Direktor energetske agencije IRENA
Dalibor Jovanović: Zelena tranzicija je rješenje u borbi protiv klimatskih promjena
(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)
Dalibor Jovanović, direktor je IRENA-e, Istarske energetske agencije koja ima sjedište u Labinu. S njime smo razgovarali o aktualnoj temi zelene tranzicije općenito i u Istri te projektima agencije kojoj je na čelu.
- Tema zelene, a u sklopu nje posebno energetske tranzicije i dekarbonizacije, posljednjih godina dominira globalnim političkim diskursom. Istu nameće evidentirani proces klimatskih promjena kao ključni globalni društveni izazov suvremenog doba. Energetske teme, a posebno poticanje uporabe obnovljivih izvora energije ističu se kao jedan od ključnih alata za rješavanje problema izazvanih klimatskim promjenama.
Ključni elementi ove teme, kako evidentirane prijetnje tako i ciljevi koje je na globalnoj razini potrebno ostvariti kako bi se iste uklonile ili barem umanjile, definirani su globalnim sporazumima poput Pariškog sporazuma te dokumentima organizacija kao što je UN poput "Ciljeva održivog razvoja", govori Jovanović, te ističe da su klimatske promjene globalni fenomen, a zelena tranzicija globalno prihvaćeno rješenje u borbi protiv istih.
Situacija u Istri
O zelenoj tranziciji u Istarskoj županiji dodaje:
- Prema tome, nema dijelova svijeta kojih se ova tema ne tiče, ali opet, postoje specifičnosti koje je potrebno uvažavati kako bi se usvojio optimalan regionalni pristup rješavanju ovog izazova. Tako se i Istarska županija mora nositi s ovim izazovom koji ima regionalno specifične karakteristike.
Značaj klimatskih promjena, potreba dekarbonizacije i okretanja obnovljivim izvorima energije u Istarskoj županiji su prepoznati veoma rano, čak i prije ranije spomenutog Pariškog sporazuma te Istarska županija već 2014. godine usvaja Zeleni plan Istarske županije koji ugljičnu neutralnost definira kao regionalnu stratešku odrednicu značajno prije ostalih dijelova Republike Hrvatske.
Istarska županija je i jedno od dva hrvatska područja koja potpadaju pod mehanizam pravedne tranzicije zahvaljujući postojanju ugljično intenzivnog industrijskog sektora koji u velikoj mjeri ovisi o korištenju ugljena kao energenta. Istarska županija iskazuje značajnu podršku transformaciji gospodarskih sektora, ali postoji i svijest o turbulencijama koje bi transformacija pojedinih sektora i gospodarskih subjekata mogla uzrokovati te se potiče odgovorna, postupna i uključiva transformacija koja pruža nove prilike za razvoj kako gospodarskih sektora i subjekata, tako i pojedinaca koji o njima ovise.
Ugrubo rečeno, proces energetske tranzicije u Istri u kontekstu zelene tranzicije intenzivnije se odvija posljednjih 10-ak godina i u velikoj mjeri je vezan za dostupnost EU sredstava u vidu bespovratnih sredstava. Evidentne su i različite faze ovog procesa, a prvenstveno, različiti prevladavajući tipovi investicija.
Jedno od načela energetske tranzicije koje je definirano i Europskim zelenim planom i aktualnom direktivom o energetskoj učinkovitosti je "prije svega, energetska učinkovitost" (energy efficency first), dakle, pri provođenju mjera, prioritet bi trebale imati mjere energetske učinkovitosti koje pridonose apsolutnom smanjenju potrošnje energije.
Ulaganja u obnovljive izvore energije bi prema tome na red došla tek kad se iscrpe mogućnosti mjera energetske učinkovitosti. Do prije nekoliko godina, trend ulaganja u energetsku tranziciju u Istarskoj županiji je bio usklađen s ovim načelom što se posebno očitovalo kroz veliki broj investicija u toplinsku izolaciju ovojnica, kako javnih, tako i privatnih zgrada.
Neki gradovi u županiji, poput primjerice Labina, među najuspješnijima su u Republici Hrvatskoj u takvom modelu energetske obnove. Ovakav trend bio je potaknut kako dostupnim fondovima, tako i činjenicom da su u predmetnom razdoblju ovakve investicije imale i najkraći period povrata.
Izostala su značajnija ulaganja u obnovljive izvore energije čemu su doprinijeli slaba raspoloživost bespovratnih sredstava za ovakve investicije, visoke cijene instalacija, ali i niske cijene energije, govori Jovanović te kaže kako dugoročno gledano, ovakva struktura ulaganja može biti problematična posebno zbog zanemarivanja ulaganja u transformaciju sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode, a posebno onih baziranih na kotlovima koji koriste fosilne izvore energije kakvih je u Istri značajan broj.
- Naime, na zgradarstvo otpada približno 47 posto ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, a u toj potrošnji sustavi grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode sudjeluju s približno 80 posto. U Istri se nalazi i približno 15.000 zgrada sa statusom kulturne baštine na kojima su ulaganja u toplinsku izolaciju ovojnice uglavnom neprovediva, a jedina značajna i primjerena mjera energetske obnove za iste je upravo ulaganje u termotehničke sustave bazirane na korištenju obnovljivih izvora energije.
Upravo iz navedenih razloga, IRENA se u svom djelovanju dugi niz godina fokusirala upravo na obnovljive izvore energije i to poglavito provedbom većeg broja projekata s ciljem promocije i ulaganja u sustave dizalica topline, ali i sunčane elektrane. Tako su 2014. godine kroz projekte SEAR, LEGEND i TERRE instalirani jedni od prvih sustava geotermalnih dizalica topline i sunčanih elektrana na području Istarske županije.
Ovakav rad u narednim godinama nastavlja se i kroz brojne druge projekte poput HAPPEN-a, SUPPORT-a, ENERJ-a, MAESTRALE-a, COASTENERGY-a itd., a od 2015. godine i provedbe projekta EH-CMap, IRENA je posebno fokusirana na problematiku energetske obnove zgrada kulturne baštine i razvija model obnove ovakvih zgrada upravo kroz upotrebu dizalica topline.
Kruna rada na ovakvim projektima je energetska obnova županijske bolnice Martin Horvat na kojoj je IRENA počela raditi još 2017. godine razvojem tehničke dokumentacije kroz projekt MAESTRALE.
Za potrebe bolnice smo 2021. godine pripremili projekt SEAHEaT kroz koji je sredstvima programa EEA grants i Istarske županije realizirana investicija od 1.850.000 eura na temelju navedene tehničke dokumentacije te bolnica od travnja ove godine energiju za grijanje i pripremu potrošne tople vode umjesto iz zastarjelog sustava koji je koristio mazut, dobiva iz morske vode posredstvom dizalica topline.
Ova investicija u kojoj je Istarska županija sudjelovala s 1.000.000 eura postaje primjer dobre prakse korištenja lokalnog i obnovljivog izvora energije i energetske obnove zaštićenih zgrada kako za područje županije tako i za područje Republike Hrvatske, smatra direktor IRENA-e, u kojoj se nastavljaju baviti ovakvim projektima i smatraju ih značajnim za njihovo poslovanje.
- Posljednjih godina fokus djelovanja se ipak pomiče prema elektroenergetskom sektoru i to prvenstveno zbog globalnih poremećaja, prvenstveno rata u Ukrajini i posljedične redefinicije položaja izvora energije u bližoj i srednjoj budućnosti, posebice prirodnog plina.
Energetska samodostatnost
Upravo ovaj događaj pokazao je koliko je bitno u najvećoj mogućoj mjeri planirati energetsku samodostatnost kroz ovisnost o lokalnim izvorima energije. Ovo je u Istarskoj županiji posebno izraženo kroz slabosti postojećeg elektroenergetskog sustava.
Nekako spontano, taj problem se u određenoj mjeri posljednjih godina počeo rješavati zamjenom investicija u energetsku učinkovitost na području županije investicijama u korištenje obnovljivih izvora energije i to gotovo pa isključivo solarne energije, što je uzrokovano kako rastom cijena građevinskih radova, tako i padom cijena instalacija solarnih panela. Jednostavno, dominantan tip investicija opet je odredio period povrata istih, kaže Jovanović koji smatra da je elektroenergetski sektor najkritičniji sektor energetske tranzicije Istarske županije.
- U pogledu elektroenergetskog sustava, Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka termoelektrane Plomin. Blok A izgrađen davne 1970. godine i snage 125 MW nije u funkciji od 2017. godine tako da je aktivan isključivo blok B nominalne snage 217 MW. Ideja povećanja proizvodnog kapaciteta kroz zamjenu bloka A blokom C (500 MW), godinama je napuštena.
Trenutačno funkcionalni Blok B u pogledu proizvodnje energije jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području Istarske županije od približno 1,4 TWh. Na ovom mjestu potrebno je napomenuti da je evidentan trend godišnjeg rasta potrošnje električne energije. S druge strane nakon gašenja Bloka A, sam Blok B niti približno ne zadovoljava vršno opterećenje mreže koje je prethodne godine u ljetnim mjesecima bilo i iznad 340 MW s tendencijom daljnjeg rasta.
Manji dio razlike u potrebnoj snazi pokriva se iz obnovljivih izvora energije (solarne elektrane instalirane u županiji), ali stabilnost mreže prvenstveno se osigurava 220 kV dalekovodom koji Istru povezuje s ostatkom Republike Hrvatske i manjim dalekovodom koji je povezuje s Republikom Slovenijom.
Općenito, manjkavost interkonekcije kako s ostatkom Hrvatske tako i sa susjednom Slovenijom u pogledu broja dalekovodnih trasa, ali i njihovog kapaciteta, velika je boljka elektroenergetskog sustava Istre. Najavljeno zatvaranje bloka B termoelekrane Plomin 2033. godine dodatno će napregnuti sustav i izostankom ulaganja u nova proizvodna postrojenja na poluotoku, Istru bi gotovo u potpunosti ostavilo ovisnom o uvozu električne energije.
Kako bi osigurala uvjete za realizaciju projekata koji bi u što većoj mjeri neutralizirali ovaj događaj, Istarska županija najavljuje proces ubrzane solarizacije kojim se planira osiguravanje područja za izgradnju 400 MW solarnih elektrana kao okosnice budućeg elektroenergetskog sustava županije.
Pritom se misli isključivo na veća, strateški raspoređena postrojenja sa spojem na prijenosni sustav, a ne i na manje i srednje velike elektrane spojene na distribucijski sustav, kako već izgrađene tako i planirane. Uz navedene elektrane planira se i omogućavanje uvjeta za izgradnju skladišnih kapaciteta koji bi trebali osigurati određenu stabilnost mreže u periodima kada nema proizvodnje iz obnovljivih izvora.
IRENA u ovom procesu planiranja solarizacije Istre surađuje s Istarskom županijom u procesu prostornog planiranja i razrade strateških planova, ali i aktivno radi na realizaciji projekata solarnih elektrana na županijskim zgradama.
Tako još od 2021. za potrebe Istarske županije te gradova Pule i Poreča pripremamo projekt Dobra energija – SEET, ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura, kroz koji se korištenjem bespovratnih sredstava iz programa EEA grants osigurava instalacija elektrana ukupne snage od približno 200 kW na krovovima četiriju županijskih škola te dodatnih 140 kW na zgradama u vlasništvu Grada Pule i Grada Poreča.
Izradili smo 2023. i studiju potencijala korištenja solarne energije na krovovima županijskih zgrada kojom se prvi put na objektivan način definira rang lista prioriteta ulaganja u energetsku obnovu ovih zgrada.
Na temelju navedene studije u suradnji s Upravnim odjelom za gospodarstvo, pokrećemo stalni program solarizacije krovova županijskih zgrada korištenjem vlastitih sredstava i sredstava proračuna Istarske županije prioritizirajući zgrade koje su već djelomično energetski obnovljene pa imaju značajno smanjen potencijal za korištenje bespovratnih sredstava iz različitih fondova.
Na taj način izrađeni su, među ostalima, projekti za elektrane na domovima zdravlja u Buzetu, Rovinju, Umagu, Novigradu, Fažani i Vodnjanu, Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije, a trenutačno je u procesu izrade dokumentacija za osnovnu školu u Vižinadi, Srednju školu Mate Blažine u Labinu, Osnovnu školu Petra Studenca u Kanfanaru i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije te se uskoro očekuje i raspisivanje natječaja za instalaciju ovih elektrana.
Ukupna predviđena snaga ovih elektrana je približno 540 kW što u zbroju s već instaliranim kapacitetom županiju dovodi jako blizu prvog definiranog cilja od 1 MW kapaciteta na vlastitim krovovima, govori Jovanović koji kaže da je buduću stabilnost sustava potrebno osiguravati većim investicijama i to prvenstveno unapređenjem prijenosne mreže.
Prioriteti
- Naime, koliko god poželjni bili, obnovljivi izvori ipak su još uvijek u velikoj mjeri nepouzdani, a apsolutni prioritet u elektroenergetskom sustavu nije niti cijena energije niti mjesto proizvodnje već sigurnost opskrbe. Drugi prioritet je osiguranje u što većoj mjeri lokalne proizvodnje, a isto će rezultirati i minimalnom mogućom cijenom električne energije.
Prvenstveno se pritom misli na proizvodnju iz ranije navedenih 400 MW solarnih elektrana. Ipak, navedeni kapacitet ne može adekvatno zamijeniti niti Blok B TE Plomin, jer se navedenim solarnim elektranama može osigurati proizvodnja tek 40-ak posto električne energije koja se godišnje troši u Istarskoj županiji.
Dodatni problem predstavlja i to što je veći dio proizvodnje iz ovog izvora koncentriran u nekoliko ljetnih mjeseci. Radi toga bilo je potrebno identificirati dodatne izvore koji bi bili adekvatna nadopuna, ali i alternativa solarnoj energiji i upravo u ovom segmentu IRENA najaktivnije doprinosi razvoju budućeg elektroenergetskog sustava Istarske županije.
Još od svog osnutka, IRENA je provodila projekte s ciljem određivanja županijskih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kako toplinske tako i električne. Tako su se u periodu između 2017. i 2020. istraživali potencijali za proizvodnju električne energije iz plavih izvora.
Međutim, svi ti izvori ocijenjeni su kao neadekvatni, kako zbog nedostatka pogodnih prirodnih uvjeta tako i iz financijskih razloga. Dugo je vladao stav da je jedini adekvatan izvor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Istarske županije sunčeva energija.
S obzirom na razvoj tehnologije, ali i trendove na tržištu energije koji su rezultirali financijskom opravdanošću korištenja manjih brzina vjetra, prirodni uvjeti sjevernog Jadrana, ranije ocjenjeni kao nezadovoljavajući, postali su adekvatni za novije generacije vjetroagregata.
Prve korake u razvoju ovakvih projekata poduzimamo u sklopu COOPwind inicijative, koju je IRENA u suradnji s partnerima iz Norveške provodila od svibnja 2023. godine do travnja ove godine i koja je na neki način pionirski projekt korištenja energije odobalnog vjetra na Jadranu. Njezin cilj bio je definirati model uključive pučinske vjetroelektrane za područje Istarske županije, koji je prihvatljiv svim regionalnim dionicima.
Naime, zbog regionalnih specifičnosti Istarske županije, značajnog udjela turizma u BDP-u, tradicije ribolova i brodogradnje, značajnog broja zaštićenih područja, itd., zahtijeva se razvoj uključive pučinske vjetroelektrane, odnosno elektrane čiji cilj nije maksimiziranje proizvodnje električne energije već zbroja učinaka različitih i potencijalno kompatibilnih gospodarskih sektora.
Projektom se definiraju pogodne zone za izgradnju te kapacitet elektrane od 500 MW kao alternativa i nadopuna solarnoj energiji. Razvoj ovog modela korištenja obnovljivih izvora energije nastavljamo radom na netom odobrenom Interreg Italy - Croatia projektu BEYOND u kojem IRENA ima ulogu vodećeg partnera i kroz koji će se razvijati tehnička rješenja ovakvih elektrana krojena prema specifičnoj mikrolokaciji i pripadajućem ekosustavu, kaže Jovanović.
Novi projekti
Na upit o novim projektima i smjeru razvoja, Jovanović kaže:
- Iako proces energetske tranzicije podrazumijeva ukupno smanjenje potrošnje energije, zbog sveopćeg procesa elektrifikacije, potrošnja električne energije će rasti pa u skladu s tim treba planirati proizvodne, prijenosne i distribucijske kapacitete.
U javnosti se pod tim pojmom elektrifikacije misli u prvom redu na elektromobilnost, ali zapravo najznačajniji izvor nove potrošnje je transformacija sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode na temelju ugradnje sustava dizalica topline.
Ipak, elektromobilnost je značajan budući izvor potrošnje s kojim treba računati i kojeg treba planirati tako da smo ove godine započeli i prvi projekt u ovom tematskom području, projekt SUMMA, također na programu Interreg Italy – Croatia, a s ciljem osmišljavanja mjera zelene mobilnosti poput linija javnog prijevoza temeljenih na korištenju električnih autobusa.
Trenutno, uz energetske, imamo i aktivne projekte koji se bave cirkularnom ekonomijom, gospodarenjem otpadom i klimatskim promjenama, a u bližoj budućnosti cilj nam se uključiti i u projekte zelenog vodika koji je zapravo trenutačno jedino značajno područje energetske tranzicije izvan našeg provedbenog portfelja. IRENA je kroz svoje višegodišnje djelovanje u proces energetske tranzicije pokušala uključiti i što veći broj regionalnih gospodarstvenika.
Vjerojatno kroz niti jedan projekt to nije bilo vidljivo više nego kroz netom završeni projekt COOPWIND gdje se identificirao potencijal regionalnih poduzeća i kompatibilnih industrija za buduće radove proizvodnje komponenti, ugradnje i održavanja odobalnih vjetroelektrana.
Kako zbog zasićenosti i razvijenosti globalnog tržišta tako i zbog komparativnih prednosti regionalnog gospodarstva, vjerojatno niti jedno drugo područje unutar tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije nema potencijal razvoja istarskog gospodarstva kao korištenje energije odobalnog vjetra.
Ipak, IRENA aktivno radi i na uključivanju gospodarstvenika u drugim sektorima i to prvenstveno na temelju jedne od glavnih identificiranih županijskih slabosti koje bi mogle ugroziti brzinu provedbe energetske tranzicije, deficitarnosti adekvatnih kadrova. S tim u vezi, IRENA još 2015. pokreće prvu radionicu za obučavanje učenika srednjih tehničkih škola u poslovima instalacija sustava dizalica topline.
Ova radionica, tada u ad hoc formi devetomjesečnog praktičnog edukacijskog ciklusa, provedena je u sklopu projekta LEGEND i rezultirala je energetskom obnovom dvije učionice Srednje škole Mate Blažine ugradnjom geotermalne dizalice topline.
Cijeli sustav su pod stručnim nadzorom samostalno instalirali učenici navedene srednje škole, a i isti je i danas potpuno funkcionalan te uz funkcije grijanja i hlađenja prostora, obavlja i funkciju edukacijskog centra.
Bilo je potrebno više godina da se ovakav model edukacije budućih instalatera pretvori u stalni program, a IRENA isti definira i u punom obimu počinje provoditi vlastitim sredstvima pod imenom "Kids can do it" 2023. godine.
Prethodne i ove godine kroz slične radionice radom učenika Srednje škole Buzet instalirana je hibridna dizalica topline (kombinacija geotermalnog i aerotermalnog izvora) u Domu zdravlja Motovun, dok su učenici Srednje škole Mate Blažine u svojoj školi instalirali dizalicu topline za dodatne dvije učionice, ovaj put aerotermalni model. Obje radionice još uvijek su u tijeku.
Učenici iste škole instalirali su i pustili u pogon solarnu elektranu za socijalno ugrožene skupine na krovu Samačkog doma u Labinu, i to je jedini primjer takvog modela instalacije kako u Istri tako i u Republici Hrvatskoj. Program će se nastaviti ove jeseni u Industrijsko - obrtničkoj školi u Puli kroz instalaciju hibridne dizalice topline i solarne elektrane koja će služiti za pokretanje iste u otočnom modelu rada.
Implementacija projekata
IRENA je dosad uspješno provodila više od 30 EU projekata, brojne u svojstvu vodećeg partnera, a ovu godinu započela je s implementacijom 14 projekata od kojih su tri završena krajem travnja.
Preostalih 11 projekata koji se trenutačno implementiraju imaju ukupan budžet od približno 39.600.000 eura, dok je budžet IRENA-e približno 2.400.000 eura. U dva projekta, AWASTER i BEYOND, IRENA ima ulogu vodećeg partnera.
(Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
