Natjerati dinosaura da skoči kad vi to pomislite nije krajnji cilj ovog projekta. To je zabavno i zarazno iskustvo, no ovi mladi ljudi pred sobom imaju sliku puno većeg formata. Potencijal ove tehnologije daleko je širi i zahvaća mnoge sfere, od zabave do medicine te omogućava razvoj uređaja koji razumiju korisnika, u punom smislu te riječi

Mladi, ambiciozni i pametni, puni potencijala, energije, znanja i želje da učine ovaj svijet malo boljim. To je Potential, mladi multidisciplinarni tim koji su pokrenuli Puljani Kristijan Lucijetić i Aldo Ferlatti. Oni su znanstvenici novog doba. Odraz našeg vremena, 21. stoljeća koje je proglašeno stoljećem mozga, u kojem se ne samo medicina i psihologija, već i tehnologija bavi mozgom. Oni to potvrđuju.

- Većina ljudi danas o Brain Computer Interface tehnologiji, odnosno sučelju mozga i računala ne zna puno. Ovo znanstveno područje postepeno biva popularizirano širem spektru ljudi van znanstvene sfere, prvo je što kaže Kristijan Lucijetić, voditelj Potentiala, interdisciplinarnog tima koji trenutno razvija personalizirani gejming trening sistem baziran na BCI tehnologiji.

Vrlo su profesionalni, unatoč mlađahnoj dobi. Uostalom, danas više ne morate biti čovjek u godinama kako biste pokrenuli tvrtku, bili direktor ili vodili team. To već rade ljudi koji imaju 25 godina. Oni nisu pokrenuli tvrtku…još, već rade na pokretanju Startupa, objašnjavaju mi u ugodnom ambijentu pulskog Shipyarda. Razgovaramo sa Kristijanom i Aldom, alfa i omegom ovog perspektivnog i nadasve zanimljivog tima. Kristijan Lucijetić apsolvent je dizajna medicinskih konstrukcija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Njegova znanja spajaju medicinu i strojarstvo, što je vidljivo u odabiru teme za diplomski rad: Komparativna analiza EEG elektroda korištenih u području BCI tehnologije. Programer Aldo Ferlatti studira na diplomskom studiju Fakulteta informatike Sveučilišta u Puli. On je web i software developer, a strojno učenje i umjetna inteligencija njegova su domena. Dream team, zaključujemo. Slažu se. A ostali? U tim su nedavno ušli Ivana Mance i Frano Rajič. Ivana je studentica računarske znanosti na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva s interesom za strojno učenje i distributed computing, dok je Frano student treće godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i budući inženjer računalne znanosti. Poseban interes ima za područje dubokog učenja. U timu su bili jop jedan Puljanin Toni Vitasović i Nizozemac Elmar Van Rijnswou zbog privatnih obveza nisu mogli nastaviti rad u užem sastavu tima.

Njihova priča počinje razvojem PBA sustava (predictive brainway analysis – prediktivni sustav za analizu moždanih aktivnosti), do ideje koju su nedavno zajedno testirali na Brainhacku u Zagrebu. Kristijanov diplomski rad logičan je nastavak njegovog, po svemu sudeći već sada, životnog i profesionalnog poziva.

- EEG tehnologija postoji već dug niz godina, no primarno se koristila u medicini, kao metoda za bilježenje aktivnosti mozga ili alat kako bi spoznali na koji način funkcionira naš mozak, objašnjava Lucijetić. No da biste dobili sliku o tome na koji način netko razmišlja, kako se manifestiraju njegove emocije ili snovi, na glavi mora nositi EEG kapu punu elektroda i kablova. To je neprivlačno i nepraktično za svakodnevnu upotrebu. A da biste upravljali uređajem, potrebna je dugogodišnja edukacija i specijalizacija. Tu govorimo više o sferi signala. Isto kao što vaša antena prima radio signale, na jednak način dobijemo i mi i radimo specifičnu analizu signala koji smo nazvali, PBA ( predictive brainway analysis) i pomoću algoritama, strojnog učenja i umjetne inteligencije nastojimo napraviti da pojasnimo što je taj beznačajan šum. Gledamo neke sličnosti koje se ponavljaju svaki put kada razmišljate o paljenju svijetla. Mi analiziramo taj signal da ovaj može razlučiti i vidjeti tko je to, objašnjava.

Povezane vijesti

• Zabrinjavajući podaci istraživanja broja upisanih učenika, u osnovnim školama istarskih gradova TRI RAZREDA PRVAŠIĆA MANJE
• Ženski mozak se reorganizira tijekom trudnoće, pokazuje novo istraživanje
• Mogući uzrok demencije? Koncentracija ove tvari u mozgu neprekidno raste