(Hina/EPA)
Povodom Svjetskog dana kornjača, barske kornjače karlovačkog Slatkovodnog akvarija Aquatika u središtu su pažnje posjetitelja ove subote, posebno djece kojoj je namijenjen današnji edukacijski program o kornjačama.
Program je počeo u uobičajeno vrijeme hranjenja kornjača u bazenu koji se nalazi na akvarijskom trgu, te su djeca sudjelovala u tome i saznala ponešto o hranjenju vodozemaca, njihovoj građi i načinu kako dišu. Pokušavajući objasniti djeci da je oklop kornjače rožnat i da ona zato treba puno D vitamin, što je razlog da se kornjače vole sunčati, jedan je dječak stručnoj voditeljici Karli Željković odgovorio da on misli da kornjače izlaze iz vode zato da ne bi stalno bile mokre.
Željković mu je odgovorila jednostavno da je možda baš tako i nastavila s njima hraniti kornjače malim srdelicama i plutajućom hranom za ribe, te ih je naučila da za kornjače ta plutajuća hrana mora biti namočena, jer da kornjače nemaju slinu i da bi se sa suhim listićima mogle ugušiti.
Starija su djeca pokazala čuđenje kada je Željković rekla da kornjače kao vrsta nisu ništa mlađe od dinosaurusa, prapovijesnih životinja koje su izumrle prije 65 milijuna godina, a da kornjače, eto žive i danas, te ih trebamo čuvati. Također je objasnila djeci da je najbolje da nitko ne drži kornjače kao kućne ljubimce, a ako ih imaju, da ih nikada ne smiju puštati u prirodu, naše rijeke, jezera i bare. Naime, neke vrste kornjača predstavljaju veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača.
U izjavi za medije viši stručni suradnik za stručne i tehničke poslove dr. sc. Goran Jakšić rekao je da oni u Aquatici imaju samo autohtonu barsku kornjaču, jer da je držanje drugih, posebno crvenouhih i žutouhih kornjača zabranjeno.
„Na žalost u našim rijekama mogu se naći crvenouhe kornjače, jer su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak domaće barske kornjače. Ja ih sam ponekad vidim u Korani, a one su invanzivne vrste i uzimanjem staništa, dakle prostora i hrane, potiskuju našu autohtonu kornjaču“, rekao je Jakšić.
Naglasio je također da je nepoželjna i moguća hibridizacija, kroz parenje određenih vrsta, te da se zbog svega toga i crvenouha i žutouha kornjača nalaze na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je na cijelom prostoru Europske unije njezin je uvoz zabranjen.
U Aquatici se kornjače još ne razmnožavaju. U zoološkim vrtovima, objašnjava Jakšić, treba proteći određeno vrijeme, neki period prilagodbe da bi se pomladak događao.
„Ribe nam se prve dvije godine također nisu razmnožavale, ali od treće godine na dalje da, pa se nadamo da će uskoro tako biti i s kornjačama“, rekao je Jakšić i posebno istaknuo da su uspjeli postići parenje i razmnožavanje endemske vrste Krbavska gaovica.
Ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš za ovo edukacijsko javno događanje rekla je da je prvi program od popuštanja antiepidemijskih mjera, da se događa na otvorenom, te da će se zbog antiepidemijskih razloga do daljnjega sva događanja u Aquatici održavati na otvorenom, jer se u akvarijski prostor na zatvorenom može ulaziti u ograničenom broju.