(D. ŠIŠOVIĆ)
U ponudi su fritaje sa šparogama, pancetom, mladim lukom, povrćem, sirom, sa šumskim gljivama, kobasicama. U ponudi su i tri vrste fritaje od prepeličjih jaja s pršutom i šparogama, druga s mrkvom i vlascem, a treća s gljivama. U ponudi je i fritaja sa škalonjom i domaćim sirom ili pancetom, kao i s maslačkom. Može se kušati i pizza sa sirom, pancetom, artičokama i jajima te tortilja s kozicama, šparogama, jajima i sirom
Fritaja odnosno fritada ili frita, na standardnom hrvatskom jeziku najčešće nazivana kajgana ili omlet u tradicionalnoj istarskoj gastronomiji proljetno je jelo koje se najčešće konzumira kao marenda budući da je lagano i osvježavajuće prije nego zasitno i kalorično. Iako se može pripremati bilo kada i s bilo kakvim dodacima proljeće je prava sezona fritaje zato jer u to doba, nakon zimske pauze, kokoši opet počinju intenzivnije nesti jaja. K tome u prirodi i u vrtovima intenzivnije niču samonikle i kultivirane biljke koje se koriste u fritajama. Tada su već dozreli i neki tradicionalni proizvodi od sušene svinjetine koje se koriste u fritajama, prije svega plećka.
Fritaja sa šćirom
Vrhunac sezone fritaje u tradicionalnoj istarskoj gastronomiji je uskrsni doručak kada se, ovisno o lokalnoj tradiciji, u obiteljima pripremaju fritaje s tipičnim darovima prirode i ljudskoga umijeća: sa šparugama i ostalim samoniklim biljem, s plećkom odnosno špaletom, a ima i sasvim endemskih recepata kao što je fritaja sa šćirom (zeljastom biljkom nalik špinatu ili blitvi) na području Draguća. Usprkos jednostavnosti pripreme ovog jela, fritaja se vrlo rijetko nalazi na jelovnicima istarskih ugostiteljskih objekata, i u ponudi je više slučajnost nego pravilo, osim kod hotelskih buffet doručaka kada se fritaja priprema uglavnom čista, bez dodataka.
Zato je doista svake hvale vrijedna inicijativa Turističke zajednice središnje Istre koja u suradnji s pazinskim Udruženjem obrtnika i pod pokroviteljstvom Odjela za poljoprivredu Istarske županije ovog proljeća prvi put organizira manifestaciju "Šetimane fritaja središnje Istre". Manifestacija traje cijeli travanj, a tijekom ovog mjeseca u sedam ugostiteljskih objekata na području središnje Istre nude se različite vrste fritaja po promotivnim cijenama.
Iako je vrijeme za pripremu od ideje do realizacije i za osmišljavanje sadržaja "Šetimana fritaja središnje Istre" bilo dosta tijesno, a broj uključenih objekata ispao je relativno malen, ugostitelji su uspjeli smisliti sasvim lijep i maštovit raspon od čak 24 različite fritaje, s tek nekoliko nužnih ponavljanja, ali znamo da je i fritaja istih sastojaka kod svake kuharice ili kuhara drukčija. Restoran Čiže kod Trviža tako tijekom ove manifestacije nudi četiri vrste fritaja: sa šparogama i pancetom, s mladim lukom i pancetom, s povrćem, te s dvije vrste sira. Boljunska konoba iz, dakako, Boljuna, nudi fritaju sa šparogama, sa šparogama i pancetom, sa šumskim gljivama te fritaju s klobasicama. Najmlađi među uključenim ugostiteljskim objektima, Restoran Castle Belaj u mjestu Belaj na području općine Cerovlje, ima vjerojatno najegzotičniju ponudu u ovogodišnjoj manifestaciji: tri vrste fritaje od prepeličjih jaja! Prva je s pršutom i divljim šparogama, druga s mrkvom i vlascem, a treća s gljivama.
Konoba Vela Vrata u Bermu pak priprema fritaje s klobasicama; s vrganjima i pršutom; te sa šparogama. Agroturizam Stara Štala u Borut se odlučio na reinterpretaciju uskrsne gastronomske baštine kroz ponudu fritaja s vazmenim lukom odnosno škalonjom i domaćim sirom; s vazmenim lukom i domaćom pancetom; s domaćom klobasicom; s maslačkom; te kombinaciju s domaćom klobasicom i maslačkom.
Na pizzi i u tortilji
Vrlo inovativni pristup fritaji osmislila je pazinska Pizzeria Peperone koja gostima nudi pizzu "Fritaja" sa sirom, pancetom, artičokama i jajima te tortilju "Fritajito" s kozicama, šparogama, jajima i sirom. Ovdje treba napomenuti da se fritaja ne priprema odvojeno pa da se njome dekorira već pečena pizza, već se sirova mješavina za fritaju prelije preko sirovog tijesta za pizzu i sve se zajedno peče.
Naposljetku, konoba Marino u Gračišću nudi "personalizirane" fritaje: ona nazvana Dora priprema se s domaćom pancetom; fritaja Antea je s rikulom, dok je Vita s koromačem. Kako je u konobi Marino bilo priređeno svečano otvorenje "Šetimana fritaja središnje Istre" iskoristili smo prigodu da od vlasnice Svetlane Buljan dobijemo pokoji savjet odnosno trik u pripremi fritaja. Najprije valja reći da ona sve fritaje priprema na maslinovom ulju, a naravno da je vrlo zgodno i gotovu fritaju posluženu na tanjuru preliti s malo hladnog maslinovog ulja, već prema osobnom guštu svakog konzumenta. Opće mjesto u pripremi fritaja je i u pažnji da se jaja u tavi ne zgrušaju sasvim: tavu treba s vatre maknuti dok je fritaja još polutekuća, ionako će se pod utjecajem temperature zgrušati u narednih nekoliko sekundi, ali će ostati sočna. Što se tiče pancete, tu nema velike mudrosti, panceta se malo preprži u tavi i onda prelije razmućenim jajima.
Mali trikovi
No za ostale dvije fritaje ipak treba znati trikove. Rikulu (rokulju, rigu) je na ulju dovoljno popržiti sasvim malo, tek nekoliko sekundi, i onda odmah zaliti jajima. A kod fritaje s koromačem - s lišćem koromača, ne s korijenom - u tavu najprije treba uliti razmućena jaja i početi miješati, i tek pred kraj dodati koromač. To je sasvim dovoljno da ova mirisna biljka otpusti svoju zanimljivu i specifičnu aromu.
Prvu sezonu manifestacije "Šetimane fritaja središnje Istre", kolikogod sadržajna bila, ipak ćemo shvatiti kao pripremu, kao uvod ili eksperiment u ono što bi tek trebalo uslijediti narednih godina. Polazimo od toga da su fritaje jedno od tradicijskih istarskih jela čiji potencijali u ugostiteljskoj i turističkoj ponudi nisu dovoljno iskorišteni.
Mogućnost pripreme nebrojeno mnogih vrsta fritaja glavni je gastronomski i komercijalni potencijal ovog festivala, a osim ponude u ugostiteljskim objektima, bilo bi zgodno organizirati i neki "fritaja kup" u kome bi se sa svojim vizijama i inačicama fritaja uz profesionalce mogli natjecati i oni koji fritaje pripremaju isključivo za svoj vlastiti stol, za svoje ukućane i svoj osobni gušt.
Ne samo šparuge
Iako smo u ponudi ovogodišnje manifestacije nabrojali 24 različite fritaje, mogućnosti temeljene na tradiciji još su mnogo veće. Primjerice, osim šparuga u Istri se fritaje pripremaju i s drugim samoniklim biljem, poput bljušća, leprina, hmelja i drugog. Osim mladog luka jedna od popularnijih fritaja je i ona s mladim izdancima odnosno sredinama češnjaka koje zovu kako gdje, piski, paski, pucki i slično, ali njihov je "štajun" nešto kasnije. I drugi suhomesnati proizvodi od svinjetine osim ovdje korištenih kobasica i pancete, prije svega žlomprt i plećka, rado su viđeni sastojci fritaja. Svoj put do vruće kupke s razmućenim jajima rado će pronaći i zrelo povrće, različite vrste sira, gljive i tartufi, začinsko i aromatično bilje, pa i plodovi mora.