Istarskim poluotokom prolaze dvije pruge: regionalna, od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Pule duga 91 kilometar, i lokalna, od Lupoglava do Raše duga 53 kilometra. Činjenica je da Istra trenutno željeznicom nije povezana s ostatkom Hrvatske jer ju dijeli planina Učka, međutim situacija se počinje mijenjati.

Kako bi se stanje tih dviju pruga poboljšalo te kako bi stanovnici i turisti mogli vlakom brže i kvalitetnije mogli sa sjevera na jug Istre, HŽ Infrastruktura pokrenula je konkretne aktivnosti usmjerene na njihovu obnovu koje će u konačnici rezultirati spajanjem istarskih željezničkih pravaca s ostatkom Hrvatske, ali i Europe.

Od 144 kilometra pruga, koliko ih ima u Istri, najprije će biti obnovljeno više od trećine. Pokrenuta je i izrada dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju i revitalizaciju obje pruge, a ulaže se u obnovu zgrada kolodvora i stajališta te u modernizaciju uređaja na 13 željezničko-cestovnih prijelaza.

Sredstva su osigurana

Primarni je cilj obnoviti 50 kilometara dionice od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula, kojom se odvija putnički i teretni prijevoz. Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora - Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi - te pet stajališta - Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki Stajalište. Brzina na toj dionici trenutno je smanjena na 50 do 60 kilometara na sat, dok će nakon rekonstrukcije brzina biti povećana na onu za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 kilometara na sat.

Izvodit će se radovi na obnovi gornjega pružnog ustroja, odnosno tračnica i pragova, prolaznih skretnica i prolaznih kolosijeka kroz kolodvore te građevinski radovi na sanaciji željezničko-cestovnih prijelaza. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 55 milijuna eura, za što je već pokrenut postupak javne nabave, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao.

- Nakon što je revizija Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini omogućila da Hrvatska umjesto na dva bude na četiri koridora, te da se dionice istarske pruge uključe u mrežu, stvoreni su uvjeti za financiranje i revitalizaciju, odnosno modernizaciju željeznice u Istri. Paralelno s tim, HŽ Infrastruktura pokrenula je izradu projektno studijske dokumentacije te je ovih dana raspisan i natječaj za obnovu i rekonstrukciju prvih 60 kilometara istarske pruge. Za to su osigurana sredstva iz kredita Europske investicijske banke, pa radovi kreću odmah nakon završetka natječaja, što je velika vijest za Istru i za željeznički sustav u Hrvatskoj, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Veliko zadovoljstvo činjenicom da kreće realizacija važnog infrastrukturnog projekta za koji se intenzivno zalagao u prošlom mandatnom razdoblju ne skriva dojučerašnji saborski zastupnik i predsjednik istarskog HDZ-a Anton Kliman.

- Zbog iznimne uloge koju je pruga u prošlosti imala u razvoju i definiranju identiteta Istre, ali i ogromnog potencijala koji leži u razvoju pametne i održive mobilnosti, projekt modernizacije i obnove željezničke mreže tema je kojoj sam u protekle četiri godine posvetio jako puno vremena te je intenzivno promovirao u Hrvatskom saboru, pred Vladom i u nadležnom ministarstvu. Mnogi su na spominjanje mogućnosti obnove i modernizacije istarske željeznice odmahivali rukom, smatrajući da se radi o još jednoj praznoj predizbornoj priči kakvih su se kroz vrijeme već dovoljno naslušali.

Međutim, nakon vrlo konkretnih koraka koji su učinjeni u tom smjeru, polako shvaćaju da ovoga puta nisu bili u pravu te da realizacija tog posla nije samo još jedna u nizu lijepih želja, već ozbiljan projekt koji je raspisivanjem natječaja za obnovu prve dionice i faktički krenuo. Ovo je svakako velika stvar za Istru, čija realizacija ne bi bila moguća bez snažnog angažmana ministra prometa pomorstva i veza Olega Butkovića te potpore i razumijevanja premijera Andreja Plenkovića koji je i na ovom pitanju, kao i puno puta tijekom svoga mandata, pokazao da je hrvatska Vlada spremna biti pokretač i sudjelovati u realizaciji svih projekata koji su važni za Istru i za život Istrana, kaže Kliman.

HŽ Infrastruktura u sklopu trenutnih investicija provodi i aktivnosti vezane uz kompletnu obnovu i modernizaciju pruga u Istri. U tijeku je izrada studijske dokumentacije za revitalizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša.

Njome je obuhvaćena izrada idejnih rješenja, studije izvedivosti i analize troškova i koristi. Osim toga razmatra se opravdanost revitalizacije pruge u odnosu na predviđene količine teretnoga prijevoza prema potrebama Lučke uprave Rijeka za terminal Bršicu pa će se odrediti i smjernice za izradu daljnje dokumentacije. Vrijednost ugovora iznosi 157 tisuća eura, a studija bi trebala biti završena do kraja godine.

Pred potpisivanjem ugovora je i izrada studije za obnovu i modernizaciju željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula. Njome će se detaljno definirati opravdanost modernizacije s mogućnošću elektrifikacije te istražiti potencijalni spoj pruge s ostatkom mreže RH s obzirom na moguće ponovno uvođenje teretnog prijevoza i povećanje opsega putničkog prijevoza.

Procijenjena vrijednost nabave je 309 tisuća eura, a za izradu studije predviđeno je 14 mjeseci od potpisivanja ugovora koji obuhvaća izradu idejnih varijantnih rješenja uređenja kritičnih dionica te korekcije trase i elektrifikacije, studiju izvedivosti predloženih varijantnih rješenja s izborom optimalne varijante, ekonomsko-financijsku analizu odabranoga varijantnog rješenja i prethodnu studiju utjecaja na okoliš za odabrano varijantno rješenje. Pritom HŽ Infrastruktura surađuje s Lučkom Upravom Rijeka te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Tri dionice u mreži TEN-T

Povezivanje željezničke mreže u Istri s ostatkom Hrvatske tunelom kroz Učku važan je i dugoročan projekt.

Velika vijest nedavno je stigla i iz Europskog parlamenta koji je usvojio prijedlog da se pruge od Lupoglava do Pule i od Lupoglava do Raše te planirana tunelska dionica kroz Učku uvrste u sveobuhvatnu Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Iako je to tek preduvjet za ulazak na osnovnu mrežu u koju se primarno ulaže europski novac, postoje mogućnosti za korištenje EU-ovih fondova i za dionice na sveobuhvatnoj mreži.

Politika TEN-T-a temelji se na uredbi koja definira EU-ove prometne koridore i sveobuhvatnu TEN-T mrežu koja je podijeljena u dvije kategorije: osnovnu i sveobuhvatnu mrežu, a po novome je dodana i treća kategorija, proširena osnovna mreža, čijim je dijelom nedavno postala tzv. lička pruga od Oštarija do Splita. Osnovna mreža uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najvažniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2030. godine.

Proširena osnovna mreža trebala bi biti dovršena do 2040., dok sveobuhvatna mreža predstavlja opći sloj TEN-T-a i uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu koja treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2050. To znači da je stvorena prilika za određeno sufinanciranje sveobuhvatne mreže iz europskih fondova, čime je mogućnost izgradnje željezničkog pravca kroz tunel Učka postala stvarnost i nešto što nas očekuje u budućnosti.

Zato HŽ Infrastruktura priprema projektni zadatak za izradu studijske i tehničke dokumentacije povezivanja istarskih željeznica s ostatkom mreže, a ovisno o mogućnostima financiranja, razmatraju se i daljnje aktivnosti nakon službene objave nove uredbe.

Povezane vijesti

• KORONA ILI KVAROVI? U Istri trenutno ne voze vlakovi. Zatražili smo objašnjenje od nadležnih
• ZAŠTO (TRENUTNO) NE VOZE ISTARSKI VLAKOVI? Iz Hrvatskih željeznica pojašnjavaju o čemu se radi
• REZOVA NEĆE BITI Od 13. prosinca HŽ uvodi novi vozni red na istarskoj pruzi. Ima još dobrih vijesti