na današnji dan, godina je 1977.
Vremeplov Glasa Istre: Strani i domaći turisti pohrlili prema moru
(Snimio Ian Tataj)
Dana 3. kolovoza 1977. godine, ugasio se jedan od velikana nesvrstanih, što je ubrzo, u izdanju Glasa Istre za 4. kolovoz, »pogodilo« i našu tadašnju, nesvrstanu zemlju. U 63. godini života, umro je predsjednik Ciprusa, Makarios III – arhiepiskop i predsjednik te pravoslavne zemlje.
Služio je kao prvi predsjednik Cipra između 1960. i srpnja 1974., s drugim mandatom između prosinca 1974. i 1977. Također je bio nadbiskup autokefalne Crkve Cipra od 1950. do 1977.
Situacija koja traje
Općenito ga se smatra ocem utemeljiteljem, ili »Etnarhom«, Republike Cipar, predvodeći njenu tranziciju od britanske kolonijalne vladavine. U posljednjem njegovom predsjedničkom mandatu, morao je kontendirati i sa turskom invazijom Cipra, koja je vidjela podjelu tog otoka na Republiku Cipar, i Sjeverni Cipar, koja i dalje traje.
Ciparski su Grci utonuli u duboku žalost od 40 dana, sve dok, zbog prekuhale političke situacije, traje i svojevrsno izvanredno stanje, koje je moglo vidjeti i oružani sukob s ciparskim Turcima. Kako prenosi Tanjug, njegova preuranjena smrt je došla upravo u trenutku kada bi se trebala odlučiti sudbina velikog mediteranskog otoka, a drug Tito, po običaju, šalje brzojav sućuti, razumijevanja i podrške predsjedniku Skupštine Republike Cipar, Spirosu Kiprijanuu.
Tito, jedan od osnivača pokreta Nesvrstanih,a posljedično, Jugoslavija, i naše vijesti, često su posvećivali čitave stranice pokretu, njegovim pripadnicima i vođama, a smrti velikana i boraca za slobodu (protiv fašizma ili kolonijalnih gospodara), bivale su tada uvijek ispraćene podrobno napisanim analizama, i dale naslutiti što se zbiva u tim zemljama kao posljedica.
No, dok se situacija na Cipru, koji tada nije bio pretežito turistički nastrojen, pretvorila u tugovanje, Jugoslavija je imala čime se dičiti; prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, turizam raste, a u srpnju i kolovozu 1977., smatra Zavod, čak će i domaći turisti ostvariti rast – od tri posto. Strani, jedan posto više noćenja u odnosu na prijašnju godinu. »U prvih šest mjeseci ove godine, registrirano je oko 20 milijuna noćenja turista, što je za pet posto više nego u prvih šest mjeseci prošle«, dičio se Zavod. Domaći turizam, u tom istom periodu, porastao je za čak 15 posto!
Dobitnici sezone
Porečka »Plava laguna« jedan je od dobitnika te sezone. Početkom kolovoza već su zabilježili nove rekorde; prvog kolovoza je u njenim objektima boravilo 20.503 gostiju, od kojih »u čvrstim objektima 11.134, a ostali turisti, smješteni su u autokampove, prikolice i kućnu radinost.«
To je povećanje od 13 posto u odnosu na prijašnje ljeto. K. Č., novinar Glasa Istre, prenosi da je »Plava laguna« ostvarila u prvih sedam mjeseci te godine čak 1,172.224 noćenja, točno u brojku, i sljedeći rekord: »Tri dana prije nego li prošle godine, 24. srpnja je u »Plavoj laguni« ostvaren milijun noćenja.
Novigrad je također imao dobar uvod u kolovoz, jer, kaže se, na području općine Novigrad, boravilo je dan prije oko 9.000 turista, odnosno, tisuću više u odnosu na prijašnju godinu. Zanimljivo, većina gostiju je u radničkim odmaralištima koja pripadaju, mahom, radnim organizacijama iz SR Slovenije.
Rovinj su pak »Preplavile jahte i gliseri«, kako prenosi Glas Istre. U prethodna tri dana, doznajemo, u Rovinj je pristigao nezapamćen broj gostiju koji su sa sobom dopremili plovne objekte; oko 300 plovnih dozvola je izdano u lučkoj ispostavi, a nedavno je izdana 2.000-ta plovidbena dozvola – 29 posto više u odnosu na prijašnju godinu. Također se povećao i promet plovila u izlazu ili ulazu u zemlju, barem osam posto više no 1976.
Novost je i da od toga mjeseca, »stranci koji dolaze u Jugoslaviju na ljetovanje, a nisu rezervirali mjesto u nekom od turističkih objekata, sada mogu da dobiju obavještenje o tome gdje, trenutno, ima slobodnih ležaja«, prenosi Tanjug, kao akciju Turističkog saveza Jugoslavije koja putem filijala turističke agencije »Kompas« svakih sedam dana na granične prijelaze dostavlja nove podatke.
No, turizam ima svoje mane, pa se čak i porečki OOUR, koji operira unutar »Plave lagune« već tada bunio, upozoravajući da su prekapacitirani, da je moguće da sljedeća sezona, ili već ova zakaže, obzirom na manjak kadra i logističke pripravnosti. Jer, naime, tko će prati plahte i služiti sve te turiste?
Sličnii problem zabilježen je i u Opatiji, gdje pak fali pomoćnog »bijelog osoblja«.
Naime, »otvaranje hotelskih kuća znači i zapošljavanje nekoliko stotina radnika. U vrijeme sezone, kažu u opatijskom SIZ-u za zapošljavanje, kome se radne agencije obraćaju sa svojim potrebama za radnom snagom, nedostaje pomoćno »bijelo osoblje« za ugostiteljstvo. Potražnja za nekvalificiranom i polukvalificiranom sezonskom radnom snagom je veća od ponude.«
Istovremeno, doduše, u evidenciji opatijskog SIZ-a, jest registrirano dosta mladih ljudi »što su završili škole i čekaju prvo zaposlenje.
Povoljna prognoza
Najviše ima onih sa takozvanim suficitarnim zanimanjima, a na ovom području, to su još uvijek autoserviseri«, piše M. R., novinar Glasa Istre.
Dok sezona niti danas, a niti tada nije jenjavala, ipak valja prozboriti još o jednoj problematici; onoj klime, koja je tada, naoko, bila puno blaža - početak kolovoza 1977. godine, donosi nam temperature u rasponu od 25 do kojih 27 stupnjeva, u odnosu na one koje su obilježile ovaj početak kolovoza, to jest, preko 30 stupnjeva celzijevih, osim laganog osvježenja koje je stiglo tek za vikend.
Gradi se pulska zaobilaznica
»Za desetak ili nešto dana počet će gradnja dugo očekivane gradske zaobilaznice od Velog vrha do Šijane koja će otkloniti mnoge prometne nevolje, pogotovo u ljetnim mjesecima. Ugovor o gradnji je pred potpisivanjem i, prema riječima odgovornih u Poduzeću za ceste, ne postoje prepreke koje bi omele njen početak.
Zaobilaznica će biti duga 1.700 metara, a uz nju će biti sagrađeno i oko 1.300 metara priključnih cesta.
U cijeloj dužini od vijadukta na Velom vrhu do benzinske stanice u Šijani (preko puta poduzeća Brioni« uz cestu će biti pločnik, a također i sa sjeverne strane između ulice 43. istarske divizije i Labinske ulice.
Izvođača očekuje obiman posao – strojevi će iskopati preko 14.000 kubnih metara raznog materijala, a uz to će biti potrebno iskopati i više kilometara rovova za vodovod, elektriku, PTT, plinovod, semaforizaciju i druge potrebe...«, najavljuje Glas Istre.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
