala nešto duža etapa - od 66 kilometara, iako manje zahtjevna nego prvog dana, a kretala se u smjeru sjevera, preko Rovinjskog Sela, Sošića, Limske Drage, Krunčića, Gradina i Flenga, do Vrsara, a konačni je cilj bio u Novigradu.

Dario Činić, tadašnji direktor Turističke zajednice Rovinja, koji je i sam sudjelovao u maratonu sa spomenutim ministrom Jakovčićem i doministrom turizma Veljkom Ostojićem, kazao je da su ovakve i slične akcije koje produžuju predsezonu i posezonu i pune smještajne kapacitete, iznimno zanimljive. Tada je, kako je napomenuo, u Rovinju bilo oko 7 tisuća gostiju, što je mnogo više nego u posezoni prethodne godine. Najavio je i skorašnji dovršetak prve biciklističke staze duge oko 11 kilometara na relaciji Rovinj-Polari-Palud, pa prema Puli, a istaknuo je i da će nastojati u grad vratiti jedriličare.

Divlji zapad u Barbanu

Istog su dana u Vrsaru, pred mnoštvom uzvanika, domaćina i turista, svečano izloženi radovi studenata i profesora, sudionika tada jubilarne desete Međunarodne studentske kiparske škole Montraker u Vrsaru. Studenti su, pod vodstvom profesora, u tri tjedna isklesali zanimljive skulpture - bitve, kamena privezišta za brodove koja su postavljena na vrsarskoj rivi kao njihov poklon tom mjestu.

Barbanci, mještani okolnih sela i drugi gosti, tog su se vikenda odlično zabavili na drugom Country Festu u Barbanu. Kako je pisao Glas Istre, pristigli su ondje brojni domaći kauboji, ali i jedan Indijanac iz Verone.
- Nakon cjelodnevnog natjecanja u kaubojskim vještinama u kojima je dominirao konj Tito, u večernjim satima je glavni spektakl vodio Indijanac Sandro Adami iz Verone. On je u pola sata show programa pokazao kako su indijanska plemena koristila vatru: od gutanja do bljuvanja i depilacije, a uz pomoć dvije Barbanke uspalio je i svoj libido. No, tu nije kraj. Kasnije je uvjeravao Barbance da razbijeno staklo i zahrđali čavli, poduprti kamenim blokom, mogu biti korisni za masažu tijela, opisao je tada događanja na "Divljem zapadu" novinar Paulo Gregorović. U trci na prstenac na "čeličnim konjima" pored mnogobrojnih talijanskih i japanskih skutera najbolji su se pokazali motoristi starog tomosovog automatika, Andrej Baša i Neven Špadić.

Na rubrici Pula tog se dana pisalo o najljepšim izlozima u Puli koji su ocjenjivani tijekom ljetnih mjeseci - a prvo je mjesto, na svečanosti u Istarskom narodnom kazalištu, dodijeljeno knjižari Castropola u Zagrebačkoj ulici. Drugonagrađena je bila vlasnica cvjećarnice Arco Iris u Pazinskoj ulici, a treće je mjesto, tada po treći put, pripalo ateljeu Legović u Kandlerovoj ulici. Za prva tri mjesta odabrani su primili vrijedne nagrade u iznosu od pet, tri i dvije tisuće kuna.

- Prvenstveno smo ponosni što u izlozima možemo predstavljati istarske autore i nakladnike, dok konceptualno razrađujemo ideju po strukama ili godišnjim dobima…Po mojem mišljenju, naš najljepši izlog tijekom ljetnih mjeseci bile su upravo barčice od papira. Bez obzira na izbor, koji je jako poticajna akcija, razmišljamo o uređenju izloga i tijekom godine, jer smo svjesni da izlog prodaje robu, u našem slučaju knjige, rekla je Magdalena Vodopija, tada direktorica Castropole, pritom istaknuvši da su za uređenje izloga zaslužne i djelatnice Tereza Pulja, Narcisa Kliba i Aleksandra Benjak.

Povezane vijesti

• Vremeplov Glasa Istre: Nagovještala se godina u znaku planetarno popularne glumice rođene u Puli
• Vremeplov Glasa Istre: Od ulaska u Europsku uniju do pozitivnih turističkih trendova
• Vremeplov Glasa Istre: Strani i domaći turisti pohrlili prema moru