TURIZAM I GASTRONOMIJA
GARI CAPPELLI: Čak 30 posto ljudi u Hrvatsku dolazi zbog gastronomije, a u Istri je taj postotak vjerojatno i veći
Milivoj MIJOŠEK
Svake godine na jednom se top natjecanju kandidiraju maslinova ulja iz cijelog svijeta gdje se provjerava njihova kvaliteta. Ove godine, između njih 500, a to su uglavnom najbolja od najboljih, u samom vrhu čak je 79 maslinovih ulja iz Hrvatske! To su impresivne brojke i ta su ulja priznata. Od njih 79, nevjerojatno da ih je čak 77 iz Istre! Jedno je s Krka, a jedno iz Dalmacije. Za Istru je to veliko priznanje i još jedan dokaz kvalitete, kaže Cappelli
Ministar turizma Gari Cappelli sa zadovoljstvom zbraja rezultate i impresije ovogodišnje turističke sezone kojoj je pripomoglo neočekivano lijepo vrijeme u listopadu pa se dolazak turista produžio na još pokoji tjedan. Zapravo, kako je i od početka mandata najavljivao, sada govorimo o cijeloj turističkoj godini.
O tome da je Istra najturističkija hrvatska regija govori i činjenica da je ministar često na Poluotoku, iako ne miruje i obilazi cijelu Hrvatsku uzduž i poprijeko. Priznanje je to svima koji se ovdje bave turizmom. Ministar Cappelli pristalica je teze da turizam nisu samo statistike, brojke te betonski objekti, nego i najvažniji ljudski faktor - Čovjek u turizmu - ali i fine stvari poput, recimo, svjetski poznatog maslinovog ulja kojim Istra pokorava svijet. Tako smo i započeli razgovor.
- Svake godine na jednom se top natjecanju kandidiraju maslinova ulja iz cijelog svijeta gdje se provjerava njihova kvaliteta. Ove godine, između njih 500, a to su uglavnom najbolji od najboljih, u samom vrhu čak je 79 maslinovih ulja iz Hrvatske! To su impresivne brojke i ta su ulja priznata. Od njih 79, nevjerojatno da ih je čak 77 iz Istre! Jedno je s Krka, a jedno iz Dalmacije. Za Istru je to veliko priznanje i još jedan dokaz kvalitete ovdašnjeg maslinovog ulja. Ovo je rezultat dugogodišnjeg rada. Istra s pršutom, vinima, uljima i tartufima, na karti svijeta postaje prepoznatljiva gastronomska destinacija.
- Turisti u Istru definitivno dolaze i zbog gastronomije. To je sada svakome valjda jasno.
- Po Tomas istraživanjima, čak 30 posto ljudi u Hrvatsku dolazi zbog gastronomije. U Istri je, po tom kriteriju, postotak vjerojatno i veći.
- Istra u turizmu očito kvalitetno koristi svoje komparativne prednosti?
- Tako je. Koristi geografski položaj koji je, recimo, važan za vikend turizam. Efekti se vide i sada, u posezoni, kad je vrijeme puno ljepše i turisti koji žive u našem susjedstvu bez problema ovdje dolaze na nekoliko dana. Neki hoteli u Istri trenutno su popunjeni i do 90 posto. Ovaj vikend, prema saznanjima koja imam, u ugostiteljskim objektima u kontinentalnoj Istri nije se moglo pronaći slobodno mjesto, osim ako se niste najavili i unaprijed rezervirali. Samo po nedavnim manifestacijama u Tinjanu, Motovunu i Livadama, prošlo je 45 tisuća ljudi, što domaćih, a što stranih. U tome i je poanta - da nam turisti dolaze u posezoni, ali ne toliko na more nego na istarski i ostali kontinent, gdje uživaju u gastronomskoj ponudi.
- Tko je za to zaslužan? Splet okolnosti, a malo i IDS…
- Prije svega, turistički djelatnici u Istri koji godinama rade na unapređenju svoje ponude. Sigurno im je škola bila dijelom i Italija i njihov pristup turizmu. No moram reći da je Istra dugogodišnjim radom počela sustizati pa i prestizati neke talijanske pokrajine koje su joj mogle biti uzor.
Da ste Istrijan
- Da ste kojim slučajem prvi čovjek istarskog turizma, nekakav ovdašnji ministar turizma, na što biste stavili naglasak?
- Istra se u bivšoj državi prepoznavala kao destinacija masovnog turizma. Sada pak ima neke svoje specifičnosti. Na dijelu koji je oslonjen na more Istra ima visoku sezonalnost. Čak 60 posto kamping kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se u Istri. Kad riješimo pitanje turističkog zemljišta, od predviđenih 3 do 5 milijardi investicija, dvije će sigurno biti u istarskim kampovima. Turizam na obali je življi, dinamičniji, s više ljudi, provoda i zabave. Oni drugi turisti koji traže mir, dobit će ga na kontinentalnom dijelu Istre, u vilama s bazenima koje imaju popunjenost i do 160 dana te u privatnom smještaju. Naravno, tu su i brojne ponude drugih specijalnih oblika turizma, poput spomenute enogastronomije, ili, primjerice, aktivnog turizma. To su te dvije Istre, morska i kontinentalna, i svaka sa svojim licem turizma. Važno je da turisti imaju mogućnost odabira. Na tome bih inzistirao.
- Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga kaže da je njegov grad već dosegao najvišu točku po broju turista i broju noćenja.
- Da, Rovinj će ovih dana ostvariti četiri milijuna noćenja, što je impresivno jer Istra ugošćuje cijelu jednu Hrvatsku.
- Paliaga kaže - to je dosta. Sve preko toga ozbiljno može ugroziti kvalitetu života domaćih ljudi, a i infrastruktura će to teško moći podnijeti bez većih i ozbiljnijih problema. Što mislite o tome?
- Kroz novu zakonsku regulativu želimo da turističke zajednice upravljaju destinacijama. One moraju prepoznati svoje limite. A to će jedino znati ako među svojim stanovnicima provedu istraživanja. Moraju postaviti standarde. To je total quality menagement koji temeljem anketiranja turista i domaćih ljudi mora prepoznati koliko i do koje granice se slažu s turističkom politikom nekog grada ili regije. Da li je to, na primjer, četiri milijuna noćenja u Rovinju koje žele i turisti i domaći ljudi ili i jedni i drugi žele nešto drugo. Treba utvrditi je li to limit, ima li još prostora za povećanje ili treba broj turista, kao i noćenja, postupno i planski ipak smanjiti. Uz to, podrazumijeva se i planiranje infrastrukturnog razvija koji mora biti sukladan održivosti sredine.
- Kako vam se onda čini Paliagino razmišljanje po tom pitanju?
- Mislim da dobro razmišlja. Polako postavlja logične limite.
- Može li se gradonačelnicima i načelnicima općina omogućiti da sami odlučuju o turističkom razvoju svojih gradova i općina, da njihov utjecaj bude još veći?
- Mislim da bi u nekom novom zakonu gradonačelnicima i načelnicima kroz daljnju decentralizaciju trebali dati mogućnosti da prilično autonomno mogu odlučivati o turističkom biznisu. Oni bi mogli, recimo, kontrolirati povećanje broja ležajeva pa u jednom trenutku, kad procijene da ih je previše, mogu zaustaviti njihovo povećanje, kao što je slučaj u nekim europskim izrazito turističkim destinacijama. Gradonačelnicima treba dati ovlasti po kojima će, konkretno, moći donijeti odluku da se u narednih godinu dana ne može registrirati nijedan novi ležaj u užoj gradskoj jezgri. Poanta je da ljudi sami odlučuju o svom turizmu kroz lokalno izabranu vlast, ali ne na bazi njene čiste proizvoljnosti, nego temeljem anketa među stanovništvom koje bi se unaprijed provodile i kroz koje bi se iščitavale želje građana.
- Ako sam dobro razumio, na ovaj način domaći stanovnik konačno dobiva priliku utjecati na turističku politiku svoga grada ili općine?
- Upravo tako. Domaći stanovnik mora biti zadovoljan. Ako ga po ljeti do iznemoglosti ometaju gužve i ako ne može normalno živjeti pet, šest mjeseci, onda imaš nezadovoljnog domaćeg čovjeka, a vjerojatno i turista. To nije cilj.
Istra se prilagođava
- Istra se prilagođava turistima, ponude se stalno mijenjaju, kreativnije su, kontinuirano se ulaže…
- Istra se ponajviše prilagođava i najbliža je standardima koje turisti traže. Ovdje su ljudi prepuni inovacija. Često me pitaju zašto toliko inzistiram na ulaganju u turizam, svejedno da li u apartmane, vile ili hotele. Kažu mi - pa prije tri godine sam uložio u apartman taj i taj iznos! A ja ih pitam - koliko ste uložili ove godine? Kažu - ništa. Jer su, ponavljaju, uložili prije tri godine. Odgovorim im da moraju ulagati svake godine, apsolutno svake. To može podrazumijevati i dodatnu pogodnost za primjerice korisnike obiteljskog smještaj, poput osigurane karte za muzej. Jedino tako mogu biti konkurentni. Upravo zato Istra, korak po korak, drži ritam stvaranja sve boljih turističkih uvjeta.
- Kakvom ocjenjujete ovogodišnju turističku sezonu? U jednom trenutku predviđao se debakl, a ispalo je jako dobro, barem se tako čini.
- Prije točno godinu dana na najvećem svjetskom sajmu, londonskom WTM-u, gdje se obično prognozira, a u Berlinu se stavlja "točna na i" naredne turističke sezone, izjavio sam, i o tome postoje dokazi, da ćemo imati blagi porast dolazaka gostiju od dva do tri posto, isto kao i broj noćenja, a da će financijski rezultati možda bilježiti rast i do pet posto. To što smo tada najavili, u potpunosti se realiziralo. Danas imamo pet posto više turista i dva posto više noćenja. Samo u listopadu imamo 11 posto više noćenja i isto toliko više gostiju. Što se tiče financijskih pokazatelja, imamo rast od preko 5 posto.
- Da li ste zadovoljni takvim rezultatom?
- Možemo biti itekako zadovoljni. Tim više jer turizam otvara nove investicije i zapošljava, čime utječemo čak i na demografiju.
- Najavili ste i smanjenje PDV-a za jela u ugostiteljstvu.
- Tako je, Vlada na čelu s premijerom, nakon konsolidiranja javnih financija i donesenih mjera rasterećenja za sektor turizma, prepoznala je novi korak - smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto, iako je 13 posto i do sada bila stopa na smještaj u turizmu. Bilo je puno nejasnoća oko cateringa, ali smo kao Ministarstvo turizma dali prijedlog da se smanjenje PDV-a i na to odnosi. Nadam se da će i to proći. Sladoled i slastice, i to smo ispregovarali, ići će na 13 posto. Radi se o velikim poreznim rasterećenjima koja će utjecati na kvalitetu, investicije i povećanje plaća djelatnika u turizmu.
Kvote na radnike
- Kako dodatno i kojim prihodima pomoći gradovima i općinama? Turizam se zbiva u njihovim dvorištima, trebalo bi im ostati više novaca.
- Brojni gradonačelnici i načelnici, a posebno se to odnosi na Istru, žalili su se da porezni paušal koji plaćaju vlasnici kuća za odmor ili apartmana ide kao prihod gradova i općina gdje ti vlasnici žive, a ne tamo gdje im se nalaze nekretnine koje su u funkciji turizma. Mi predlažemo drugačije, suprotno.
- To znači da vlasnik porez plaća tamo gdje mu se nalazi turistički objekt, a ne gdje inače živi?
- Tako je, to je prijedlog. Gradovima i općinama na moru, i generalno turističkim mjestima to bi donijelo povećani proračunski prihod.
- Hoće li se povećavati kvote za uvoz stranih radnika?
- Ove godine iskoristilo se oko 18 i pol tisuća kvota. Toliko je, dakle, stranih radnika u turizmu ušlo u Hrvatsku. Da se ne bi događale situacije koje nikome ne idu u korist, ići će se na novo zakonsko rješenje koje će biti zadovoljavajuće i za radnike i za poslodavce.
- Ipak, bilo bi bolje kad bi radna mjesta u turizmu popunjavali naši građani?
- Naravno. Sigurno da je tako. Mi želimo naše ljude osposobiti za rad u turizmu u što kraćem roku, i to kroz centre kompetentnosti od kojih je jedan u Puli. Želimo ih osposobiti i tako da se uvede srednjoškolsko dualno obrazovanje. Riječ je o obrazovanju za sve razine, od srednjoškolskog strukovnog do visokog obrazovanja.
********
Uglednici na konferenciji
Cilj Hrvatske je čvršće se pozicionirati na gastronomskoj turističkoj mapi svijeta, a preduvjeti za to su uspostava kvalitetnog institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira, stvaranje destinacijskih gastronomskih iskustava i povećanje prepoznatljivosti na svjetskom tržištu.
Tim pitanjima bavit će se današnja konferencija Glasa Istre, na kojoj će sudjelovati ministar turizma Gari Cappelli, gradonačelnik Pule Boris Miletić, predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, direktor AZRRI-ja Igor Merlić, direktor TZ-a Istre Denis Ivošević, Jasmina Gržinić s Fakulteta ekonomije i turizma u Puli, Nada Prodan Marković, pročelnica za turizam Istarske županije, Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije, Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, Emil Perdec, korporativni voditelj hrane i pića Plave lagune, poznati kuhar Denis Zembo i kuhar iz Valamara Ivan Ergović. (M. P.)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
