Aktualni saziv Europskog parlamenta od početka ovog mandata morao se nositi s vrlo ozbiljnim izazovima i problemima, no usprkos svemu tome hrvatski zastupnici ovaj će mandat zasigurno pamtiti i nekoliko povijesnih odluka. Uz odluke o ulasku u schengenski prostor i u eurozonu, za područje Istre posebno je značajna odluka o uključivanju istarske željeznice u europske koridore što je širom otvorilo vrata mogućnosti korištenja europskog novca za revitalizaciju tog već desetljećima "uspavanog" dijela nacionalne željezničke mreže.

Upravo teme prometnog povezivanja Hrvatske, ujedinjavanja zastupnika, digitalne Europe i inicijative za uvođenje premium oznake dominirale su u aktivnostima po kojima pamtiti prvi mandat eurozastupnika iz Istre Valtera Flega u Briselu.

(Foto Brigitte Hase)

Usklađivanje planova

Stoga smo i ovaj razgovor, koji smo vodili povodom njegova sudjelovanja na konferenciji Glasa Istre Green Istria 2030. i panelu Istarska željeznica - nositelj integracija i zelenog razvoja, započeli konkretnim pitanjem; Je li sad kada se bliži kraj tog mandata zadovoljan postignutim?

- Prezadovoljan sam! Konkretizirao sam sve navedeno, osim premium inicijative, za to mi treba još vremena. Znamo kakve su procedure u Briselu. U mašineriji kao što je Europski parlament, kontinuitet rada je izuzetno bitan. 27 zemalja članica gura svoje interese, puno moćnijih i većih od male Hrvatske, a odluke se ne donose preko noći. Što manje politizirati, što više konkretno raditi, to je bio moj cilj od prvog dana mandata. Zato i ostavljam konkretne rezultate iza sebe. I jedno veliko hvala svima koji su mi dali podršku i koji shvaćaju što će razvoj željeznice donijeti našem kraju. Dokazao sam da jedan zastupnik može puno i maksimalno sam iskoristio svoja dva odbora - Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za promet i turizam. Jedan od sretnijih dana ovdje u Parlamentu bio je u travnju prošle godine prilikom usvajanja svih mojih prometnih amandmana, za što sam dobio i podršku svih hrvatskih zastupnika, te 26 milijardi eura od Europe, koje ćemo koristiti u narednim godinama za povezivanje Rijeke, Istre i cijele Hrvatske s ostatkom Europe. Vjerujem – uspješno!

Kad spominjete 26 milijardi eura, kako točno Hrvatska može do tog novca? Znamo da ga Europa ne poklanja, vjerujete li da ćemo ovoga puta biti uspješni u njegovom povlačenju?

- Što se Europe tiče, slijedi taj finalni korak – potvrda dogovora Parlamenta, Vijeća i Komisije - na plenarnoj sjednici 24. travnja. A onda – loptica je na nama, na nacionalnoj državi. Trošenje europskog novca postaje isključivo odgovornost Vlade RH i nadležnog ministarstva. Loša priprema projekata, kašnjenje, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija - to su problemi koje moramo riješiti. U suprotnom, novac nećemo ni dobiti ni iskoristiti. Ne smije biti kašnjenja u pripremi projekata ni od strane Vlade, ni ministarstva, ni HŽ-a. Bit će potrebno i pratiti usklađivanje nacionalnih i županijskih planova s Uredbom o transeuropskoj prometnoj mreži. Vjerujem li da će Hrvatska u tome biti uspješna? Optimističan sam, zaista jesam. Bilo je ovakvih najava i prije 5 i prije 10 godina, ali ovaj put vjerujem da će biti bolje, jer je i aktualna Vlada RH itekako svjesna ove povijesne prilike i značaja razvoja željeznice i prometne infrastrukture za Istru, Rijeku, Kvarner i naše otoke.

Budemo li uspješni u povlačenju tog novca, što će to konkretno značiti za ove prostore, za Istru i Rijeku?

- Istra više neće biti slijepo crijevo na karti Europe. Prometno ćemo je povezati sa Slovenijom i Italijom, cestom i željeznicom. Uspjeli smo također da Europski parlament projekte poput istarskog ipsilona proglasi "prioritetnim projektima od strateškog europskog značaja". Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti - željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci. Pozicioniranjem na čak dva dodatna europska koridora, Luka Rijeka postaje i geostrateško važno središte. Za razvoj Rijeke iznimno je važna željeznica. Izgradnja željeznice prema Zagrebu i dalje prema Mađarskoj osigurat će da Luka Rijeka ostane značajna luka i ključni faktor za ulaz i izlaz tereta u regiji. Konačno ćemo dočekati da Hrvatska stoji rame uz rame s ostalim Sjevernojadranskim lukama i predstavlja "ulazna vrata" na europske koridore. Volio bih i da se povede računa i iskaže interes za regionalne aerodrome, poput našeg pulskog. Jer ulaganjem u modernizaciju osnovne infrastrukture, sigurno možemo vratiti putnike u naše male zračne luke, a rastom broja putnika otvaraju se vrata i za financiranje drugih investicija. Primjerice, EU novcima moći ćemo financirati zračne luke koje imaju 4 milijuna putnika na godišnjoj razini i napraviti novu tramvajsku, željezničku ili metro mrežu do najbližeg gradskog središta, po uzoru na velike razvijene europske gradove.

(Foto Press)

Novi početak

Može se reći da je promet na neki način označio i početak i kraj vašeg prvog mandata u Briselu?

- Prvi sastanak po dolasku u Europski parlament odradio sam s bivšom slovenskom povjerenicom za promet Violetom Bulc, koju sam prije 5 godina upoznao s problemom povezivanja Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, željezničku izoliranost Istre i neravnopravan položaj Luke Rijeka u odnosu na ostale Sjevernojadranske luke. Isto tako, mandat ću zaključiti glasovanjem na plenarnoj sjednici 24. travnja kojom će Hrvatska, ali i moja Istra, dobiti mogućnost korištenja Instrumenta za povezivanje Europe vrijednog 26 mrld eura za cestovnu i željezničku povezanost sa susjedima, a neravnopravnost Rijeke odlazi u povijest. Luka Rijeka konačno staje "rame uz rame" s Trstom i Koprom. 5 dugih godina, bezbroj sastanaka, 8 ključnih amandmana, podrška lijevih i desnih i rezultat je Hrvatska na europskim koridorima. Glasovanje 24. travnja svakako će označiti jedan kraj, odnosno novi početak. U pravcu bolje i modernije prometne budućnosti za Istru i Hrvatsku.

Nedavno ste glasovali suprotno od usvojenog stajališta parlamenta po pitanju novih pravila za vozačke dozvole, možete li nam to pojasniti?

- Bit ću vrlo jasan - van pameti je dozvoliti mladim vozačima automobile od 300 konjskih snaga, i to s promilima u krvi. A upravo je takva odluka usvojena na plenarnoj sjednici u veljači ove godine. Dakle, umjesto zdravog razuma i slušanja struke usvojili smo prijedlog koji je poražavajući korak unatrag za europsku sigurnost na cestama. No to su sve zakulisne igre i politički kompromisi, kojima ovdje nije mjesto. Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila u krvi mladih vozača – što je trenutni usvojeni stav Parlamenta - šaljemo krivu poruku - "Kad piješ, vozi!". S obzirom da smo na samom kraju ovog saziva Parlamenta, na konačnom će zakonu dalje raditi novoizabrani zastupnici i ja vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati jedini ispravan cilj - smanjenje smrtnosti na cestama.

Honorirati najbolje

Premium oznaka, što bi ona značila našim proizvođačima i potrošačima?

- Bilo da govorimo o medu, maslinovom ulju, vinu ili nečem četvrtom, premium oznaka spašava od krivotvoritelja i fejkera. Litra ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kilogram pravog meda ili litra istarske malvazije ne mogu koštati ni 3 ni 4 eura. Zato tvrdim da geografska oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda nije dovoljna da jamči kvalitetu i inzistiram na uvođenju premium oznake. Tako bismo honorirali one najbolje, a naši bi poljoprivrednici zaista mogli živjeti od svog rada. Premium oznaka jasno će odvojiti kvalitetu od kvantitete i napraviti razliku na policama trgovina. Zaista se nadam da će tko god bude u idućem sazivu Parlamenta, ja ili netko nakon mene, ozbiljno nastaviti s ovom pričom.

Razgovarat ćemo još o temi revitalizacije istarske željeznice i uzbudljivih projekata koji nas na tom polju očekuju na našem panelu u petak. Imate li kakvu poruku za naše čitatelje za kraj ovog razgovora?

- Privodim kraju svoj petogodišnji mandat u Europskom parlamentu. I ono no što sam najponosniji je da kraj mog mandata znači novi početak za moju Istru kada je u pitanju cestovna i željeznička povezanost s ostatkom Hrvatske, ali i Europske unije. Kada sam 2019. došao u Odbor za promet i najavio bavljenje željeznicom u RH, mnogi su bili skeptični i s nevjericom slušali moje najave. Međutim, zahvaljujući mojim prethodnicima, liberalnim zastupnicima Jakovčiću i Radošu, koji su postavili dobre europske temelja za moj rad, uspio sam pokazati da i jedan zastupnik čini razliku. I upravo je zato neizmjerno važno da Istra i dalje ima svog predstavnika u Europskom parlamentu. Osobu izabranu od strane građana, koja će zastupati njihove interese i boriti se za strateške ciljeve svoga kraja i Hrvatske.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• Ivan Kršić: U modernizaciju i obnovu pruga, kolodvora i druge infrastrukture planiramo u idućih desetak godina uložiti više od šest milijardi eura
• Boris Miletić: Istra želi održiva rješenja, stoga želi i svoj budući razvoj vezati na modernu, elektrificiranu željezničku prugu