zahjtevna godina

Od istarskih vinara doznajemo kakve su bile berbe na Labinštini: Grožđa manje, ali je zdravo

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)


U vinogradima Labinštine, kao i u cijeloj Istri, u tijeku je berba grožđa koja je ove godine zbog klimatskih promjena počela ranije nego prethodnih godina. Predsjednik udruge vinogradara i vinara Labinštine Valter Licul iz Nedešćine kaže:

Berba bijelih sorti pri kraju

- Prošla zima bila je izuzetno blaga bez ijednog jutarnjeg temperaturnog minusa, s puno oborina. U vinograde se nije moglo traktorima sve do veljače, a i tada je trebalo uhvatiti onih par dana kad je to bilo moguće da se može zagnojiti i izorati. Vegetacija je krenula nešto ranije. Svibanj je bio hladniji u početku, a krajem je naglo zagrijalo, što je utjecalo na vrijeme cvatnje nešto ranije od uobičajenog.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

Početkom lipnja u vrijeme cvatnje svaki je dan kratko, ali obilno kišilo pri visokim temperaturama. Loza je bila u šoku, stresu i osim uobičajenih tretiranja protiv bolesti bilo je potrebno dodatno prskati s biostimulatorima i aminokiselinama kako bi lozi pojačali imunitet. Što se zaštite tiče, trebalo je učestalije prskati, svakih 8 do 9 dana sa sistemicima koji u tim uvjetima najbolje djeluju. U fazi cvatnje radi obilnih svakodnevnih padalina, a i radi već ranije akumulirane vode, loza je dala sve u rast zelene mase i pritom odbacivala plod zbog sušice pa je došlo do značajnog osipanja, naročito u mladim vinogradima malvazije.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

U kolovozu je došlo do ekstremnih vrućina koje su dugo trajale pa grožđe na trsovima s većom zelenom masom je bolje prošlo i izbjeglo ožegotine, kaže Licul o utjecaju klime na ovogodišnji urod grožđa, a o samoj berbi koja je u tijeku dodaje:

- Sad je berba bijelih sorti pri kraju, svi koji su se brinuli o svojim vinogradima kako treba imaju zdravo grožđe, ali su prinosi znatno smanjeni. Šećeri variraju od 16,5 do 18 što je uobičajeno za naše lokalitete, naravno uvijek ima iznimaka na nekim mikrolokacijama, dok su kiseline prilično niske i variraju od 5 do 5,8 što je još i dobro obzirom da neki vinari na zapadnoj obali imaju i ispod četiri. Pojedini vinari iz naše udruge bore se i s drugim problemima a to su štete od divljih svinja, jazavaca i ptica kojih je iz godine u godinu sve više.

Predstoji nam odgovorno i pažljivo podrumarstvo i nadam se, obzirom na kvalitetu grožđa i parametrima, jako dobrim vinima. Uskoro kreće berba i crnih sorti grožđa. Stanje u vinogradima je dobro i nema žurbe, samo što će neki vinari i kod crnih sorti imati smanjene prinose, ali i tu očekujemo visoku kvalitetu. Svjedoci smo velikih promjena klimatskih uvjeta i sve učestaliji su vremenski ekstremi. U narednim godinama morat ćemo se što više educirati, pratiti vremenske promjene i prilagođavati im se budemo li htjeli sačuvati naše vinograde i grožđe od početka vegetacije do berbe, poručuje Licul.

Zahtjevna godina u vinogradu

Mladi vinar Lari Juričić iz Bartići pored Labina smatra da je ova godina bila zahtjevna što se tiče vinograda, a naposljetku i berbe, međutim u konačnici je zadovoljan s rezultatima.

- Iako je u početku bilo dosta kiše, kasnije nam je stigao duži sušni period, pa je zbog navedenog berba ove godine bila ranije u odnosu na ranije godine. Također, grožđe ima visoke šećere, te smo općenito zadovoljni kvalitetom grožđa i urodom. Godišnje proizvedemo između 40 i 50 tisuća litara vina. Do sada smo preradili bijela vina, malvaziju, chardonnay i muškat, a preostaje nam za preraditi još crne sorte. Imamo tri hektara vlastitih nasada, te radimo i s kooperantima od kojih otkupljujemo grožđe.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

Prerađujemo malvaziju, chardonnay, muškat, merlot, teran i cabernet sauvignon. Cabernet sauvignona imamo u manjim količinama, pa od njega radimo rose, a nešto ostavimo i za kupažu, koju koristimo za barrique vina, cuvee terana, merlota i cabernet sauvignona. Od malvazije radimo i pjenušac, a berba grožđa za pjenušac odrađena je ranije, s obzirom da su za pjenušac potrebne veće kiseline, rekao nam je Juričić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter