Kada naizgled "banalne dišne infekcije" prerano odnose živote

(Foto: healthhub.hr)

Respiratorne bolesti, uključujući upalu pluća, godišnje koštaju zdravstvene sustave milijarde. Po nekim istraživanjima, samo u SAD-u, samo na hospitalizacije zbog upale pluća odlazi više od 9 milijardi dolara godišnje, s prosječnim troškovima boravka u bolnici od 20.000 dolara po slučaju. U EU, respiratorne bolesti čine približno 10% svih troškova zdravstvene zaštite, a upala pluća je vodeći uzrok hospitalizacija za odrasle osobe starije od 65 godina. Preventivno cijepljenje značajno smanjuje ove troškove, primjerice cijepljenje protiv pneumokokne bolesti i gripe pokazalo je da se smanjuju hospitalizacije za čak 60%, smanjujući opterećenje zdravstvenog sustava tijekom vrhunskih sezona uz poboljšanje ishoda za oboljelog.

Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, ususret sezoni dišnih infekcija, javnosti je poslana alarmantna poruka od zdravstvene struke – „nastavimo li sadašnjim tempom neracionalno koristiti antibiotike i njima pokušati liječiti virusne infekcije (antibioticima iz kućnih ljekarni), do 2050. godine više nećemo moći razlikovati slabe od teških upala pluća, jedino mjesto za liječenje upala pluća bit će bolnice, a više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.“

(Foto: .healthhub.hr) (Foto: healthhub.hr)

Ukoliko tome pridodamo činjenicu kako je u svijetu i Europi, a posebice u CEE regiji, sve manje građana koji se odlučuju na korištenje potencijala prevencije ozbiljnih komplikacija takvih zaraznih bolesti pomoću cijepljenja tj. imunizacijom- pred nama je Pandorina kutija prepuna neželjenih ishoda za najmlađe te pacijente koji imaju kronične bolesti ili su starije životne dobi.

RSV, gripa, COVID-19, hripavac i pneumokokna bolest značajni su problemi javnog zdravstva za EU i prijetnja su za najosjetljivije skupine u društvu, zbog njihove sposobnosti izazivanja teških komplikacija, hospitalizacija i smrti, posebno među populacijama kao što su starije osobe, dojenčad i osobe s postojećim kroničnim bolestima (šećerna bolest, krvožilne bolesti, bolesti dišnog sustava, neurološka stanja, onkološki bolesnici, osobe s oslabljenim imunitetom i dr.). Ove bolesti stvaraju ogromni pritisak na zdravstvene sustave, osobito tijekom „zimske sezone“, osim što mogu pogoršati kliničku sliku pacijenata, pridonose ekonomskim opterećenjima kroz troškove zdravstvene skrbi i izgubljenu produktivnost pojedinca.

Također, s rastućim izazovima otpornosti na antimikrobne lijekove i pojavom novih „mikseva“ respiratornih infekcija, kontinuirani nadzor i napori u provođenju imunizacije prema smjernicama struke, od ključne su važnosti kako bi se ublažio utjecaj ovih zaraznih bolesti diljem Europe na humanoj, kliničkoj i ekonomskoj razini, istaknuli su predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva prof. dr. sc Miroslav Venus i dr. Vesna Višekruna Vučina s Odjela za cijepljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao delegat ravnatelja HZJZ-a doc. dr. sc. Krunoslava Capaka.

(Foto: .healthhub.hr)

Uvidjevši kako postoje značajne razlike u statistici imunizacije protiv prijetećih respiratornih infekcija u državama Istoka i Zapada Europe, uz postojeće izazove u dostupnosti inovacijama, dostupnosti zdravstvenim stručnjacima, ishodima liječenja i povećanoj smrtnosti, Health Hub je kao regionalni think tank za zdravstvo, uz partnerstvo s vodećim zdravstvenim institucijama i predavačima od SAD-a do Belgije, Hrvatske, BiH i Rumunjske, Hrvatsku pozicionirao kao lidera u predvođenju zdravstveno-političkih dijaloga u CEE regiji, u interesu javnog zdravlja i sprječavanju posljedica zaraznih bolesti koje nažalost ne poznaju granice.

Health Hub je okupio međunarodne i nacionalne stručnjake kako bi raspravljali o jednom od najvažnijih globalnih prioriteta našeg vremena – imunizacijskoj strategiji i zaštiti javnog zdravlja do 2030., povodom globalne inicijative UN-a „Pakt za budućnost“ te Europske zdravstvene unije Europske komisije.

Health Hub-ov Policy Summit „Boosting Vaccine Confidence & Vaccines Uptake for #NextGenEU“ iniciran je kao podrška globalnim naporima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na području imunizacije, UN-ovom Paktu za budućnost i (post)pandemijskom planu Next Generation EU, uz planove za oporavak i otpornost u svim državama članicama.

„Međunarodna suradnja na strategijama imunizacije ključna je za suočavanje s globalnim prijetnjama zdravlju, što je pokazala pandemija COVID-19, gdje su koordinirani napori omogućili brži razvoj cjepiva, pravednu distribuciju i poboljšane ishode u javnom zdravlju. Europska unija, kroz zajednička znanja, resurse i stručnost, može ojačati svoj kolektivni odgovor na buduće pandemije usklađujući strategije cijepljenja i osiguravajući jednaku dostupnost kroz države članice. Lekcije iz prošlih pandemija naglašavaju da ujedinjen pristup imunizaciji ne samo da poboljšava pripravnost, već također potiče otpornost u suočavanju s novim zaraznim bolestima koje prelaze granice“, istaknula je zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović.

(Foto: .healthhub.hr)

Dipl. iur, Antonija Margeta iz Ministarstva zdravstva istaknula je važnost izmjene najboljih praksi među državama uz razumijevanje razlika u pristupu imunizaciji među državama OECD-a kojima i Hrvatska treba pristupiti, posebno istaknuvši na uvodu: „Ministarstvo zdravstva i hrvatska Vlada imaju veliko iskustvo i svijest o važnosti cijepljenja u prevenciji ozbiljnih zaraznih bolesti, osobito među ranjivim i rizičnim skupinama. Štoviše, zdravstvena pismenost i prevencija dio su našeg vrijednog naslijeđa zahvaljujući svjetski poznatom Andriji Štamparu. Stoga smo posvećeni daljnjem osnaživanju zdravstvene pismenosti kako bi naši građani mogli donositi informirane zdravstvene odluke, temeljene na znanstvenim dokazima, s ciljem smanjenja opterećenja sustava respiratornim bolestima uz zaštitu najranjivijih članova našeg društva i bolje ishode liječenja“.

Naizgled banalne dišne infekcije podrivaju zdravstvene sustave i (ne)posredno ugrožavaju kronične i starije bolesnike te najmlađe…

Ovim događajem se pred sezonu prijetećeg miksa dišnih infekcija koje u cijeloj regiji pune ordinacije, bolnice i predstavljaju potencijalnu „tempiranu bombu“ za najosjetljivije skupine pacijenata obuhvaćenih imunizacijskim programima, otvorio niz razgovora o izazovima, prilikama i mogućim rješenjima: za smanjenje razlika u imunizaciji (posebno u CEE regiji), osnaživanje tzv. koalicija za cijepljenje protiv respiratornih bolesti, jačanje strategija temeljenih na podacima, novim digitalnim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji i vrijednosti (u Europi koja povezuje i štiti), razmjenu najboljih praksi (među državama članicama EU-a za implementaciju u zemljama s niskim postotkom procijepljenosti) te razmatranje potrebe za modernim zdravstvenim politikama u vezi s edukacijom i imunizacijom trudnica obzirom na europske smjernice stručnih i javnozdravstvenih institucija. Inicijativu je podržala i Hrvatska liječnička komora, uz uvodno obraćanje dr. Maje Vajagić, članice povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost HLK u kojem je istaknula dugogodišnje aktivnosti Komore na ovom području, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Miranda Sertić, prodekanica za znanost kao delegat dekanice prof. dr. sc. Zrinke Rajić, te Koalicija udruga u zdravstvu na čelu s predsjednikom prof. Ivicom Belinom.

(Foto: .healthhub.hr)

Health Hub je ovim događajem okupio i povezao brojne relevantne partnere i stručnjake na području zdravstvenih politika, zdravstvene ekonomike, infektologije, epidemiologije, javnog zdravlja, digitalnog zdravstva i umjetne inteligencije, zdravstvenog menadžmenta, predstavnike inovativne zdravstvene industrije, pacijenata i biomedicinske stručnjake (liječnike, ljekarnike i.).

O osiguravanju strateških zdravstvenih akcija EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti danas za snažniju budućnost sutra govorila je mag. pharm. Daria Kuruc Poje, spec. kliničke farmacije, potpredsjednica Europskog udruženja bolničkih ljekarnika. Zdravstveni ekonomist Davor Katavić (Desiderius Consulting) govorio je o ekonomskoj vrijednosti imunizacije za zdravstvo i države, uzevši u obzir zdravije i produktivnije pojedince, uz promatranje na imunizaciju kao najisplativije ulaganje za najbolje ljudske, kliničke i ekonomske rezultate. Direktor EUREGHA-e (Referentna mreža za europske regionalne i lokalne zdravstvene vlasti) Michele Calabro preporučio je jačanje suradnje između lokalnih vlasti, zdravstvenih profesionalaca i civilnog društva kako bi se izgradilo povjerenje i osigurao pravedan pristup cjepivima za sve populacije.

Također, poboljšanje zdravstvene infrastrukture, pojednostavljenje sustava distribucije cjepiva i ulaganje u digitalne alate poput elektronskih imunizacijskih kartona može poboljšati prihvaćanje cijepljenja i prevladati logističke izazove u dosezanju onih kojima je dostupnost imunizaciji otežana. Izazovi poput oklijevanja o cijepljenju, nepovjerenju u stručne informacije ili niska razina zdravstvene pismenosti o cjepivima zahtijevaju provedbu ciljanih edukacijskih kampanja koje rješavaju zablude i pružaju jasne, dostupne informacije o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, a o ovoj temi govorili su Gary Finnegan, urednik Vaccines Today i povjerenik Koalicije za imunizaciju tijekom životnog vijeka iz Irske, te uvažena hrvatska urednica i zdravstvena novinarka Sanja Kocijančić Petričević s HRT-a. Laurent Louette, Public Affairs direktor iz Vaccines Europe govorio je o poticanju inovacija i prepoznavanju vrijednosti imunizacije tijekom cijelog tijeka života, kako bi se zaštitilo ljude od komplikacija prijetećih respiratornih infekcija. Izv. prof. doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. spec. infektolog i subspec. intenzivne medicine s Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević naveo je primjer kako na svome odjelu vidi često upale pluća kao komplikacije respiratornih infekcija, koje nerijetko dovode do smrtnog ishoda, stoga je HZJZ omogućio široki obuhvat pacijenata koji se imunizacijom mogu zaštititi na vrijeme protiv ovakvih ozbiljnih ishoda, bilo da je riječ o RSV-u, gripi ili pneumokoknoj bolesti, no svakako je potrebno kontiniuirano promicati mogućnosti koje im zdravstveni sustav daje, zanavljati preporuke i imunizacijske programe obzirom na specifičnost infekcija i dostupne „zaštitne“ inovacije na horizontu koje su ulaganje u javno zdravlje.

AI, Smart & Digital strategije za imunizaciju koriste umjetnu inteligenciju i digitalne tehnologije da predvide prijetnje za javno zdravlje …

(Foto: healthhub.hr)

Summit je gledao i u „digitalnu sadašnjost i budućnost“ naglašavajući kako eHealth alati imaju ključnu ulogu u poboljšanju pokrivenosti cijepljenjem pružanjem pravovremenih digitalnih podsjetnika osobama, osiguravajući da se cjepiva primaju prema planu. Elektronski kartoni za imunizaciju nude siguran i lako dostupni zapis o povijesti cijepljenja, smanjujući rizik od propuštenih doza i poboljšavajući kontinuitet zdravstvene skrbi. Dodatno, mHealth aplikacije pružaju vrijedne, real-time informacije o cjepivima, pomažući u edukaciji javnosti, suočavanju s nesigurnostima u vezi s cjepivima i osnažujući pojedince da donose informirane odluke o svom zdravlju. O tome su govorili prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditelj studija Leadership and Management of Health Services, Marius Geanta (Direktor Centra za inovacije u medicini, Rumunjska), Jelena Curać (Pomoćnica ravnatelja HZZO-a za IT, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) te Tamara Buble (Odjel za zdravstvenu informatiku i biostatistiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

"AI, Smart & Digital strategije za imunizaciju koriste umjetnu inteligenciju i digitalne tehnologije kako bi optimizirale distribuciju cjepiva, pratili podatke o imunizaciji i predvidjeli izbijanje bolesti, čime poboljšavaju ukupnu učinkovitost javnozdravstvenih usluga. Ove strategije podržavaju personalizirane, podatkovno vođene pristupe imunizaciji, osiguravajući pravovremene podsjetnike, ciljanje na specifične skupine te poboljšano upravljanje resursima za cijepljenje i poboljšanje digitalne zdravstvene pismenosti“, istaknuo je prof. Ricardo Baptista Leite, dr. med., direktor globalne agencije HealthAI te osnivač i predsjednik UNITE-a, globalne mreže parlamentaraca posvećenih postizanju smanjenju zaraznih bolesti kao globalne prijetnje zdravlju.

Koalicije za imunizaciju trebaju biti nacionalne točke izvrsnosti za osnaživanje imunizacije i vraćanje povjerenja u znanstvene informacije …

Uvaženi pedijatrijski infektolog, prof. dr. sc. Goran Tešović, predsjednik nacionalne Koalicije za imunizaciju istaknuo je izazove i prilike pred nacionalnim koalicijama za imunizaciju: „Važno je potaknuti osnivanje koalicija za imunizaciju u EU i regiji, kao ključnu mjeru za poboljšanje suradnje između vlada, pružatelja zdravstvene skrbi i javnozdravstvenih organizacija kako bi se poboljšala pokrivenost cijepljenjem u državama članicama. Ovakve koalicije, kakvu ima i Hrvatska, mogu potaknuti razmjenu najboljih praksi, resursa i podataka, pomažući u rješavanju regionalnih razlika u stopama cijepljenja i osiguravanju jednake dostupnosti cjepivima. Zajedničkim radom u ujedinjenom naporu, EU koalicije mogu ojačati povjerenje javnosti u cijepljenje i potaknuti koordinirane odgovore na prijetnje novim zaraznim bolestima.“

Prof. dr. sc. Siniša Skočibušić, direktor Instituta za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine te Vlatka Martinović (Klinička bolnica Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine) prenijeli su iskustva Federacije u zaštiti javnog zdravlja imunizacijom uz viziju budućnosti u kojoj važnu ulogu ima i njihova koalicija za imunizaciju sa svim dionicima ekosustava.

Ljekarnici također imaju vrlo važnu ulogu u provedbi imunizacije diljem EU, kao vrlo dostupni zdravstveni stručnjaci za distribuciju cjepiva, edukaciju i podršku u imunizaciji. U mnogim europskim i svjetskim državama, ljekarnici su sve više uključeni u primjenu cjepiva, osobito za gripu i COVID-19, čime se poboljšava dostupnost imunizacijskih usluga protiv ovih respiratornih prijetnji. O ulozi ljekarnika na području imunizacije govorila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, kao i predstavnici Međunarodne farmaceutske federacije koji su napravili detaljni pregled.

Jedna od nezaboravnih sesija na Europskom zdravstvenom forumu u Gasteinu imala je za cilj pomoći svim dionicima zdravstvenog ekosustava da razumiju i prepoznaju mnoge različite komponente ekosustava imunizacije uz poticanje višesmjernog kontinuiranog dijaloga svakoga od njih. Ivan Bumber, mag. pharm, Policy & Public Affairs Lead ASB-HUB za Eastern Europe u Pfizeru na tragu toga govorio je o doprinosu inovativne zdravstvene industrije u rješavanju s prijetećim izazovima za javno zdravlje, poput zaraznih bolesti. O znanstvenim i stručnim preporukama za imunizaciju trudnica, te zaštiti buduće majke i djeteta protiv respiratornih infekcija, kao i o znanstvenom konsenzusu uslijed prijetnji respiratornih infekcija govorili su specijalisti ginekologije i obstetricije, prim. dr. sc. Nenad Veček i prim. dr. sc. Ulla Marton, te prim. dr. sc. Tatjana Nemeth Blažić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Volim zdravlje).

Ne smijemo djelovati izolirano ili u silosima – građane treba educirati i biti proaktivniji u promicanju vrijednosti prevencije…

Važne regionalne i nacionalne zdravstvene teme vrlo često se komentiraju ili rješavaju u svojevrsnim „silosima“ stoga je Health Hub ovim događanjem želio regiji predstaviti i svesti na zajednički nazivnik sve moguće prilike za poboljšanje javnog zdravlja kada govorimo o zaštiti o respiratornih zaraznih bolesti, posebice nakon lekcija iz pandemije koja je nažalost odnijela mnogobrojne živote.

„Ne smijemo djelovati izolirano ili u silosima. Nepovjerenje u imunizaciju, znanost i institucije zahtijeva da tražimo svjetionike u globalnim inicijativama, izmjenjujemo najbolje prakse među državama, stavimo sve naše projekte, publikacije, znanje i mreže na isti stol i pronađemo najučinkovitije rješenje u kojem ćemo imati educirane građane, i nećemo prerano gubiti živote zbog komplikacija zaraznih bolesti i rastuće otpornosti na antibiotike“, izjavila je Anita Bujanić, voditeljica Health Hub-a.

Partneri, podržavatelji i sudionici ovog Summita bili su: Europska komisija, Europski parlament, Ministarstvo zdravstva RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska koalicija za imunizaciju, Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za inovacije u medicini (Rumunjska)- INNOMED, Institut za javno zdravlje Federacije BiH, EUREGHA - The Reference Network for European Regional and Local Health Authorities, globalna agencija za AI u zdravstvu Health AI, UNITE - Parliamentarians network for global health, Vaccines Europe, Vaccines Today, International Pharmaceutical Federation, predstavnici zdravstvene industrije, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora, Koalicija udruga u zdravstvu, Desiderius Consulting te Leadership and Management of Health Services Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Podaci o „teretu bolesti“ koje dišne infekcije predstavljaju za pojedinca i sustav

RSV

RSV pogađa više od 64 milijuna ljudi godišnje širom svijeta, a teški slučajevi zahtijevaju skupu hospitalizaciju, osobito u dojenčadi i starijih osoba, a istraživanja pokazuju kako imunizacija protiv RSV-a može smanjiti hospitalizacije za čak 80% u tim skupinama.
Samo na primjeru respiratornog sincicijskog virusa ili tzv. RSV-a, anketa European Health Management Association pokazala je da je zdravstveni kadar najviše pogođen na vrhuncu RSV sezone.

Prema ECDC-u, respiratorni sincicijski virus (RSV) je naizgled uobičajeni respiratorni virus koji uzrokuje blage simptome slične prehladi, no kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci, osoba starijih od 65 godina i osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, RSV može uzrokovati teške bolesti i smrt. Ispitanici (zdravstveni djelatnici) izvještavaju povećano radno opterećenje, visoke razine stresa i iscrpljenost koja pridonosi tzv. burnout-u. U ambulantnoj skrbi, 84% ispitanika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i 90% ispitanika u hitnoj pomoći slažu se/snažno se slažu da je povećano radno opterećenje glavni utjecaj RSV sezone. U bolnicama, 88% ispitanika u pedijatrijskim odjelima i 88% ispitanika na pedijatrijskim intenzivnim odjelima također se slažu/snažno slažu da je povećano radno opterećenje glavni utjecaj RSV sezone. 76% ispitanika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti izvještava o povećanju pedijatrijskih konzultacija za respiratorne infekcije, 69% ispitanika izvještava o povećanoj potražnji za konzultacijama sa liječnikom obiteljske medicine, a 67% ispitanika izvještava o povećanoj potražnji zbog komplikacija povezanih s RSV-om (npr. „astma, ponovljeni šumovi u prsima i druge poteškoće s disanjem“).

U hitnim službama povećanje broja posjeta i hospitalizacija povezanih s respiratornim bolestima je vodeći uzrok poremećaja zdravstvenog sustava tijekom vrhunca RSV sezone. 87% ispitanika u hitnoj službi izvještava o povećanom broju pedijatrijskih hitnih pregleda zbog samoprijava, 81% ispitanika izvještava o povećanom broju hitnih hospitalizacija zbog respiratornih bolesti, a 77% ispitanika izvještava o povećanom broju hitnih pregleda zbog respiratornih bolesti na temelju hitnih uputnica liječnika obiteljske medicine, što su glavni izvori zasićenja usluga u hitnoj službi.

Pneumokokna bolest

Primjerice, opterećenje pneumokoknom bolešću kod odraslih predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju diljem svijeta. Obzirom na starenje stanovništva i povećanje prevalencije osnovnih medicinskih stanja, odrasli su izloženi većem riziku od obolijevanja od pneumokoknih infekcija, što dovodi do povećanog rizika od hospitalizacije, invaliditeta i stope smrtnosti.
Niz analiza troškova i koristi pokazuje da svaki dolar uložen u cijepljenje protiv pneumokokne bolesti štedi 4 do 5 dolara u troškovima liječenja, osobito za visokorizične populacije poput starijih osoba.
Studije sugeriraju da svaki potrošeni 1 euro na preventivnu zdravstvenu zaštitu generira povrat od 14 eura za zdravstvenu i socijalnu skrb. Što se tiče imunizacije, nedavni izvještaj pokazao je da imunizacija odraslih donosi 19 puta veći povrat na početnu investiciju za društvo i gospodarstvo, a u slučaju pneumokokne imunizacije, povrat može biti čak 33 puta veći.
Kliničko i ekonomsko opterećenje pneumokokne bolesti kod odraslih povećava se s godinama, pri čemu su gotovo svi troškovi povezani s pneumokoknom bolešću vezani uz hospitalizacije. Epidemiološke studije pokazale su da će ove infekcije, kako svjetska populacija nastavlja stariti, vjerojatno postati još veći problem. Čak i uz odgovarajuće liječenje, pneumokokna upala pluća ima i akutne i dugoročne ozbiljne učinke, stoga prevencija imunizacijom treba ostati osnovni stup javnozdravstvenih napora. Zanimljiva studija objavljena u The Lancet Global Health (2024.) zaključuje kako su „real-world“ dokazi iz sredina s nižim prihodima pokazali kako su kašnjenja u uvođenju cijepljenja protiv pneumokoka na globalnoj razini te niska pokrivenost ovakvom zaštitom uzeli mnoge živote, stoga se sugerira postizanje visoke pokrivenosti imunizacijom u interesu prevencije vrlo ozbiljnih komplikacija.

Gripa

Također, iako se gripa prvenstveno smatra respiratornom infekcijom koja uzrokuje značajnu respiratornu smrtnost, dokazi sugeriraju da gripa ima dodatno opterećenje i na pacijenta i na sustav zbog šireg utjecaja bolesti (kardiovaskularne komplikacije, neurološke komplikacije, pogoršanje kroničnih stanja, povećana osjetljivost na sekundarne bakterijske infekcije, funkcionalni pad, ishodi trudnoće)- što sve može dovesti do povećanog rizika od hospitalizacije i smrti.

U Europskoj uniji se procjenjuje da samo cijepljenje protiv sezonske gripe svake godine spriječi do 37 000 smrtnih slučajeva.