Istra ima sreću što nemamo velike komplekse monokultura koje se tretiraju određenim zaštitnim sredstvima. Pomak u tome je i Republika Hrvatska koja je donijela Zakon o zabrani korištenja neonikotinoida na inicijativu EU a što su dobrim dijelom inicirali i pčelari, kaže Darko Martinović

U organizaciji LAG-a „Istočna Istra“ članovi Udruge pčelara Labinštine sudjelovali su na susretu partnera u projektu MED-O-VITA u mjestu Ravne na Koroškem u Sloveniji. LAG „Istočna Istra“ kroz mjeru 19.3. provodi međunarodni projekt suradnje MED-O-VITA s 3 partnera (LAG-a) iz Slovenije: LAS s CILjem – Idrija, LAS Loškega pogorja – Škofja Loka i LAS Mežiške doline – Ravne na Koroškem, a ovaj zajednički susret s pčelarima iz Slovenije jedna je od aktivnosti projektnog partnera LAS Mežiške Doline. Predsjednik pčelarske udruge Labin Darko Martinović, vodi ovu neprofitabilnu organizaciju koja broji stotinjak članova. Oni imaju zajedno otprilike tri i pol tisuće pčelinih zajednica.

Razmjena iskustva i mreža kontakata

Prvi dan su domaćini predstavili primjere dobre prakse, kao što su edukativni pčelinjaci izgrađeni u projektu Med-O-Vita, parkovi posvećeni pčelarstvu te zbirke o povijesti pčelarstva.   Drugi dan su na štandu u sklopu obilježavanja 2. Svjetskog dana pčele prezentirani pčelinji proizvodi sa područja Labinštine što je privuklo veliki interes posjetitelja.

Vrijedno je istaknuti da je na 2. Svjetskom danu pčela sudjelovalo više 4.000 pčelara iz Slovenije i okolnih zemalja. Zbog duge tradicije i iskustva slovenskih pčelara od izuzetne je važnosti razmjena iskustva i uspostava mreže kontakata u cilju budućih zajedničkih projekata.

- Prošle godine u Žirovnici u Sloveniji obilježen je prvi Svjetski Dan pčelarstva a ove godine u Ravne na Koroškem drugi Svjetski Dan pčelarstva na kojem su sudjelovali pčelari iz gotovo cijeloga svijeta. Iz Hrvatske su organizirano sudjelovali pčelari Varaždina i Labina. To je jedan od najvećih događaja je određivanje Svjetskog dana pčelarstva ima temeljnu zadaću ukazivanja na probleme i stanje pčela i pčelarstva u cjelini, kaže Martinović.

Po njegovim riječima prilike prinosa u ovoj godini nisu baš najbolje. Čak štoviše, strahuju da neće biti još gore.

Kiša nije dala sakupljati nektar

- Svjesni smo gubitaka koji su i ove godine evidentirani i uvelike premašuju jedan tolerantan broj od pet do deset posto gubitaka na pčelinju zajednicu. S tim danom željeli smo da se stalno aktualiziraju problemi oko pčela i pčelarstva, rekao je Darko Martinović.

Prvi čovjek labinskih pčelara kaže da ove godine imaju i problem nepovoljnih vremenskih uvjeta i kiše.

- I to u vrijeme kada trebaju naše pčele najviše raditi i sakupljati nektar od naše količinski najbrojnije bagremove paše, kadulje i livade. Ne postoje uvjeti za sakupljanje nektara što će svakako dovesti do manje proizvodnje meda i time otvoriti prostor dodatnog uvoza nekvalitetnog meda na naše prostore. Istra ima sreću što nemamo velike komplekse monokultura koje se tretiraju određenim zaštitnim sredstvima. Pomak u tome je i Republika Hrvatska koja je donijela Zakon o zabrani korištenja neonikotinoida na inicijativu EU a što su dobrim dijelom inicirali i pčelari, rekao je Martinović.

Povezane vijesti

• Ove je sezone najbolji med od bagrema, lipa izostala
• Nacionalnim programom do 2022. pčelarima na raspolaganju 3,2 milijuna eura godišnje
• Slovenski pčelari upozoreni na dolazak invazivnog orijentalskog stršljena