KONFERENCIJA GLASA ISTRE
Ključ demografske revitalizacije: Kada mladi ljudi urede pitanje stanovanja, mogu se posvetiti zasnivanju obitelji
(Snimio Milivoj Mijošek)
U Grand Hotelu Brioni danas je, u organizaciji Glasa Istre, održana konferencija na temu "Priuštivo stanovanje - izazovi i prilike".
Na konferenciji su sudjelovali Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, koordinatorica EPP-a u HOUS odboru, pulski gradonačelnik Filip Zoričić, zatim Vedran Prica, direktor Spatium nekretnine d.o.o., Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etičko financiranje, Anica Petričević, menadžerica razvoja strateških inicijativa u Erste banci, te Jasmina Bašić, predsjednica Društva arhitekata Istre.
Vladine mjere
Moderator je bio Petar Štefančić koji je na samom početku pozdravio sve prisutne, a temu priuštivog stanovanja ocijenio iznimno važnom, jer stanovanje postaje jedno od ključnih izazova današnjice pri čemu Hrvatska nije nikakav izuzetak.
Puno je tu problema, a oni su se gomilali i nisu se rješavali te su doveli do toga da je građanima, a posebno mladim obiteljima, sve teže riješiti stambeno pitanje. Kvadrati su sve skuplji, a i cijene najma rastu.
Stoga je Vlada nedavno donijela Nacionalni plan stambene politike kojom želi, nizom mjera te promjenom nekoliko zakona, sveobuhvatno omogućiti da stanovanje postane pristupačnije za građane. Upravo iz tih razloga, ova je konferencija okupila stručnjake iz urbanizma, financija, graditeljstva, javne uprave, sve kako bi zajednički istražili održiva rješenja za povećanje pristupačnosti stanovanja.
Nazočne je pozdravila Tea Tidić, v.d. glavne urednice Glasa Istre, u ime organizatora i domaćina konferencije.
- Istra je itekako poželjna destinacija za život, što su prepoznali i mnogi strani državljani, koji su odlučili kupnjom nekretnine u Istri sebi osigurati smještaj gdje će provesti godišnji odmor ili pak uživati u umirovljeničkim danima, a neki su uložili u nekretnine u Istri smatrajući ih isplativom investicijom. Takva potražnja za nekretninama, koja je poprilično nadmašila ponudu, itekako je utjecala na vrtoglavi rast cijena stambenog kvadrata, gdje su "deblji kraj" zasigurno izvukli Istranke i Istrani, posebice mladi, kojima je teško pa, moglo bi se reći i nemoguće, svojim primanjima priuštiti si krov nad glavom.
Posljedica toga jest i iseljavanje mladih, kao i sve češća pojava "zgrada duhova" koje zjape prazne veći dio godine. Paradoks slabo iskorištenih nekretnina i neimanja stambenog rješenja za lokalno stanovništvo dosegao je alarmantnu razinu, stoga je Glas Istre, koji već više od osam desetljeća progovara o svim relevantnim i važnim temama u Istri, na konferenciji "Priuštivo stanovanje - izazovi i prilike" okupio stručnjake koji će u konstruktivnom dijalogu ponuditi neka od mogućih rješenja koja će uvelike obilježiti budućnost istarskog poluotoka, rekla je Tidić.
Maksimilijan Šimrak, zastupnik i predstavnik Hrvatskog sabora, također je ocijenio temu konferencije iznimno važnom i aktualnom.
Olakšati mladima
- Problem stambenog zbrinjavanja postao nam je sve izraženiji u posljednjih nekoliko godina posebno u urbanim sredinama, u velikim gradovima i to je trend koji je zahvatio veliki dio EU. Ljudi se danas suočavaju s visokim cijenama nekretnina, visokim cijenama najma i to im otežava da samostalno riješe svoje stambeno pitanje, što naravno onda unosi nemir, nesigurnost i nezadovoljstvo kod njih.
Kad govorimo o Hrvatskoj, niz je faktora koji su na to utjecali; od toga da smo ulaskom u EU i Schengenski prostor postali atraktivno tržište za ulagače, do energetske krize koja je uzrokovana ratom u Ukrajini pa do dva razorna potresa koja smo imali i koja su dodatno opteretila našu građevinski operativu. Kad se sve to zbroji, rezultati su izrazito visoke cijene nekretnina i poremećaji koje danas imamo na tržištu.
Vlada je prepoznala taj problem i kao jedan od ključnih prioriteta u ovom mandatu pokrenula je rješavanje priuštivog stanovanja. To je važno jer siguran i stabilan dom, na neki način, pružaju temelj za osobni i profesionalni razvoj pojedinca. Kada mladi ljudi mogu biti sigurni sa stanovanjem, mogu se posvetiti svemu drugom, između ostalog mogu se posvetiti zasnivanju obitelji, bez dodatnog stresa i nesigurnosti.
Po meni je to ključno i u demografskoj revitalizaciji Hrvatske, što nam mora biti na prvom mjestu, kao jedan od velikih problema s kojim se kao društvo suočavamo, jer smo svjesni da, ako nema ljudi, sve drugo nema baš pretjeranog smisla. Vlada je usvojila Nacionalni plan stambene politike, kao krovni, strateški plan - prvi takve vrste na ovom području, s kojim se želi povećati ponuda stanova za priuštivo stanovanje, potaknuti izgradnja novih stanova u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, želi se olakšati mladima stjecanje prve nekretnine kroz povrat poreza, urediti dugoročni najam, aktivirati stanove koji su na raspolaganju, ali želja je i da se poveća kvaliteta i održivost stanovanja, pojasnio je Šimrak.
Za provedbu tih mjera Vlada RH je osigurala nešto više od dvije milijarde eura. Uloga političkih dionika je da bude aktivna, a ne u ulozi promatrača, zaključio je zastupnik apostrofirajući sinergiju struke i politike.
Željko Uhlir, državni tajnik pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osvrnuo se na to da se donedavno pojam priuštivog stanovanja nije ni rabio, ali vremena se mijenjaju pa su izazovi suvremenog načina života dovele do nekih pojava koje su i nas zadesile. Riječ je o kratkoročnom turističkom najmu, ali i najmu stanova za radnike. Sve je to utjecalo da se intenzivno pristupi izradi jednog strateškog dokumenta koji bi odgovorio na te izazove, a Nacionalni plan odnosi se na period do 2030. godine.
Demografsko pitanje
- Ovo je srednjoročni strateški plan, a primjereniji je stambenim politikama, zbog brojnih promjena koje se događaju. Sjećamo se nekretninskog sloma 2008. godine, od kojeg se naša stambena industrija još uvijek oporavlja. Tada smo gradili 24 tisuće stambenih jedinica godišnje u prosjeku. Dugo je trajao taj pad, godinama, jer je građevinska industrija tradicionalno troma i spora, pa smo se polako počeli podizati.
Sada smo u piku proizvodnje stambenih jedinica na 16 tisuća. S druge strane, povećala se potražnja za nestambene namjene. Rezultati su konstantan rast cijena, jer 40 posto stambenog fonda se koristi upravo za ovu potonju namjenu. Iz tih razloga bilo je potrebno napraviti dubinsko istraživanje, kojeg smo proveli s Ekonomskim institutom iz Zagreba, po prvi puta u Hrvatskoj, i donijeli, također po prvi puta, strateški dokument za stanovanje.
Ova je Vlada imala snage donijeti ovakav interdisciplinarni strateški dokument, kojeg ovako dubinski nitko nije napravio i mislim da smo time napravili dobar posao, a da će istraživači nastaviti na osnovu onoga što je Ekonomski institut istražio te da će to poslužiti za daljnji razvoj cijele struke stanovanja, arhitekture kao i po pitanju ovog problema, opisao je Uhlir koji je zaključio kako stambena politika donosi 15 jakih mjera i da se gradi sustav za priuštivo stanovanje, kojeg trenutno nemamo.
U razgovoru jedan na jedan Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, koordinatorica EPPa u HOUS odboru, na početku je rekla kako je riječ o vrlo važnoj temi za sve nas. Iskoristila je prilika da otkrije kako joj je uvijek lijepo biti u Istri te da je Istra uvijek bila predvodnik, pa i u priuštivom stanovanju.
- Priuštivo stanovanje nije ekskluzivno hrvatski problem, čak ne bih rekla problem, nego je to kriza u cijeloj Europi. Proteklih deset godina cijene kuća su porasle za 48 posto, a cijena najma za 22 posto. Podatak govori da više od deset posto stanovništva EU troši preko 40 posto svog dohotka za stanovanje.
Mi smo na 80 posto rasta prosječne cijene nekretnine, a neke zemlje su i na preko 100 posto rasta cijena nekretnina, među kojima Mađarska, kod kojih je to 170 posto, Portugal preko 100 posto, kao i Češka, Bugarska, Latvija i Slovenija. To, naravno, nije utješno, a postoji razlog zašto je tomu tako. Glavni je problem što je Europska komisija proteklih godina bila isključivo bazirana na zelene politike, a to nije dobro.
Ne kažem da ne trebamo voditi računa o zelenim politikama, a mi smo to radili kroz Zakon o turizmu. Treba napraviti balans između zelenih, gospodarskih i socijalnih, odnosno društvenih politika. Naravno da se treba misliti održivo. Sad Komisija i sama uviđa da imamo problem te po prvi puta imamo Povjerenika za priuštivo stanovanje i energetiku.
Gurali su se zakoni vezani za zelene politike, što je važno, ali sve bi to trebalo biti u balansu. Problem nastaje kad se ne gleda kako se to odnosi na gospodarstvo. Komisija sad uviđa taj problem i sad ćemo imati bazu kako bi uspostavili plan europske ključne politike.
Imamo godinu dana, a Odbor već aktivno radi, a kroz rad Odbora govorimo i o energetskom siromaštvu. Imala sam dijalog s mladim ljudima, jer je to za nas, prije svega, demografsko pitanje. Ako mladi ljudi danas ne mogu sebi priuštiti najam ili kupnju nekretnine, onda ne možemo ni govoriti o tome, pojasnila je Brnjac.
Utjecaj turizma
Trend odlaska ljudi iz Hrvatske stagnira, kako se moglo čuti na konferenciji, a razlog tomu Brnjac vidi u BDP-u koji je na 77 posto. Što on više raste, ljudi prestaju odlaziti. U svemu tome je bitna kohezijska politika; gleda se kolika je razvijenost pojedine zemlje i na osnovu toga mogu se povući i veća sredstva. Bitna je i suradnja s Povjerenikom za koheziju, zbog mjera kojima se uređuje cjelokupna regulativa za tu politiku.
- Utjecaj turizma je snažan, a ni taj problem nije samo hrvatski. Sve kolege mi govore isto. Prisutan je snažan segment kratkoročnog najma na tržištu, a to su ujedno i studentski gradovi, kao što je primjerice i Pula. Studenti jako teško dolaze do stanova za najam, a za kupnju stana i njihove cijene da ne govorimo.
Na taj način utječete s politikom neprovođenja na komunalnu i prometnu infrastrukturu, potrošnju struje, vode i zato smo krenuli s reformom turističkog sektora gdje smo zadužili gradove kroz izračune nosivih kapaciteta, temeljem njihovih podataka da se vidi koliko čega imaju, kolika je potrošnja i koliko čega mogu planirati.
Ovo je jedan dobar primjer koji se na europskoj razini zakonodavno može primijeniti na sve druge članice, jer na ovaj način rješavamo problem kratkoročnog najma. Turizam nam je jako važan, živimo od njega, ali i lokalno stanovništvo treba živjeti i biti zadovoljno te da im ništa ne fali. Treba naći balans u suživotu između turizma i života lokalnog stanovništva, zaključila je Brnjac.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
