IRB: Sinkrotronsko zračenje Mliječne staze povezano s neutralnim plinom

(Hina/EPA)

Sinkrotronsko zračenje naše galaksije, Mliječne staze, usko je povezano s različitim fazama neutralne tvari koja se poput magle razvlači međuzvjezdanim prostorom i slijedi magnetsko polje, priopćio je Institut Ruđer Bošković (IRB).

To su otkrili astrofizičari iz Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku (LAFA) IRB-a Andrea Bracco, Vibor Jelić, doktorandi Luka Turić i Ana Erceg te njihovi suradnici iz Kanade i Francuske, a rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom časopisu Astronomy & Astrophysics.

''U širem kontekstu, rezultati našeg istraživanja produbljuju razumijevanje uloge magnetskog polja u oblikovanju međuzvjezdane materije u Mliječnoj stazi te objašnjavaju mogući način nastanka struktura koje opažamo radioteleskopom LOFAR'', objašnjavaju autori rada.

Ovo istraživanje astrofizičara s IRB-a provedeno je u sklopu znanstvenog projekta MUSICA, financiranog u sklopu Obzor 2020 - Marie Sklodowska–Curie akcije (MSCA) te istraživačkog projekta LowFreqCRO, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ).

"Analizirali smo nedavna promatranja radioteleskopom LOFAR kako bismo istražili je li promatrano sinkrotronsko zračenje Mliječne staze povezano s neutralnim međuzvjezdanim plinom", izjavio je Bracco dodavši kako neutralni plin čine većinom atomi vodika, koji se poput magle razvlače kroz međuzvjezdani prostor te ga možemo promatrati također pomoću radiovalova, ali na frekvencijama od 1.4 GHz.

Bracco je istaknuo kako su usporedbom promatranja s radioteleskopom LOFAR i teleskopom u Njemačkoj Effelsberg pronašli da je sinkrotronsko zračenje Mliječne staze usko povezano s hladnim neutralnim plinom i nešto manje s mlakim nestabilnim neutralnim plinom.

Ocijenio je kako se na temelju rezultata istraživanja može zaključiti da polarizirano sinkrotronsko zračenje, promatrano na niskim radiofrekvencijama, potječe iz područja u kojima dominira hladni neutralni plin, a morfologiju promatranog zračenja i neutralnog plina oblikuje magnetsko polje.

Andrea Bracco je doktorirao astrofiziku na Institut d’Astrophysique Spatiale u Francuskoj te se zatim usavršavao kao poslijedoktorand na Institute for Research on the Fundamental Laws of the Universe, CEA Sacley i École Normale Supérieure u Francuskoj te na Nordic Institute for Theoretical Physics u Švedskoj.

Trenutno je poslijedoktorand u sklopu projekta MSCA na IRB-u, gdje provodi znanstveni projekt MUSICA, kojeg financira EU u sklopu individualne stipendije Marie Sklodowska-Curie akcije iz programa Obzor 2020 (H2020-MSCA-IF-843008) pod mentorstvom Vibora Jelića, voditelja Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku. Bracco je i prvi inozemni znanstvenik koji je dobio ovu prestižnu stipendiju za provedbu na znanstvenoj instituciji u RH.