Njezin muž je, čini se, cotoler. A znate li što znači pindolon, cuciar, strussa, oio, bunigolo, pignata, caponera? Upravo da bi se očuvale riječi iz jedne sredine, tipične za jedan grad, regiju, ili mikro regiju u posljednje se vrijeme poduzimaju brojne inicijative.

Pulska Zajednica Talijana, osim što je tiskala majice s tim nazivima istrovenetskog dijalekta karakterističnog za Pulu, napravila je i svojevrsni megaposter sa svim tim riječima, gdje je, kako su rekli stari Puležani, svaka riječ jedna uspomena, poniranje u djetinjstvo, u neka drevna vremena, a mlađe će generacije podsjetiti na govore njihovih nona i nonića.

Jezik je živi organizam, koji se mijenja i živi svoj život ovisno o napretku tehnologije, društvenim promjenama te svjetskim trendovima i ostalome, tako da mnoge riječi, posebice vezane uz neke poslove koji se ne obavljaju više ručno, izumiru, nestaju.

Godinama unazad je sada nažalost pokojna sveučilišna profesorica Vera Glavinić objavila rječnik puležanskog istrovenetskog, a isto tako sakupljanjem riječi ovoga govora pozabavio se i pokojni Josip Orbanić.

Mlađe generacije sve slabije koriste dijalekt, posebice taj puležanski, a razloga je više. I roditelji tih mladih generacija, te djece sve manje koriste taj govor, a u moru aktivnosti, sredstva modernog komuniciranja, dijalekt nerijetko bude zapostavljen. Neke riječi su svojstvene za Pulu, Vodnjanci ili Fažanci ih koriste drukčije, jer u okolici Pule, osim istrovenetskog, još je živ duh, ali i riječ istriotskog ili istroromanskog. Što označava i veliko bogatstvo.

Što je sercio? A volite li susine ili persigo?

Povezane vijesti

• GRADSKA ŠTORIJA Da prostite, smrdi
• GRADSKA ŠTORIJA Forum bez koncesije
• GRADSKA ŠTORIJA: Badnjak po konobaru