Ilustracija (Pexels)
U zimsko doba svim biljkama je potrebna posebna pažnja, a kaktusima pogotovo. Te skromne ljepotice uživaju u uvjetima koje im pustinja i nudi, puno svjetla, topline i dobra propusnost tla. To međutim, ne znači da kaktuse ne možemo uzgajati i u uvjetima kontinentalne klime i k tome još u vrijeme zime.
Premda bismo mogli pomisliti kako su južniji, sušniji krajevi i otoci najbolje stanište za kaktuse, mnoge vrste su dovoljno otporne da ih možemo uzgajati i u Gorskom kotaru.
Da bismo spoznali kako uspješno uzgajati kaktuse u hladnijim, zimskim uvjetima, važno je znati kako oni rastu. Svi kaktusi su sukulente, biljke koje mogu skladištiti vodu u svom korijenu i u nadzemnim dijelovima, ali nisu sve sukulente kaktusi.
Ponekad je teško odrediti koje su sukulente kaktusi, ali jedna je karakteristika zajednička svima. Svi kaktusi i samo oni, imaju jastučiće za bodlje, koji izgledaju kao male bradavice na njihovom tijelu. Ova mala uzdignuća na mesu kaktusa su mjesta na kojem će rasti bodlje, grančice, listići ili cvjetovi.
Kaktusi otporni na hladno vrijeme i uvjete naše klime najviše vole isto ono što i njihova pustinjska braća, puno dnevnog svjetla. No, osim toga će trebati i poseban supstrat, malo znanja o njihovom zalijevanju i prihrani i puno strpljenja dok ne procvjetaju, a tada će sav vaš trud biti nagrađen.
Također im treba mješavina zemlje koja brzo odvodi vlagu, ali trebali biste izbjegavati zemlju koja se sastoji samo od pijeska, jer u njoj nema dovoljno hranjivih elemenata za njihov rast.
Idealna mješavina bi bio supstrat koji se sastoji od 40 do 60 posto pijeska i do 10 posto komposta, pomiješanog s običnom vrtnom zemljom.
Trebalo bi izbjegavati previše usitnjen pijesak, jer bi se mogao pretvoriti u grudice koje zapravo sprječavaju oticanje suvišne vode. Nakon što ih posadite, izbjegavajte okopavanje ili bilo kakvo uznemiravanje plitkih kaktusovih korijenčića.
Dobro bi im došao pokrov, odnosno malč od sitnih kamenčića, koji bi spriječio eroziju zemlje, a istodobno i rast korova, te održavao temperaturu supstrata na istoj razini.
Preporučljive su povišene gredice, radi bolje drenaže. Što više kiše pada na vašem području, a zna se recimo da je Rijeka grad s više kiše čak i od Londona, to će vašim kaktusima trebati bolja drenaža.
U takvim uvjetima nije zgorega razmotriti mogućnost uzgoja kaktusa pod natkrivenom terasom ili kakvom tendom. Također zapamtite da kaktuse nikada ne treba posaditi u običnu vrtnu zemlju, jer bi lako mogli umrijeti od prevelike vlage.
Izbjegavajte zalijevanje kaktusa ujesen i zimu. Kaktusi se u to vrijeme skupljaju i smežuraju kako bi se pripremili za nadolazeće vrijeme. To je uobičajen postupak za početak njihove hibernacije. Ako u to vrijeme budu primili vodu, ona bi se u njima mogla smrznuti i izazvati smrt biljke.
Što se tiče zalijevanja kaktusa u ostalim dijelovima godine, najuputnije bi bilo prepustiti taj posao majci prirodi. Ipak, ako kiša ne padne nekoliko tjedana, a vrijeme je vruće i sušno, slobodno ih zalijte. Ako je supstrat u koji su kaktusi posađeni potpuno suh, a oni počnu zbog toga patiti, također ih zalijte.
Najbolje s puno vode, da se potpuno namoče, ali tako da višak vode istekne. I ne zalijevajte samu biljku već supstrat oko nje.
Kaktusi ne trebaju puno prihrane, ali može im koristiti dodavanje komposta u proljeće ili tekućeg gnojiva koje se koristi za lukovičasto cvijeće ili povrće. Izbjegavajte gnojiva s visokim postotkom dušika, jer dušik (N) uzrokuje ubrzani rast, ali biljka postaje manje otporna na oštećenja od hladnijeg vremena. Ovo je posebno važno izbjegavati ujesen.
Može se činiti nemogućim, ali neki kaktusi su toliko otporni na hladno vrijeme da mogu preživjeti i pod snijegom. Ipak, u uvjetima jake zime i jakih vjetrova, ali s malo ili nimalo snijega, kaktusi mogu prozepsti.
Kako bismo smanjili oštećenja od takvog vremena, kaktuse možemo pokriti agrofolijom, što kasnije u sezoni to bolje. Agrofolija će im omogućiti da dišu, dok će ih istodobno štititi od vjetra i smrzavanja.
U uvjetima blage zime trebat će ih štititi samo od previše vlage, što ćemo postići kakvom tendom ili šatorskim krilom.
Divlja svinja Javelina, štakor, pustinjske kornjače i američki muflon uvrstili su kaktuse u svoj jelovnik bez bojazni od njihovih bodlji.
Pa koja im je onda svrha? Na iznenađenje mnogih, kaktus ima bodlje zato da ga one štite od pustinjskog sunca, čineći mu sjenu. Kako je moguće da one u tome uspijevaju, budući da su tako sitne?
Tako što svaka od njih proizvede određenu malu sjenu, a kada to pomnožite s tisuću bodlji na jednom kaktusu, lakše je zamisliti da one zaista mogu zaštititi njegovu površinu. Bodlje također sprječavaju preveliko isparavanje vlage iz biljke.
Bodlje na nekim vrstama pomažu u njihovom razmnožavanju. Kod nekih Opuntia one na svojim krajevima imaju kukice, koje se zakače za životinje koje tuda prolaze i tako se rasijavaju po pustinji.
Zakače li se za čovjeka, za njegovu odjeću ili još gore, za kožu, bit će ih teško ukloniti, no postoji način. Za to možete koristiti običan češalj ili ako ga nemate pri ruci, kakav kamenčić, kojim ćete pokušati trljanjem ukloniti bodlju. Ako ništa od toga ne uspijeva, morat ćete se poslužiti pincetom.
S kaktusima je stoga, najbolje rukovati u zaštitnim rukavicama, a dobar savjet je i poslužiti se mekim pristupom, odnosno nježno i meko hvatati kaktus, kako se njegove bodlje ne bi urezale u vašu kožu.