Ženka ćelavog ibisa Gipsy, koja se odvojila od jata na putu od austrijsko-njemačke granice prema zimovalištu u Toskani, u četvrtak je zapažena kod Nerežišća na Braču.

Udruga Biom, koja satelitski prati ptice, objavila je 12. prosinca na svojoj facebook stranici da su joj iz austrijske organizacije Waldrapp javili da je ženka ćelavog ibisa iz samo njoj poznatog razloga odlučila iz Italije preletjeti Jadran i sletjeti u Kruševo kod Obrovca.

To su ugrožene vrste koja članovi Life projekt Austrije, Njemačke, Švicarske i Italije uzgajaju na graničnom dijelu Austrije i Njemačke, gdje postoje velike poljoprivredne površine, pa ih puštaju u prirodu, kazao je Ivan Budinski iz Bioma.

Dostavio je sliku satelitskog praćenja koja je u 10.53 pokazala da se Gispy nalazi u polju sjeverno od Nerežišća, gdje se vjerojatno hrani. Nakon što je Gipsy sletjela u Kruševo kod Obrovca, boravila je kod sela Bogdanovići kod Vodica, pa odletjela na Brač.

Radi se o vrsti ćelavi ibis koja je u Europi izumrla u 17 stoljeću zbog prekomjernog lova, a održale su se manje skupine u Maroku i Turskoj.

Projekt Life okupio je desetak partnera koji rade po smjernicama Zoološkog vrta iz Beča, a djeluje od 2012. godine. Za to vrijeme uspio je stvoriti jato od oko 200 ibisa, a cilj mu je stvaranje samoodržive populacije te vrlo ugrožene vrste.

Uzgajaju ih u kavezima. Dio ptica je vani i polupitome su i naučene na ljude. Potom ih uz pomoć lakih jedrilica vode do Toskane u lagunu Orbetello, u kojoj ptice prezime, kaže Budinski. Ptice to ponavljaju godinama pa su naučile taj put.

Ibis uglavnom ne kreće na let ako ne zna što ga čeka

To su ptice koje ne lete toliko po instinktu nego ponavljaju što su naučili od roditelja. Naravno, uvijek ima dio ptica koje istražuju i švrljaju okolo, pa često poneka završi kod nas.

Lani je se jedan primjerak vrtio oko Rijeke i Istre tražeći put za Toskanu i nekoliko puta došao na najjužnijeg dijela Istre, rta Kamenjak, pa bi se zatim vratio nazad.

Ibisi ne lete preko velikih površina mora. Ta ptica shvaća da bi morala na jug, ali kad dođe do mora vidi da je to velika površina pa se vrati, objašnjava Budinski i napominje da ibis uglavnom ne kreće na let ako ne zna što ga čeka. Ako aktivno leti satima, može se iscrpiti.

Budinski kaže da je projekt uspješan. Ibisi se vrlo uspješno razmnožavaju u zarobljeništvu, što je rijetkost za ptice. Projekt im je omogućio da žive u umjetnim stijenama, gdje imaju dobre uvjete. Eventualni gubitak pojedinačnog primjerka uračunljiv je rizik, kaže on i poziva građane da ne uznemiravaju Gipsy.

U Hrvatskoj nije bilo projekata introdukcije ptica, ali se provodi projekt introdukcije risa.

Biom će zajedno s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i Udrugom Zeus za dvadesetak dana pokrenuti tradicionalno međunarodno zimsko prebrojavanje ptica vodarica na više lokacija u Hrvatskoj, te poziva volontere da se pridruže.

Vodarice zauzimaju nezaleđene vodene površine kako bi ondje provele zimu. One su posebno osjetljiva skupina ptica i izravno ugrožene nestajanjem vlažnih staništa.

U Hrvatskoj se vodarice redovito broje još od 1968. godine, a dosad je u akciju uključeno više od 500 lokaliteta te se svake godine u IWC pridruži preko 100 sudionika. O opsežnosti akcije govore podaci iz 2020. kad je u Hrvatskoj prebrojano gotovo 180.000 ptica na 329 lokaliteta.

Povezane vijesti

• Zbog vatrometa ugibale ptice
• Dan strvinara: Na Kvarneru perje dobilo 89 novih ptića supova
• Biom pokrenuo kampanju za spas ptića bjeloglavih supova