Slovenski pčelari upozoreni na dolazak invazivnog orijentalskog stršljena

(Hina/EPA)

U Sloveniji je ove jeseni primjećena prisutnost orijentalskog stršljena (Vespa orientalis), invazivne vrste koja bi na proljeće mogla nanijeti štete u pčelinjacima, piše stručni časopis "Slovenski čebelar", a prenose i ostali mediji u susjednoj državi.

Prve primjerke te vrste, koja se od domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro) ne razlikuje veličinom nego bojom (ima žute pruge na zadku i žute pjege na glavi) primijetio je sredinom rujna pčelar sa slovenske obale kod Ankarana, a već su zabilježeni i slični slučajevi kod Trsta. Analize su pokazale da se ne radi o isto tako invazivnom azijskom stršljenu (Vespa velutina var. nigrithorax), kako je pčelar najprije posumnjao, nego o orijentalskom stršljenu, vrsti koja živi u Africi, na Madagaskaru, ali se naselila i u dijelovima jugoistočne Europe.
Slično kao azijski stršljen, koji se je već proširio po dijelovima Europe, i orijentalski bi mogao nanijeti štete u pčelinjacima. Radi se o predatoru koji na ulazu u košnicu lovi pčele radilice i stražarice, ali upada i u unutrašnjost košnice, krade ličinke, med, pelud i pčele te ih odnosi u svoja gnijezda za prehranu svog pomladka.
Posljedica takvog djelovanja je obično osiromašenje roja i smanjenje broja mladih pčela uslijed nedostatatka hrane. Orijentalski stršljeni štetu nanose i voćarima i vinogradarima jer se hrane voćem, te grizu mladice i lišće, kako bi dobili materijal za gradnju svojih gnijezda.
Stručnjaci zato pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.
Najbolji način da s spriječi širjenje orijentalskog stršljena je da potražiti sva gnijezda i uništiti ih još prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje "Slovenski čebelar".
Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike. Osim po bojama, orijentalski stršljen razlikuje se od domaćeg po tome što gnijezdo pravi u zemlji, dok europski voli više i zaštićene prostore.