(Hina/EPA)
U Španjolskoj je 2022. bila najtoplija godina barem od 1916. kada su počela mjerenja, priopćila je u ponedjeljak nacionalna meteorološka agencija (AEMET).
"Godina 2022. je bila najtoplija u Španjolskoj barem od 1916.", objavila je agencija na Twitteru, istaknuvši da je to "prvi put da je prosječna godišnja temperatura prešla 15 Celzijevih stupnjeva" i dosegnula gotovo 15,5 stupnjeva.
"Sve do 2011. temperatura nije premašila 14,5 stupnjeva. Nakon toga, to se dogodilo pet puta", dodao je AEMET.
Poslije 2022. dvije najtoplije godine su bile 2017. i 2020.
Španjolsku je, kao i dio Europe, u ljeto 2022. zahvatilo nekoliko toplinskih valova obilježenih požarima, prekomjernom smrtnosti i većom sušom.
"Prvi put su dva uzastopna godišnja doba u istoj godini (ljeto i jesen) bila najtoplija u nizu", istaknuo je AEMET u privremenom izvješću 21. prosinca.
Smrt gotovo 4744 ljudi u Španjolskoj može se pripisati vrućini koja je vladala u ljeto 2022., pokazuje procjena prekomjerne smrtnosti koju je objavio Institut za javno zdravlje.
U požarima u Španjolskoj 2022. izgorjelo je više od 300.000 hektara, što je najviše od početka mjerenja 2000., navodi Europski sustav za informiranje o šumskim požarima (EFFIS).
"S obzirom na količinu kiše izmjerenu do 15. prosinca, može se reći da je to bila treća najsušnija godina u povijesnom nizu", ističe AEMET u izvješću.
Iznimno toplo vrijeme nastavlja se i u 2023., pošto je na Novu godinu izmjerena rekordno visoka temperatura u nekoliko gradova na sjeveru zemlje. Tako je u Bilbau izmjereno 25,1 Celzijev stupanj, što je najviša temperatura u siječnju dosad zabilježena.
I u ostatku Europe ljeto 2022. bilo je najtoplije dosad, priopćila je početkom rujna europska služba za klimatske promjene Copernicus.
Najmanje je 15.000 smrti izravno povezano s velikim toplinskim valovima koji su ljetos zahvatili kontinent, pokazuje nepotpuna procjena koju je početkom studenog objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Stručnjaci misle da je sve češća pojava toplinskih valova izravna posljedica klimatske krize jer emisije stakleničkih plinova povećavaju njihov intenzitet, trajanje i učestalost.