Koje su najsretnije godine našeg života? Koje je to razdoblje koje se bez sumnje može smatrati razdobljem u kojem je razina sreće najveća?

Ova pitanja, jednostavna i složena u isto vrijeme, muče ljudska bića tisućljećima, a do sada se činilo da nitko nije pronašao uvjerljiv odgovor.

No novo istraživanje, koja je uključilo nekoliko sveučilišta u Njemačkoj i Švicarskoj, pokušalo je rasvijetliti problem koliko je star koliko i aktualan, pokazujući da naša sreća raste s nama.

Kako bi došli do ovog zaključka, znanstvenici su uključili gotovo pola milijuna ljudi različite dobi i društvenog statusa te ispitali promjene u percepciji subjektivnog blagostanja koje se događaju tijekom života.

Iako je subjektivna i stoga nije mjerljiva na znanstveni način, percepcija blagostanja je "ocijenjena" na temelju promjena u tri središnje komponente subjektivnog blagostanja:

• životno zadovoljstvo
• pozitivna emocionalna stanja
• negativna emocionalna stanja

Čitajući rezultate ankete, ispada da je faza života u kojoj smo najmanje zadovoljni svojim životom pubertet, odnosno između 9. i 16. godine, a to bi moglo biti posljedica promjena u tijelu i društvenom životu koje se događaju upravo u ovom razdoblju.

Sreća se povećava s vremenom jer se s godinama povećavaju pozitivna emocionalna stanja i, općenito, percipirani osjećaj zadovoljstva.

Početak ljubavnog i seksualnog života, rađanje obitelji, ekonomska stabilnost, izgledi za karijeru i, općenito, ispunjenje kao dobro zaokružene osobe: to su čimbenici koji igraju ključnu ulogu u postizanju i održavanju sreće.

U posljednjoj životnoj fazi, u prosjeku nakon 70. godine života, sreća pada i njezine vrijednosti imaju tendenciju pada: fizička izvedba se smanjuje, zdravlje se često pogoršava i ima manje društvenih odnosa, također i zato što neki vršnjaci umiru.

Iako je odrasla dob ta koja obuhvaća najviše problema (vezano za ekonomsku sferu, obitelj, starije roditelje, društvene odnose), ona je i ta u kojoj smo općenito zadovoljniji i sretniji.