Vijetnam: Ilegalni drvosječe postaju turistički vodiči kroz džunglu

(Hina/EPA)

Vijetnamski drvosječa Ngoc Anh, koji je godinama ilegalno sjekao stabla u džungli da bi ih prodavao kao drvnu građu, odlučio je postati turistički vodič te se danas može pohvaliti prepoznavanjem vrijednosti drveća.

Taj je tridesetšestogodišnjak često s ostalim ilegalnim drvosječama iznosio goleme trupce teške i do 100 kg iz šume koja se ubrzano prorjeđuje.

No kako su s vremenom ekstremne oborine i poplave sve češće uništavale mjesta u kojima su živjeli članovi njegove zajednice u središnjoj vijetnamskoj pokrajini Quang Binh, počeo je više čitati o klimatskim i prirodnim promjenama te se odlučio okrenuti turizmu i očuvanju područja u kojemu živi.

Danas je Ngoc Anh jedan od 250 bivših ilegalnih drvosječa što ih je tvrtka za koju radi obučila za avanturistički turizam.

Posao im se sastoji u tomu da vode uglavnom strane turiste kroz džungle i u razgledavanje nekih od najvećih špiljskih sustava na svijetu u nacionalnom parku Phong Nha-Ke Bang, koji je na popisu UNESCO-ove svjetske prirodne baštine.

"Ranije sam, kad god bih ugledao veliko stablo mahnito izračunavao koliko je visoko i kako ga izrezati na trupce različitih veličina", rekao je Ngoc Anh.

"Otkad sam u turističkom biznisu, kad vidim takvo stablo, turistima koje vodim kroz nacionalni park kažem koliko je ono vrijedno, s obzirom na to da takve vrste nije puno ostalo."

Uvijek u pratnji čuvara parka, Ngoc Anh i ostali turistički vodiči pomažu u patroliranju stazama kako bi lovokradice držali podalje, uklanjali zamke za životinje i čistili otpad.

Ngoc Anh kaže da danas radi za manje od polovice novca koji je zaradio u danima ilegalne sječe stabala, no ne žali jer se nada da će i zarada postati veća s dolaskom sve većeg broja turista.

Po podacima udruge Global Forest Watch, Vijetnam je između 2001. i 2020. izgubio oko 3 milijuna hektara stabala, što je smanjenje od 20 posto u odnosu na razdoblje otprije 20 godina, prvenstveno zbog sječe šume.

Vladine mjere protiv ilegalne sječe šuma koje su na snagu stupile 2007. pridonijele su da se stopa krčenja šuma uspori, a Vijetnam se pridružio nedavnoj globalnoj obvezi da će do 2030. prestati s deforestacijom.