Dok cijela Hrvatska zna za Istarski Y i njegovu važnost za povezivanje Istre s ostatkom države, ali i sa zemljama srednje Europe, većina hrvatske javnosti nikad nije čula za "Istarsku lambdu", odnosno željezničku mrežu koja bi svojim aktiviranjem i modernizacijom mogla preobraziti željeznički promet u Istri i postati kotač zamašnjak razvoja kroz lakši i jeftiniji transport putnika i robe. Potreba za izgradnjom željeznice u Istri javila se zbog razvoja različitih industrijskih djelatnosti, prije svega brodogradnje, te jakih vojnih interesa Austrije.

Paralelno s izgradnjom pruge Beč - Trst, 1876. godine, za promet je otvoreno 122 kilometra pruge Divača – Pula s ogrankom od Kanfanara do Rovinja. Zapadni dio Istre povezan je s Trstom tek početkom 20. stoljeća, kada je izgrađena i u promet puštena uskotračna pruga od Poreča do Trsta, čuvena Parenzana, koja je ukinuta 1935. godine. Pola stoljeća kasnije, krajem 1951. godine izgrađena je i otvorena pruga Lupoglav - Štalije namijenjena prvenstveno prijevozu raškog ugljena.

Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih, međutim od osamostaljenja Hrvatske u njih se nije značajnije ulagalo, te su u vrlo su lošem stanju, a Raška pruga, zbog klizišta kod Kožljaka, zatvorena je za promet potkraj 2009. godine i otada je neupotrebljiva i propada.

(Snimio Duško Marušić Čiči/Glas Istre)

Dekarbonizacija gospodarstva

Nakon desetljeća pasivnosti i polaganog gašenja željezničkog prometa na Poluotoku, već neko vrijeme nižu se dobre vijesti, najave i obećanja vezana uz obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u Istri, odnosno stvaranja nužnih infrastrukturnih pretpostavki da se povezivanjem na europsku mrežu i važna prometna čvorišta u skoroj budućnosti ponovno oživi istarska željeznica.

Revitalizacija željezničkog prometa je tema od ogromne važnosti za Istarsku županiju te je na tragu županijskih politika zelenog i dugoročno održivog razvoja, što nam je potvrdio istarski župan Boris Miletić s kojim smo na tu temu razgovarali uoči konferencije Glasa Istre Green Istria 2030. Istarska željeznica - nositelj integracija i zelenog razvoja.

- Drago mi je što je tema istarske željeznice konačno prepoznata i na razini Europskog parlamenta i što su ostvarene pretpostavke za početak aktivnosti oko izrade studije za željeznički tunel kroz Učku. Istra o nužnosti modernizacije željeznice govori više od deset godina, a prvi su to započeli tadašnji gradonačelnici Labina i Pazina, Tulio Demetlika i Renato Krulčić 2013. godine. Inicijativu su potom 2017. u Saboru zagovarali istarski zastupnici Tulio Demetlika i Giovanni Sponza. Međutim, tada nismo imali na raspolaganju sredstva iz EU fondova kao što to imamo danas i zato se nadam da će se konačno sve te naše težnje i ostvariti.

Koji su glavni razlozi zbog kojih se ustrajalo i inzistiralo na tom planu, premda se on, prvenstveno zbog ogromnih financijskih ulaganja koja pretpostavlja, dugo vremena činio krajnje nerealnim?

- Ustrajalo se prije svega zato što je željeznica najodrživiji način prijevoza, odnosno što se radi o brzom i sigurnom prijevozu koji ima uvjerljivo najmanji ekološki otisak u prostoru te je, osim benefita koje donosi po pitanju prometne povezanosti ujedno i vrijedan alat u sve važnijoj borbi protiv klimatskih promjena. Zbog toga je, uostalom, povećanje udjela željezničkog prijevoza i Europa prepoznala kao jedan od ključnih ciljeva za ostvarivanje dekarbonizacije gospodarstva i postizanje klimatskih ciljeva.

Istarska županija želi održiva rješenja, te stoga želi i svoj budući razvoj vezati na modernu, elektrificiranu željezničku prugu, s novim, ekološkim vlakovima, dakle onima na elektromotorni ili na vodikov pogon, s voznim redovima usklađenim s EU željezničkom mrežom, sa sigurnim cestovno-željezničkim prijelazima, s minimalnom voznom brzinom od 100 kilometara na sat. Želimo suvremen, ekološki i efikasan integrirani putnički prijevoz i intermodalni teretni prijevoz.

Tema održivosti nezaobilazna je i u bilo kojoj priči o budućnosti našeg turizma, a s obzirom na to da je Istra pretežito auto destinacija jedna od nuspojava stalnog rasta broja turista i ostvarenih noćenja je i preopterećenost lokalne cestovne infrastrukture. Što se u tom kontekstu očekuje od revitalizacije željezničke mreže?

- Pa nije tajna da je naš turizam u najvećoj mjeri oslonjen na područje u nekakvom radijusu od petstotinjak kilometara, u kojem se nalaze naša najznačajnija emitivna tržišta. Zbog toga smo danas definitivno autodestinacija u koju 98 posto turista dolazi nekom vrstom cestovnog prijevoza. Svakako bih volio da željeznica doprinese tome da u budućnosti taj postotak bude manji, odnosno da nam u dogledno vrijeme određeni broj turista dolazi vlakovima. Danas ih nema, jer ta mogućnost već dugo vrijeme ne postoji, ali činjenica je da su putovanje vlakom u Europi sve više u trendu te da zahvaljujući snažnoj promociji i velikim ulaganjima u brze željezničke linije u mnogim zapadnim zemljama bilježi sve veći broj putnika.

Stoga držim da ovu veliku priliku koja je pred nama, i koja se ukazuje jednom u 100 godina, apsolutno moramo iskoristiti, te da je to na neki način i generacijska obaveza svih koji sudjelujemo u procesu kreiranja i donošenja odluka. Ogromna prednost je što su nam naši preci, oni koji su gradili željeznicu prije više od jednog i pol stoljeća, ostavili sjajne temelje i što imamo trasu s riješenim imovinsko-pravnim odnosima. Kad bi danas morali projektirati novu trasu i rješavati pitanje vlasništva nad zemljištem kojim ona prolazi, uvjeren sam da bi taj posao trajao desetljećima. Mi to sve imamo riješeno te uz pomoć europskih fondova držim da se željeznička mreža itekako da modernizirati. Spojiti se tom moderniziranom prugom na Divaču i prema Trstu, te tako dobiti pristup europskoj mreži željeznica mislim da je nešto fantastično i velika prilika, ne samo za Istru, već i za cijelu Hrvatsku.

Perspektiva Luke Bršica

Može li realizacija željezničkog spoja Pula - Buzet - Divača - Trst biti uvod u daljnju uspostavu željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske i revitalizacijom Raške pruge otvoriti novu perspektivu razvoja Luke Bršica i Labinštine?

- Da bi se istarska željeznica spojila prema Rijeci i na hrvatsku željezničku mrežu, potrebno je izgraditi željeznički tunel kroz Učku. To je svakako nešto što nam je potrebno, ali držim da će to biti eventualno zadnja točka u ovom planu revitalizacije i obnove istarske željeznice. S druge strane, obnova Raške pruge do Luke Bršica za onaj dio prometa koji se ne odnosi samo na prijevoz putnika, već i na prijevoz roba i drugih dobara, nešto je što je definitivno potreba.

Drago mi je što Lučka uprava Rijeka koja gospodari Lukom Bršica ima ambiciozne razvojne planove za to područje te bi željeznica značajno doprinijela njihovoj realizaciji. Danas se svakodnevno prema Bršici ili iz nje voze brojni šleperi koji prevoze stoku i sigurno je da bi obnova tog kraka pruge značajno rasteretio lokalnu cestovnu infrastrukturu, pogotovo onaj dio prema Labinu. Tu su i neki drugi značajni proizvođači s tog područja poput primjerice tvornica Rockwool iz Pićna koja svoje proizvode isto tako danas šleperima distribuira širom Hrvatske i Europe.

Drago mi je što smo osigurali sredstva za izradu studije ekonomske opravdanosti pretvaranja cestovnog ipsilona u iks, ali revitalizacija tog kraka željeznice bi svakako bio i veliki plus za naše gospodarstvo i potencijal za eksponencijalni rast, ne samo prijevoza putnika, već i roba.

Ako izuzmemo željeznicu, kojoj će u budućnosti svakako ponovno pripadati značajnija uloga, kako biste ocijenili stanje ostale prometne infrastrukture i prometnu povezanost Istre?

- Držim da smo dobro povezani, jer, ne tako davno, do Zagreba se automobilom iz Pule putovalo skoro pet sati, a danas za taj isti put treba skoro duplo manje vremena.

Ako se osvrnemo na proteklih dvadeset, trideset godina, vidljivo je da su na području Istre vrlo značajna sredstva uložena u cestovnu infrastrukturu. U tijeku je dovršetak izgradnje druge cijevi tunela kroz Učku, krenula je izgradnja drugog traka prema Matuljima i određene investicije na zapadnom kraku Istarskog ipsilona, tako da ćemo uskoro za put do Zagreba trebati još manje vremena, a jednako brzo i jednostavno se stiže i do granice sa Slovenijom drugim krakom Ipsilona.

Značajna sredstva iz godine u godinu ulažu se i u održavanje, izgradnju i podizanje razine sigurnosti lokalne cestovne infrastrukture. Imamo tu veliku sreću da živimo u takvom klimatskom području u kojem za zimsko održavanje prometnica trošimo puno manje sredstava nego što to moraju neke druge regije, ali objektivno mislim da je naša lokalna, županijska i državna cestovna infrastruktura kvalitetna. U našem županijskom proračunu i ove godine značajno smo povećali izdvajanja za Županijsku upravu za ceste te se svakako trudimo da investicijskim planovima budu obuhvaćeni svi prioriteti.

Oporavak zračnog prometa

Što je sa zračnim prometom? Koliko je on važan za Istru i kakav je potencijal njegova rasta?

-U ovom trenutku svega dva posto od ukupnog broja putnika u Istri stiže zrakoplovima, što je svakako skromno i premalo, no ne treba zaboraviti da je do izbijanje pandemije koronavirusa godišnji promet u Zračnoj luci Pula dosegao je brojku od 800 tisuća putnika pa vjerujem da on ipak ima veliku perspektivu oporavka. Naš turistički sektor izdvaja značajna sredstva kako bi se sufinancirale linije niskotarifnih avioprijevoznika jer želimo sačuvati tu infrastrukturu, neovisno od tome što je to danas tako mali udio u smislu putnika. Situacija će možda već sutra biti drugačija. Stoga tu infrastrukturu treba očuvati, jer vidimo kako su primjerice Zadar, Split i Dubrovnik u tom području zadnjih godina napravili doista značajne iskorake.

Zasad nerealizirana želja je i jače pomorsko povezivanje istarskih luka s drugim lukama na Jadranu. Ima li kakvih naznaka da će se to u skorije vrijeme promijeniti?

- Slažem se da taj dio definitivno nije dobro iskorišten. Pomorski povezati Sloveniju i Italiju s Istrom i Dalmacijom držim da ima veliki potencijal i svjedoci smo da se na tržištu pojavljuje sve veći broj potencijalnih koncesionara. To je ipak tema za državu i nadležno ministarstvo u smislu određenih državnih subvencija, ali smatram da bi potencijale tog pomorskog prijevoza mogli i trebali puno bolje koristiti nego što to činimo danas.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• Ivan Kršić: U modernizaciju i obnovu pruga, kolodvora i druge infrastrukture planiramo u idućih desetak godina uložiti više od šest milijardi eura
• Valter Flego: Zahvaljujući europskom novcu i planiranim ulaganjima Istra više neće biti željezničko "slijepo crijevo" na karti Europe