(Pexels)
Vaša sklonost prema sirovom hamburgeru ili bifteku može vas staviti u opasnost.
Sirovi mesni proizvodi mogu sadržavati bakterije Yersinia, E. coli i Salmonellu.
Ako jedete piletinu i primijetite da je unutra i dalje ružičasta, najbolje je baciti je. Ukoliko nije pravilno termički obrađena, izloženi ste opasnosti od bakterija Salmonella, Campylobacter i Clostridium perfringens.
Kako biste se zaštitili, preporučuje se termička obrada mesa, piše Best Life Online.
Iako su svježe voće i povrće važan dio zdrave prehrane, također su glavni izvor trovanja hranom.
Kako biste se zaštitili, preporuča se pranje ili ribanje voća i povrća pod tekućom vodom, te guljenje, ali samo nakon pranja, kako biste izbjegli onečišćenje njihovog mesa bakterijama s njihove kore.
Iako neki tvrde da proizvodi od neobrađenog mlijeka pružaju određene zdravstvene prednosti, stručnjaci tvrde suprotno.
Ovi proizvodi često su zagađeni bakterijama Campylobacter, Cryptosporidium, E. coli, Listeria i Salmonella, koje mogu izazvati ozbiljne bolesti.
Kako bi se izbjeglo trovanje, preporuča se konzumacija proizvoda od pasteriziranog mlijeka.
Jaja mogu biti zagađena salmonelom, koja može izazvati trovanje hranom i dovesti do ozbiljnijih bolesti ili čak smrti.
Kako biste se zaštitili, preporuča se čuvanje jaja u hladnjaku na temperaturi od 4°C ili niže te kuhanje jela s jajima na temperaturi od 71°C ili više.
Sirova morska hrana i školjke najčešće se povezuju s bakterijama Salmonella i Vibrio vulnificus. Potonji je najčešći u kamenicama i povezan je s 80.000 infekcija i 100 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine.
Morska hrana trebala bi se kuhati na 63°C, a trebala bi se ponovno zagrijavati na 71°C.
Topli, vlažni uvjeti potrebni za uzgoj klica također su idealni za rast bakterija. Konzumiranje sirovih ili blago kuhanih klica, može dovesti do trovanja hranom izazvanog Salmonellom i E. coli.
Temeljito kuhanje klica ubija štetne bakterije i smanjuje šanse za trovanje hranom.
Brašno je obično sirov poljoprivredni proizvod koji nije tretiran radi ubijanja bakterija.
Štetne bakterije mogu kontaminirati žitarice dok su još u polju ili u drugim fazama proizvodnje brašna, a bakterije se uništavaju tek kad se hrana napravljena od brašna skuha.