Dvoje hrvatskih znanstvenika dobitnici su prestižnih potpora Europske organizacije za molekularnu biologiju

(IRB/Facebook)

Dvoje znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB), Damir Baranašić i Jelena Bujan, dobitnici su potpore Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) pomoću koje će pokušati otkriti enigme višestaničnog života te ustanoviti hoće li kukci preživjeti klimatske promjene.

Kako ističu iz IRB-a, oni su među deset vrhunskih istraživača u Europi kojima je dodijeljena ova potpora, a zahvaljujući kojoj će na IRB-u uspostaviti nove istraživačke grupe, zaposliti mlade istraživače i nabaviti sofisticiranu opremu za istraživanje vrućih tema u bioinfomatici i ekologiji.

EMBO je krovna znanstvena organizacija u području molekularne biologije koja okuplja više od 2100 vodećih znanstvenika iz Europe, ali i svijeta. Svake godine EMBO odabire mlade i perspektivne znanstvenike iz područja biologije i dodjeljuje im vrijedne financijske potpore kako bi im pomogao u osnivanju vlastitih laboratorija. Uz znanstvenike iz Hrvatske potporu su dobili i njihovi kolege iz Češke, Estonije, Grčke, Poljske i Portugala.

Svaki EMBO projekt traje tri godine, s mogućnošću produljenja na još dvije, a dobitnici godišnje primaju 50.000 eura za razvoj svojih timova i istraživanja.

Razotkrivanje zagonetki višestaničnog života uz pomoć umjetne inteligencije

Dr. sc. Damir Baranašić će na IRB-u osnovati istraživački tim koji će proučavati kako su se jednostanični organizmi tijekom evolucije pretvorili u kompleksne, višestanične oblike života poput ljudi. Iako se dugo smatralo da je evolucijski napredak rezultat pojave novih gena, suvremena istraživanja pokazuju da su ključnu ulogu igrale promjene u načinu na koji se postojeći geni uključuju i isključuju.

Kako bi razumio ovu složenu biološku enigmu, navodi se u priopćenju, Baranašić i njegov tim kombinirat će laboratorijske eksperimente s umjetnom inteligencijom kako bi identificirali "prekidače" u DNA koji su omogućili tu evolucijsku preobrazbu. Ističu kako je ovo istraživanje važno jer, osim što će produbiti razumijevanje nastanka kompleksnog života, uključujući i evoluciju ljudskih stanica, bolje poznavanje regulacijskih mehanizama gena doprinosi istraživanjima u regenerativnoj medicini i biotehnologiji.

"Uz formiranje i širenje vlastite samostalne istraživačke grupe, EMBO mi otvara mogućnosti za suradnju s mladim znanstvenicima diljem Europe koji rade na sličnim temama. Takva suradnja potiče razmjenu znanja i doprinosi unapređenju istraživanja", ističe Baranašić.

Damir Baranašić diplomirao je biotehnologiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomski studij završio je kroz integrirani program Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orleansu u Francuskoj stekavši dvostruku diplomu. Doktorat je obranio na Tehničkom sveučilištu u Kaiserslauternu u Njemačkoj, nakon čega je proveo nekoliko godina na postdoktorskim istraživanjima na Imperial College u Londonu. Zaposlen je na IRB-u gdje trenutno vodi nekoliko domaćih I međunarodnih projekata.

Hoće li kukci preživjeti klimatske promjene?

Dr. sc. Jelena Bujan proučavat će otpornosti kukaca na ekstremne toplinske valove uzrokovane klimatskim promjenama. Ovi sićušni organizmi ključni su za ekosustave jer oprašuju biljke, recikliraju hranjive tvari i služe kao hrana za mnoge druge životinje. No, ekstremni toplinski valovi, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, mogli bi im ozbiljno ugroziti opstanak, ističu u priopćenju.

Bujan će u istraživanju koristiti interdisciplinarni pristup koji povezuje ekologiju, klimatologiju i fiziologiju kako bi odgovorila na pitanje hoće li kukci preživjeti sve češće i intenzivnije toplinske ekstreme. Koristeći 3D termalno snimanje okoliša, njezin tim će analizirati kako mikrostaništa i ponašanje mrava, kao modelnih kukaca, pomažu u njihovom preživljavanju na visokim temperaturama. U suradnji s kolegicom dr. Cleom Denamiel razvit će visokorezolucijske klimatske modele koji predviđaju intenzitet i učestalost toplinskih valova na Mediteranskim otocima.

"Istraživanja ćemo proširiti na testiranje učinka kombinacije stresnih faktora, poput isušivanja, onečišćenja teškim metalima i izloženosti insekticidima, kako bi utvrdili kako više čimbenika zajedno utječe na otpornost kukaca. Ovi podaci pomoći će nam u procjeni mogućih promjena u ekosustavima i omogućiti izradu strategija za očuvanje bioraznolikosti", objašnjava Bujan.

Jelena Bujan diplomirala je biologiju i kemiju na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorat je stekla na Sveučilištu u Oklahomi u SAD-u, gdje je proučavala ulogu klime i biogeokemije u oblikovanju zajednica tropskih mrava. Po povratku u Hrvatsku, zaposlila se u Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava pri Zavodu za istraživanje mora i okoliša na IRB-u, gdje sada vodi istraživačku grupu posvećenu ekološkim pitanjima vezanim uz klimatske promjene. Trenutno vodi tri velika istraživačka projekta koja se bave klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na bioraznolikost, pri čemu koristi napredne metode modeliranja okolišnih faktora i ekoloških interakcija.

Potpora EMBO - velika prilika za istraživače

Ova će potpora dobitnicima omogućiti osnivanje novih grupa i suradnju na europskoj razini, rekao je ravnatelj IRB-a David M. Smith, dodavši da će "u ostvarivanju svojih ambicioznih istraživačkih ciljeva imati podršku IRB-a".

Svaki voditelj grupe prima 50.000 eura godišnje u razdoblju od tri do pet godina, a može se prijaviti za dodatne potpore do 10.000 eura godišnje. Osim financijske podrške, EMBO nudi pristup mentorstvu, stručnim usavršavanjima i dodatnim financiranjima, umrežavanju s vrhunskim europskim znanstvenicima te pristup vodećim istraživačkim centrima poput Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL) u Heidelbergu u Njemačkoj, ističu s IRB-a.

U današnjem priopćenju EMBO navodi da će svakog od ovogodišnjih deset stipendista poduprijeti i njihove matične države. U Hrvatskoj je to Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Tijekom prve tri godine 35.000 eura godišnje potpore osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje u zemlji sudionici, dok EMBC – međuvladina organizacija koja financira EMBO-ove programe u 31 zemlji članici – osigurava preostalih 15.000 eura. Posljednje dvije godine financiranje osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje.