UZ SVJETSKI DAN GLAZBE: Glazba je dio nas, neizostavan dio ljudske kulture

Ilustracija

Glazba je važan aspekt naših života, a slušanje glazbe jedna od najčešćih aktivnosti kojoj posvećujemo svoje vrijeme. Svakodnevni život bez nje gotovo je nemoguće zamisliti. Slušamo je tijekom vožnje na posao, u javnom prijevozu, u trgovini, tijekom spremanja stana, kod različitih proslava, odrađivanja treninga ili prilikom učenja.

Izražavanje emocija

Prepoznatljiva glazbena aktivnost prisutna je u svim kulturama svijeta, a prisustvo glazbe u našim životima seže daleko u prošlost. Naši su je preci koristili kao način sporazumijevanja i međusobnog identificiranja, za bodrenje prije odlazaka u bitke, kao pratnju ceremonijama i ritualima i sl. Njena dostupnost i korištenje mijenjali su se kroz povijest. Dok je u nekim periodima glazba bila dostupna samo određenim skupinama ljudi, u današnje je vrijeme dostupna svima i to na svakom koraku. Brzi tehnološki napredak i popularizacija te pristupačnost novih tehnologija uvelike je pojednostavio pristup glazbenoj industriji. Slobodno možemo zaključiti kako je, u današnje vrijeme, gotovo nemoguće zamisliti život u kojem nema glazbe. No, pitanje koje se postavlja je zašto slušamo glazbu?

Na odabir razloga slušanja glazbe utječu brojni faktori - naša ličnost, situacija u kojoj se nalazimo, raspoloženje, kultura, dob, spol i drugo. Glazbu najčešće slušamo zbog emocionalnih, socijalnih ili kognitivnih razloga. Ona je sredstvo kojim izražavamo vlastite osjećaje. Tako ćemo primjerice birati različitu glazbu kada smo sretni ili kada smo tužni. U nama može izazvati različite reakcije poput plakanja, drhtanja, ježenja, znojenja ili ubrzanog disanja. U situacijama koje su za nas stresne i napete, glazbu možemo koristiti kao sredstvo za opuštanje. Jedan od razloga zašto slušamo glazbu je i da njome prizovemo različite osjećaje i sjećanja.

Osim za regulaciju emocija, glazbu gotovo najčešće koristimo iz socijalnih razloga. Kroz nju stvaramo odnose ili se povezujemo s osobama koje imaju isti glazbeni ukus. Kroz odabir određenog žanra, drugima pokazujemo svoje vrijednosti, stavove, kao i pripadnost određenoj socijalnoj skupini.

Promjene tijekom odrastanja

Glazba nam je često pozadinski pratitelj u brojnim aktivnostima. Naposljetku, glazbu možemo slušati i da bismo njome okupirali svoje moždane vijuge i kogniciju.

Razlozi zašto slušamo glazbu mijenjaju se i kroz dob. U mlađoj dobi naše glazbene preferencije najčešće oblikuju roditelji i najbliža okolina. Kada prelazimo u period adolescencije postaje glavni alat kojim pokazujemo svoje vrijednosti, stavove, identitet i pripadnost određenoj grupi. Za razliku od mlađe dobi, u adolescenciji imamo jasne i ograničene preferencije samo prema nekim žanrovima. Glazba nam je tada često i jedan od glavnih faktora prema kojima biramo društvo i prijatelje. Kasnije, u odrasloj dobi, naše su preferencije prema određenim žanrovima stabilnije i ponovno smo skloniji pokazivati nešto veću otvorenost prema različitim stilovima.

Osim dobnih, postoje i spolne razlike. Istraživanja pokazuju kako će žene biti sklone češće koristiti glazbu za regulaciju vlastitih emocija, pokazivanje osjećaja ili pak povezivanje s drugima. Muškarcima slušanje glazbe može koristiti za pokazivanje svojih vrijednosti te s ciljem impresioniranja drugih.

Postoje brojni razlozi zašto slušamo određenu glazbu u određenim životnim trenucima i situacijama. Glazba je dio nas, neizostavan je dio ljudske kulture, utkana je u sve pore naših života. Sretan Svjetski dan glazbe!