Nakon što su obilježeni Svjetski dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, te Europski dan ekološke mreže Natura 2000, Javna ustanova Natura Histrica nastavlja s aktivnostima u sklopu projekta "građanske znanosti - Citizen Science". Pojednostavljeno, traži pomoć ljudi da se aktivno uključe u znanstvena i stručna istraživanja na način da u svoje slobodno vrijeme pomažu u prikupljanju podataka o okolišu. Ovoga puta traži se najveća orhideja Europe - jadranska kozonoška ili Himantoglossum adriaticum.

Važne vrste za Istru

- Nakon što je 2020. godine Svjetski dan bioraznolikosti obilježen pod sloganom "Rješenja su u prirodi", tema se nastavlja stavljajući središte na čovjeka. Svojim smo aktivnostima doprinijeli problemima nestanka brojnih vrsta i staništa, na nama je i odgovornost da pronađemo rješenja za poboljšanje stanja. Jedan od načina na koji se svatko može uključiti je i sudjelovanje u projektima "građanske znanosti" (Citizen Science), kaže ravnateljica Nature Histrice mag. biol. Silvia Buttignoni te poziva građane da se priključe njihovoj inicijativi "U potrazi za...", vrstama važnima za Istru!

- Započinjemo s najvišom europskom orhidejom - jadranskom kozonoškom koja je upravo na početku cvatnje. Raste najčešće na suhim travnjacima, šumskim rubovima i uz putove središnje i sjeverne Istre, a ljudi nam mogu pomoći u pronalasku što više lokaliteta, poziva Buttignoni.

Divlje orhideje ili kaćuni višegodišnje su zeljaste biljke iz porodice Orhidaceae (kaćunovke). Zahvaljujući postojanju velikog broja različitih vrsta i njihovom zanimljivom izgledu, osim kukaca oprašivača, privlače i sve veći broj fotografa, ljubitelja prirode i botaničara amatera. Kaćuni se u Hrvatskoj uglavnom nalaze na travnjacima, u šumskim i prijelaznim staništima (travnjaci u zarastanju). Valja znati i da su sve divlje orhideje u Hrvatskoj zakonom zaštićene i zabranjeno ih je brati ili uništavati u nekom od razvojnih stadija. Neke od njih su važne i na europskoj razini pa se nalaze na popisu Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore EU (Direktiva o staništima). Radi zaštite i očuvanja nekih vrsta proglašena su područja ekološke mreže. Jedna od njih je i jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum).

Naraste više od metra

- Vrste roda Himantoglossum rasprostranjene su u gotovo cijeloj Europi, s izuzetkom Skandinavije. Jadranska kozonoška rasprostranjena je od središnje Italije, predalpskih prostora Slovenije i Austrije, sjeverno do Slovačke i Češke, istočno do brdovitih područja panonskog bazena Mađarske, u Slavoniji i u južnoj Dalmaciji. Iako postoji nekoliko sličnih vrsta, u Hrvatskoj su prisutne jadranska kozonoška (H. adriaticum) i robertijev kaćun (H. robertianum). Hrvatske populacije dijelimo na kontinentalne i primorske, a odijeljene su središnjim, brdsko-planinskim i hladnijim prostorom Gorskog Kotara i Like gdje jadranska kozonoška nije zabilježena. Najbrojnije primorske populacije kozonoške su u Istri, a nalazimo je i u okolici Rijeke, na Cresu, u zaleđu Šibenika i Splita, i na Braču. Jadransku kozonošku teško je ne primijetiti. Radi se o orhideji specifičnog cvata koja može narasti oko metra visine. Najviša jedinka zabilježena u RH iznosila je 120 centimetara pa se smatra najvećom europskom orhidejom. Uglavnom je nalazimo uz šikare i prometnice te na travnjacima koji su počeli zaraštavati. U Istri ju uglavnom nalazimo na flišnim područjima središnje i sjeverne Istre, a sporadični nalazi postoje i iz južnih dijelova Istre gdje prevladavaju vapnenci, pojašnjava Buttignoni.

Upravo je zarastanje travnjačkih površina i gubitak povoljnih staništa jedan od razloga ugroženosti jadranske kozonoške. Ako se ne zaustavi prirodni proces zarastanja travnjaka, izgubit će se staništa s visokim stupnjem bioraznolikosti.

- Iako pratimo stanje kozonoške u Istri već dugi niz godina, za detaljnije podatke o rasprostranjenosti ove vrste tražimo pomoć kroz uključivanje u aktivnosti "građanske znanosti". Jadranska kozonoška je ciljna vrsta četiri područja ekološke mreže u Istri: Čački, Martinčići, Oprtalj i Čepićko polje. To ne znači da raste isključivo na tim područjima, već su ona izabrana kao reprezentativna za njezinu zaštitu i očuvanje. Redovitim praćenje stanja saznat ćemo kako se populacije kreću i imaju li neki zahvati ili promjene u staništu učinak na kozonošku. U razdoblju od sredine svibnja do kraja lipnja, ovisno o temperaturi, količini padalina i nadmorskoj visini, moguće je pronaći jadransku kozonošku u cvatnji, a najbolje je terenske obilaske planirati u lipnju jer je tad kozonoška u punom cvatu i najlakše se prepoznaje. Prilikom šetnji, planinarenja, bicikliranja, ciljanog "lova na orhideje" ili bilo kakvog boravka u prirodi, valja obratiti pažnju i na prisutnost jadranske kozonoške, zaključuje Buttignoni.

Prijave

Prilikom pronalaska treba fotografirati kozonošku i stanište na kojem je viđena, a ukoliko je moguće prebrojiti jedinke koje su zamijećene. Prikupljene podatke poslati putem obrasca (forms.gle/efFrxe8c6v8N1d7Y8), elektroničkom poštom na [email protected] ili putem poruke na Facebook profilu. Poželjno je pobliže opisati put kojim se najlakše može doći do nalazišta. Navesti naselje/selo/grad najbliže lokalitetu te upisati koordinate nalazišta (s GPS uređaja ili pomoću aplikacije Google maps). Terenski obrazac može se skenirati i poslati e-mailom, ili podatke unijeti u e-obrazac dostupan na: http://www.natura-histrica.hr/hr/projekti/u-potrazi-za...-23A ili poslati poštom na adresu: JU "Natura Histrica", Riva 8, 52100 Pula. Fotografije se mogu slati e-mailom na adresu: [email protected] (potrebno je napraviti minimalno dvije fotografije - biljka izbliza radi potvrde vrste, i šira fotografija staništa na kojem se nalazi). U e-mail poruci svakako treba napisati svoje ime i datum snimanja fotografije.

Povezane vijesti

• Zemlji je rođendan, moramo je čuvati!
• Gimnazijalci označili 20 vrsta drvenastih biljaka
• NATURA HISTRICA bez obavijesti o svojim planovima rampom zatvorila prolaz kroz šumu na Busoleru