Dok mnogi mladi ljudi i obitelji muku muče s pronalaskom stana po razumnoj cijeni, gotovo 600 tisuća stambenih jedinica u Hrvatskoj zjapi prazno. Ova zapanjujuća brojka bila je jedna od ključnih tema panel rasprave o priuštivom stanovanju održane u pulskom Grand Hotelu Brioni, koja je okupila predstavnike lokalne i državne vlasti, financijskog sektora, arhitekata, zadruga i tržišta nekretnina.

Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, pulski gradonačelnik Filip Zoričić, Vedran Prica iz Spatium nekretnina, Goran Jeres iz Zadruge za etično financiranje, Anica Petričević iz Erste banke, Jasmina Bašić iz Društva arhitekata Istre, a raspravu je moderirao novinar Petar Štefanić.

Silvija Gerc Vodopija, Tea Tidić i Nikolina Brnjac (Snimio Milivoj Mijošek)

(Ne)priuštivo stanovanje

- U Hrvatskoj imamo gotovo 600 tisuća praznih stambenih jedinica. Mogu li one biti stavljene u funkciju?, upitao je Štefanić. Uhlir je pojasnio kako se ova brojka temelji na podacima HEP-a i Državnog zavoda za statistiku, a da je po prvi put izračunata u Hrvatskoj.

- Zvuči to kao ogromna, čudnovata brojka. Govorimo tu i o stanovima i o kućama. U Hrvatskoj imamo 2,3 milijuna stambenih jedinica, od toga je 600 tisuća prazno više od godinu dana, dakle 40 posto. U ministarstvu smo bili skeptični prema tom podatku, a onda smo zatražili od HEP-a da nam po gradovima da informaciju o stambenim brojilima.

Uz računicu od 500 kWh godišnje (uz održavanje alarma, frižidera...) potrošnja za koju se smatra da nitko ne živi u tim stambenim jedinicama, potvrđeno je isto. Državni Zavod je popisivao i mi smo svake godine rasli za 200 tisuća novih stambenih jedinica. Istovremeno, nedostaje nam oko 236 tisuća stambenih jedinica, rekao je Uhlir, ističući da bi se upravo prazni stanovi mogli iskoristiti za ublažavanje stambene krize.

Uhlir je istaknuo važnost nove nacionalne stambene politike kojom je Hrvatska prihvatila definiciju OECD-a – da stanovanje postaje nepriuštivo ako prelazi 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva.

- Mi smo samim tim činom, što je Vlada donijela akt stambene politike, svojim građanima za 10 posto omogućili kvalitetnije stanovanje. Da nismo ništa donijeli, nego da smo čekali da Europa donese svoj program, imali bismo kriterij, ljestvica bi bila podignuta na 40 posto. One države koje nemaju nacionalne programe, vodit će se po zajedničkom (EU), a taj je 10 posto skuplji, napomenuo je Uhlir.

Željko Uhlir (Snimio Milivoj Mijošek)

Zoričić je istaknuo da je Pula grad primjer što se tiče razvoja stambenih politika.

- Nakon usvajanja akta na Gradskom vijeću u prosincu, pokazali smo u kojem smjeru idemo kao Grad, od prava građenja do dugoročnog najma, natječaja za neperspektivnu imovinu, gradskih i državnih zemljišta. Donijeli smo podakte, lokalne programe i surađujemo s državom vezano uz vojarnu Vladimir Gortan i stambeno zadrugarstvo.

To je nekoliko važnih mjera i vjerujem da ćemo nakon ljeta kroz rebalans započeti projektiranje stanova za stambeno i priuštivo stanovanje. Planirano je 400 stanova kroz četiri godine, najavio je Zoričić.

- Vezano za parcele na Verudi Porat i Vojarnu, sada pišemo Županiji, takva je procedura, potom se rade procjene i, ako je iznos preko milijun eura, onda se u proces uključuje i država. Razvili smo model po uzoru na neke europske gradove da se u vojarni "Vladimir Gortan" može napraviti dom za umirovljenike ili stanovi.

Nama je želja da se gradi dom za umirovljenike na obodu Maxa Stoja, kao i stanovi za priuštivo stanovanje. Vojarna nam je ključna jer je to zapušten prostor, ali i još dvije važne stvari - ugradnja dizala koju država financira 100 posto, a i mi smo lani u proračun stavili 200 tisuća eura, obnovu fasada i oslobađanje komunalnog doprinosa i sufinanciranje stambenih kamata, rekao je Zoričić.

Posebno je istaknuo probleme najma u Puli tijekom turističke sezone.

- Studenti već početkom lipnja moraju napustiti stanove. Mlade obitelji teško pronalaze dugoročni smještaj, čiji je najam sve skuplji. Umirovljenici zbog niskih mirovina ljeti sele kod djece ili na Fratarski otok, kako bi iznajmili stan i preživjeli 12 mjeseci uz tu crkavicu, rekao je gradonačelnik uz napomenu da Grad pokušava riješiti te probleme dugoročnim najmom i subvencijama kamata.

Istaknuo je i da Hrvati imaju naviku dugog suživota s roditeljima, kao i naviku da žive u svojoj nekretnini. Naglasio je i da je Pula grad primjer po pitanju modela housing first. "Kroz gradske stanove pomogli smo ljudima bez krova nad glavom da se resocijaliziraju i uđu u sustav", rekao je Zoričić apostrofirajući da je Hrvatska jedna od rijetkih država u Europi koja je to pokrenula.

Filip Zoričić (Snimio Milivoj Mijošek)

Banke, tržište i realnost

Anica Petričević iz Erste banke kazala je kako su trenutne kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u EU - između 2,8 i 3,1 posto.

- To povećava potražnju i za stambenim kreditima i za refinanciranjem, no cijene nekretnina su otišle u nebo. Mladi ljudi teško mogu ispuniti uvjete za dobivanje kredita za nekretninu, rekla je Petričević.

Anica Petričević (Snimio Milivoj Mijošek)

Vedran Prica iz agencije Spatium rekao je, pak, da je tržište nekretnina trenutno stabilno.

- Imali smo situaciju nakon pandemije koronavirusa kada su se nekretnine prodavale kao kruh. Trenutno nije takva situacija, svjedočimo stagnaciji cijena, iako je i dalje ponuda manja od potražnje. A iako je ponuda manja od potražnje, to ne može rezultirati očekivanim padom cijena, rekao je Prica.

Vedran Prica (Snimio Milivoj Mijošek)

Goran Jeres iz Zadruge za etično financiranje pohvalio je novi strateški dokument o priuštivom stanovanju, kao i činjenicu da se "nakon toliko vremena, prvi put vlada stvarno uhvatila ukoštac s tim problemom".

- Prema iskustvima država koje imaju već godinama, neke desetljećima implementirane kvalitetne stambene politike, osnovna stvar je da se dostupnost priuštivog stanovanja može postići jedino povećanjem fonda nekretnina koje nisu u tržišnom modelu - ili nekretnine javnog ulaganja ili neprofitnih organizacija i zadruga, rekao je Jeres.

Goran Jeras (Snimio Milivoj Mijošek)

Slično razmišlja i arhitektica Jasmina Bašić, koja je pohvalila strategiju, istaknuvši da je "sjajna inicijativa da se na taj način počinju rješavati problemi".

- Jako mi se svidjelo u strategiji da ona predviđa da se rješavaju i problemi studentskih stambenih pitanja u smislu gradnje studentskih domova, tako da se već unaprijed zapravo rješavaju problemi jedne skupine ljudi, ili gradnja domova za starije kako bi se onda oslobodio fond stanova koji se može iskoristiti za opće stanovanje. Iako mi kao arhitekti nastupamo možda u nekom kasnijem procesu, mislim da je izrazito bitno već na nivou urbanog planiranja paziti na način gdje će se ti stanovi smještati.

Sviđa mi se i ideja iskorištavanja postojećih stanova jer mislim da su i u arhitekturi i u urbanizmu inicijative već na europskom nivou takve da se ne ruše postojeće građevine, što je važno i u dijelu zelenih politika, već da se one iskorištavaju, rekla je Bašić dodajući da je važno da se, osim samog stanovanja, građanima pružaju i razni javni i rekreativni sadržaji, ali i da se stvaraju zajednice. Istaknula je i da Beč ima sjajan model participativnog stanovanja, gdje se ljudi udruže i prije izgradnje zgrade i sami sudjeluju u projektiranju.

Jasmina Bašić (Snimio Milivoj Mijošek)

Kako aktivirati prazne stanove?

Uhlir je najavio donošenje Zakona o priuštivom stanovanju koji će objediniti dosadašnje pozitivne prakse i uključiti nove mjere, poput povrata pola iznosa PDV-a i aktivacije praznih stanova. Štefanić je upitao kako bi se konkretno mogli popuniti ti prazni stanovi.

- Aktivirati prazne stanove nije niti malo jednostavno, pokušale su neke države, promatrali smo primjere Irske i Slovenije i sagledali njihove greške, koje u tome baš nisu uspjele. Zašto netko u gradu Zagrebu ne iznajmljuje svoj prazan stan i zarađuje 700 eura? To je prva skupina vlasnika koju stavljamo po strani.

Druga skupina su oni koji su pravno nesigurni, da im najmoprimac ne radi problem u stanu. Treća skupina su oni koji imaju financijski problem, ali stan trenutno nije u uporabnom stanju. Na te dvije skupine smo tražili odgovore. Nadamo se da će oni moći predati te stanove vladinoj agenciji APN-u, koji preuzima sve pravne posljedice upravljanja, a vlasnik dobiva kumulativnu isplatu.

Naša konzervativna procjena je na 0,01 posto godišnje, a to su tisuće stanova. Ovo je ideja da ih probamo aktivirati, rekao je Uhlir. Upozorio je da gradnja novih stanova nije sretna opcija jer izgradnja stambene zgrade u Hrvatskoj traje tri do pet godina. Jeres je na to rekao da smatra "da bi se mogli vidjeti neki rezultati, ali da oni neće biti na očekivanoj razini".

Davor Rakić (Snimio Milivoj Mijošek)

Iz publike se uključio i Davor Rakić iz Zadruge istarskih branitelja Urban Coop, izrazivši pesimizam.

- U Istri se broj zadruga smanjio za 90 posto nakon poreznog udara. Duboko sam pesimističan oko mjera, poznajem presedane i čim je država u nešto involvirana možemo očekivati samo veće poreze, rekao je Rakić. Na to mu je Uhlir odgovorio da se bez države problem ne može riješiti.

"Čim smo donijeli stambenu politiku, vidi se da se mijenja mindset, mijenja se i Vlada i država", rekao je Uhlir uz komentar da će se "Zakon o stambenim zadrugama morati ili debelo proširiti ili će se obuhvatiti neprofitne stambene zadruge u novoj strategiji".

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• Što o priuštivom stanovanju kažu arhitekti? "Prilike za stvaranje kvalitetnih urbanističkih rješenja nema"
• Ključ demografske revitalizacije: Kada mladi ljudi urede pitanje stanovanja, mogu se posvetiti zasnivanju obitelji