RAZVOJ I GOSPODARSTVO
Hrvatski znanstveni iskorak: Od pridruženog do punopravnog članstva u CERN-u
(Snimio Davor Kovačević)
U pet godina pridruženog članstva CERN-u, Europskom laboratoriju za fiziku čestica, hrvatska je znanost dobila izvanrednu priliku za razvoj, a hrvatsko gospodarstvo priliku za sklapanje vrijednih poslova i pozicioniranje na svjetskom tržištu. Iskoristivši maksimum od te pozicije, naši znanstvenici danas priželjkuju stjecanje punopravnog članstva u CERN-u, koje bi omogućilo trostruko veću dobrobit u odnosu na onu koju hrvatsko društvo danas ima od statusa pridruženog člana. Od 2019. godine, kada je dobila taj status, Hrvatska redovito vraća sredstva uložena kroz članarinu, dok od 2022. vrijednost ugovora čak i lagano premašuje godišnju članarinu od jednog milijuna švicarskih franaka.
– Hrvatska je u manje od pet godina maksimalno iskoristila pridruženo članstvo u CERN-u. Mladi inženjeri i fizičari zapošljavaju se na kompetitivnim pozicijama, stječući jedinstvena znanja, dok hrvatske tvrtke redovito osvajaju ugovore na CERN-ovim natječajima. Pokazalo se da smo spremni za punopravno članstvo, poručuje dr. sc. Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković, nacionalni koordinator aktivnosti CERN-a.
Više od znanosti
Punopravno bi članstvo, o čemu odluku treba donijeti Vlada, za nas značilo veću članarinu, u iznosu od 3,5 milijuna švicarskih franaka, ali bi istodobno uklonilo trenutna ograničenja i omogućilo šire sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i tvrtki. Pridružene članice, naime, mogu iskoristiti onoliko novca koliko iznosi članarina, a riječ je o milijunu švicarskih franaka godišnje. Interes naših tvrtki za prijavu na njihove natječaje je i veći, ali zbog pravila CERN-a, pristup im je limitiran.
Na prvi pogled, CERN se možda čini kao mjesto rezervirano samo za znanstvenike koji otkrivaju tajne svemira. No, pokazalo se da koristi ovog članstva nadilaze granice znanosti. Hrvatska je od 2019. godine značajno proširila svoje sudjelovanje u CERN-ovim projektima, od razvoja čipova, naprednih detektora i materijala, pa do primjene inovacija u računarstvu, medicini, elektrotehnici i strojarstvu. Hrvatske tvrtke danas imaju ugovorene poslove za čitav spektar usluga i proizvoda, i to od građevine, strojarstva, održavanja, elektronike… Ukupna godišnja vrijednost ugovora s gospodarstvom na CERN-u kreće se oko 300 milijuna švicarskih franaka, i to za specijalizirane usluge poput izrade dijelova za detektore, ozračivanja uzoraka za ispitivanje otpornosti na zračenje, proizvodnju opreme za radionice, izradu prototipova za silicijske senzore, održavanje sustava cijevi za hlađenje i ventilaciju. Ove aktivnosti su esencijalne za podršku naprednim znanstvenim istraživanjima i eksperimentima na CERN-u, a istodobno ističu vitalnu ulogu hrvatskih tvrtki u globalnoj znanstvenoj zajednici.
U zadnjih pet godina povrat ulaganja impresivno je rastao, i kroz nabavu i kroz ulaganja u obrazovanje znanstvenika i istraživača. Nabava je u kombinaciji s ulaganjem u ljudski potencijal porasla s početnih 9.000 švicarskih franaka 2019. godine na 310.000 u 2024. godini, dok su ulaganja u ljudski potencijal odigrala ključnu ulogu u povećanju ukupnog povrata na oko 950.000 švicarskih franaka u istom razdoblju. Riječ je o »know-how«-u koji istraživači donose nazad u Hrvatsku.
– Izvrsna je sinergija između naših znanstvenika koji rade u CERN-u i domaće industrije. Znanstvenici su upoznati s opremom koja se razvija i predstojećim natječajima te mogu savjetovati naše industrijske partnere o mogućnostima sudjelovanja. Tri su glavne prednosti našeg angažmana u CERN-u – pristup vrhunskoj znanosti i obrazovanju, razvoj naprednih tehnologija i uključivanje industrije u nove projekte, poručuje David M. Smith, ravnatelj IRB-a. Osim te znanstvene ustanove, na projektima u CERN-u sudjeluju i zagrebački PMF, FER, te riječko i splitsko sveučilište.
Pet godina pridruženog članstva Hrvatske poklopilo se s proslavom 70. godišnjice CERN-ovog postojanja. CERN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od strane nekolicine vodećih europskih znanstvenika i diplomata, s misijom da u Europu vrate izvrsnost u znanstvenim istraživanjima i potaknu mirnu suradnju među državama.
Ulaganje u mlade
Danas CERN broji 24 države članice, deset pridruženih država članica i dinamičnu zajednicu od 17 tisuća ljudi, s više od 110 nacionalnosti.
IRB surađuje s CERN-om još od 1980-ih, počevši s razvojem detektora. Danas šest laboratorija Zavoda za eksperimentalnu i teorijsku fiziku te Centra za detektore sudjeluje u projektima razvoja naprednih materijala i detektora za CERN-ove eksperimente, koji mogu izdržati ekstremne uvjete u sudarivačima čestica. Takvi detektori su ključni za buduće generacije CERN-ovih eksperimenata, ali i za brojne industrijske primjene. Kroz projekt AIDA-2020, IRB je postao transnacionalni čvor za testiranje detektora. Znanstvenici istražuju Higgsov bozon, nove čestice i atomske jezgre koristeći vrhunsku tehnologiju CERN-a. Mnogi su projekti i teorijska istraživanja znanstvenika u Zavodu za teorijsku fiziku usko vezani za istraživanja na CERN-u.
Jedan od najvažnijih aspekata suradnje s CERN-om jest ulaganje u obrazovanje mladih generacija znanstvenika, nastavnika i inženjera. Hrvatski studenti redovito sudjeluju u prestižnom programu CERN Summer Student Programme, dok nastavnici fizike kroz National Teacher Programme stječu najnovija znanja koja prenose u svoje učionice. U sklopu tog programa CERN je dosad posjetilo više od 200 nastavnika, a nakon završenog programa dobili su nastavne materijale na svom jeziku, koje kasnije mogu koristiti u razredu.
– Naši studenti već tijekom studija sudjeluju u projektima vezanim za CERN, što im omogućuje rad na najmodernijoj opremi, poput akceleratora i detektora, koji pomiču granice znanosti i tehnologije. Dodatno tako stječu znanja i iskustva koja ih pripremaju za globalno tržište rada, ističe prof. dr. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. Timovi tog fakulteta sudjeluju u velikim međunarodnim projektima CERN-a, istražujući kompleksne fenomene poput kvarkovsko-gluonske plazme, a iz te suradnje proizašla je i jedna spin-off tvrtka za proizvodnju uređaja za mjerenje malih struja pri visokom naponu, navodi Planinić.
Dragocjeno iskustvo
Mladi znanstvenici, s druge strane, oduševljeni su mogućnostima koje im otvara posjet CERN-u.
– Od 2015. godine, rad u CERN-u oblikovao je moj profesionalni put na način koji nisam mogao zamisliti. Okruženje u kojem stručnjaci iz cijelog svijeta rade na otkrivanju tajni svemira inspirira vas da stalno učite i razvijate se. Ovo ljeto sam četiri mjeseca sudjelovao u razvoju novih čipova za buduće detektore čestica, što je iskustvo koje se ne može usporediti s radom bilo gdje drugdje. U tom kratkom periodu naučio sam više nego što bih mogao u nekoliko godina, zahvaljujući vrhunskim resursima i suradnji s kolegama iz cijelog svijeta, ističe doc. dr. sc. Toni Šćulac s Odjela za fiziku splitskog PMF-a. Stečeno znanje dr. Šćulac prenosi u istraživanjima na PMF-u u Splitu. Trenutno proučava svojstva Higgsovog bozona, kako bi otkrio ključne informacije o razvoju svemira. Paralelno, radi na dizajnu novih čipova za detektore čestica.
– Trenutno se moja splitska grupa bavi s dvije velike stvari. Prva je Higgsov bozon, koji smo otkrili 2012. godine, a 2013. je dodijeljena Nobelova nagrada za to otkriće. To je novootkrivena čestica i sad nas zanimaju novi detalji o njoj, jer uvijek kad otkrijete nešto novo, tu je najveća šansa da to ne razumijete dobro. I ako bi otkrili nekakve detalje o Higgsovom bozonu koje teorija ne objašnjava, to bi bio ogromni break throw, ističe Šćulac. Paralelno razvijaju novu tehnologiju, čipove koji će morati donositi odluke.
– Imamo osam tisuća milijardi sudara protona svake sekunde, a čipovi će svakih 25 nanosekundi morati donijeti odluku je li taj signal koji su primili zanimljiv ili ne. Moderna tehnologija ne može snimiti tu količinu podataka. Zato moramo 99 posto sudara koji se dogode odbaciti, ne možemo ih spremiti na disk, a onaj jedan posto koji spremimo, možemo analizirati. To je jako kompliciran zadatak, jer ako pogriješite u dizajnu tog čipa, njega se kasnije ne može mijenjati. I onda nova fizika može biti ispred vaših očiju, a vi je niste snimili i nikad je nećete pronaći u podacima, u kojima se možda krije nova fizika, objašnjava mladi fizičar koji sada po prvi puta u životu mora naučiti elektroniku. "Kad dobijete takav zadatak u CERN-u, nije ono – ajme meni, kako ću ja to, nego jedva čekate, jer uz toliko stručnjaka to nije nikakav problem", zaključuje.
Hrvatskoj vrata otvorena
Slovenija ulazi u punopravno članstvo CERN-a iduće godine, a Estonija mu se priključila sredinom 2024. Punopravno članstvo, osim zapadnoeuropskih zemalja, imaju i Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Srbija. Nakon što CERN primi zahtjev neke države za punopravnim članstvom, na stjecanje tog statusa čeka se nekad i više od godinu dana, jer to trebaju izglasati sve države članice. U CERN-u smatraju da je Hrvatska zrela za stjecanje punopravnog članstva. Napredak koji su hrvatski znanstvenici postigli u samo nekoliko godina doista je impresivan, a Hrvatska zahvaljujući tome ima sve veći potencijal u CERN-ovoj zajednici, ocjenjuje prof. dr. Christoph Schaefer, viši savjetnik za odnose s državama pridruženim članicama i državama koje nisu članice CERN-a.
– Na Hrvatskoj je da donese odluku, a vrata su joj otvorena, poručuje.
Zanimljivo je podsjetiti da je 2019., prilikom pristupanja Hrvatske CERN-u, premijer Plenković izjavio kako vjeruje da će Hrvatska za nekoliko godina biti i punopravna članica CERN-a.
Razvoj novih detektora
Dr. Antonija Utrobičić mlada je znanstvenica koja u IRB-u radi na razvoju novih materijala za potencijalnu primjenu u detektorima na CERN-u. Detektorska tehnologija karakteristična je za razvoj akceleratora, a ima potencijal za primjenu kod uređaja za medicinsku dijagnostiku.
– Detektor koji razvijamo služi za precizno mjerenje prolaska čestice na razini od nekoliko desetaka pikosekundi. Cilj nam je razviti fotokatodne materijale koji će imati dobru vremensku razlučivost, a važno je da to budu otporni materijali koji mogu podnijeti visoke doze zračenja. Materijali koje trenutno koristimo imaju izvrsnu vremensku razlučivost, ali imaju problem sa dugotrajnošću i ne mogu podnijeti visoke doze zračenja na akceleratoru, ističe Utrobičić.
Tijekom svog boravka na CERN-u radila je na razvoju ovakvog detektora i imala priliku upoznati se s različitim tehnikama dizajna produkcije i ispitivanja detektora, nakon čega je nastavila surađivati s kolegama iz CERN-a u istraživanjima na razvoju novih fotokatodnih materijala.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
