ODRŽIVI TURIZAM
DENIS IVOŠEVIĆ, direktor istarskog TZ-a: Koncept luksuza ili elitnog u zadnjih deset godina je potpuno promijenjen. To više nisu ni zlatne kvake, ni kristalni viseći lusteri. GOSTI TRAŽE NEŠTO DRUGO
(Snimio Milivoj Mijošek)
Istra je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija, čiji je broj dolazaka i noćenja turista ove godine bio rekordan. Iako ova činjenica izaziva opće zadovoljstvo, ono istovremeno može stvarati veliki pritisak na samu destinaciju, njene prirodne resurse i lokalno stanovništvo. Upravo zbog toga Istarskoj županiji potreban je održiv i ekološki turizam koji stremi k očuvanju prirode i okoliša, promociji održive gospodarske aktivnosti i očuvanju kulturne baštine i tradicije, dok istovremeno brine o domicilnom stanovništvu, kao i o potrebama posjetitelja destinacije. Upravljanje održivim razvojem turizma može se primijeniti na razne oblike turizma poput elitnog, ali i masovnog, i to u svim vrstama destinacija.
Potreba za održivim turizmom na našem području u posljednje se vrijeme sve više ističe, a čine se i određeni koraci u smjeru odgovornog i ekološkog razvoja. Tako je prije nekoliko dana Upravni odjel za turizam Istarske županije pod geslom "Turizam za uključiv razvoj" pozvao sve ponuditelje turističkih i s turizmom povezanih usluga koji djeluju na području Istre, da se uključe u obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma, kako bi 2. i 3. listopada turističku ponudu zajednički učinili dostupnijom svim građanima i posjetiteljima Istre. Napomenuli su da će pri odabiru subjekata prednost imati oni koji posluju u skladu s principima održivog i odgovornog razvoja, te koji doprinose podizanju kvalitete i produženju turističke sezone, kreiranju doživljaja, te uključivom i ravnomjernom razvoju turizma Istre.
U kojem će se smjeru turizam kretati, kako se razvija održiv, odgovoran i uključiv turizam na području Istarske županije te kako se koncept elitnog turizma kroz vrijeme promijenio, u razgovoru za naš list otkrio nam je Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre.
- Prije svega, kad kažemo da je Istra 90-ih godina imala preko 300 napuštenih sela, a da je danas gotovo stotinjak sela manje gdje su se popravile zgrade i suhozidi, gdje su se ponovno posadili vinogradi, maslinici i voćnjaci, te kad kažemo da su mlađe obitelji napravile kontra smjer s obale prema selu te svoj životni prostor nalaze u središnjem djelu Istre, a isto tako da smo razvili turizam i u tom djelu Istre, onda je to najbolji primjer održivog i odgovornog razvoja turizma, kaže Ivošević, te dodaje da se revalorizirao veliki dio središnjeg dijela Istre koji je više od nekoliko desetljeća bio u potpunosti prazan, bez infrastrukture, bez struje, vode, kanalizacije, asfalta i telefonske linije.
- Kada ste se 90-te godine vozili s autom iz Novigrada prema Buzetu, vi niste vidjeli niti jedno svjetlo ni s lijeve ni s desne strane, ukazuje Ivošević na nekadašnje stanje pa napominje da su danas, zahvaljujući sinergiji turizma i poljoprivrede, kao i poduzetništva, stvoreni novi kvalitetni uvjeti za život i za razvoj gospodarske i industrijske djelatnosti.
Ivošević ističe da, ako se renoviranju i potpunoj infrastrukturnoj opremljenosti sela kao prvom koraku pridoda još i da se mjesto naseli, to je drugi veliki korak održivosti, dok je treći taj da ljudi mogu živjeti od posla u tom mjestu. Kaže i da razvoj održivog i odgovornog turizma ima i demografsku i sociološku komponentu, te u najširem pojmu predstavlja jedan od boljih primjera revalorizacije jednog dijela regije koji je bio u potpunosti zapušten u svakom pogledu.
- Mogu kazati da je ono što najviše ide u prilog održivog i odgovornog turizma to što koliko god mi na obali imamo razvikane turističke destinacije, kao što su to Rovinj, Poreč, Vrsar, Novigrad, Umag, Medulin i Fažana, imamo još više razvikanih destinacija u središnjem djelu Istre. Kada bi usporedili koliko je velik Rovinj ili Poreč i koliko gostiju imaju, još su značajnije destinacije u tom pogledu Motovun, Momjan, Grožnjan, Oprtalj, Svetvinčenat i Bale, gdje je omjer lokalnog stanovništva i turista veći ne samo dva puta kao u Rovinju i drugim gradovima, već čak tri ili četiri puta. Zato smo ponosni na taj središnji dio Istre. Bale su jedan gradić koji je definitivno pomno razmišljao o svom održivom razvoju, koji ima vrlo kvalitetne hotele, uljare i atrakcije. Samo mjesto Bale i okolica je kvalitetno renovirana i mislim da su takvi primjeri najbolji pokazatelji odgovornog i održivog turizma u skladu s, dodao bih, najvišim standardom kvalitete, kaže Ivošević.
Komentirajući elitni turizam u Istri, kaže kako on u tom značenju riječi ne postoji, već se može reći da se radi o elitnoj, ekstra ponudi.
- Kada govorimo o elitnom turizmu, to se ne odnosi samo na lijepe hotele i plaže, vrhunske djelatnike, već to obuhvaća i najširi spektar grada u kojem se ono nalazi. Kako je uređen grad, je li on održiv i odgovoran, rade li i funkcioniraju svi servisi u gradu. Dakle, elitni turizam kao takav ne postoji, postoje samo nekoliko malih elitnih destinacija. No, elitni turizam, odnosno visokokvalitetan turizam više ne znače ni superhoteli, nego prostor koji ima puno očuvanog zelenila i prirodnog okoliša, u kojem nema tvornica i gdje gosti mogu imati svoj mir i privatnost. Upravo sada u ovim korona uvjetima vidimo kako su samostojeće vile u najzabačenijim dijelovima Istre bile popunjene i po cijenama koje ne nude niti hoteli s pet zvjezdica u Rovinju, kaže naš sugovornik.
Primjetno je da gosti sve više traže autohtona mjesta, autohtone običaje, kao i jedinstvena iskustva koja mogu doživjeti na toj destinaciji u interakciji s domicilnim stanovništvom, na što se osvrće i Ivošević. Napominje da sada govorimo o cijeloj jednoj novoj generaciji onoga što se nazivalo elitno, da to više nije luksuz u materijalnom smislu, nego je to bogatstvo koje nudi priroda i ljudi koji žive i koji mogu dati takvu vrstu servisa.
- Koncept luksuza ili elitnog je u zadnjih deset godina u svijetu kompletno izmijenjen. To više nisu ni zlatne kvake, ni kristalni viseći lusteri i slično, kaže Ivošević
Naglasio je da je izrazito pohvalno to što je regija Istre turistički pobjednik Mediterana i u 2020. i 2021. godini. No, napominje da je veliki problem radna snaga, a to se ne odnosi samo na onu radnu snagu koja nedostaje, već i na onu postojeću.
- Njima je potreban jedan kompletan remake u usvajanju novih znanja i vještina, što najviše dolazi do izražaja kod najboljih hotela i vila. Mi sad već u vilama imamo cijene koje su došle gotovo do plafona. Međutim, sad je potrebno dodatno opskrbiti te vile kuharima, batlerima, čistačima, ljudima koji će se baviti storytellingom, napominje direktor TZ Istre.
O promociji i ulaganju u održivi razvoj turizma govore i brojke. Naime, sukladno ciljevima iz Master plana razvoja turizma Istre do 2025. godine, turistički manje razvijenim područjima Istre dodijeljeno je ukupno 315.000 kuna za postizanje ravnomjernog turističkog razvoja Istre, za razvoj cjelogodišnjeg turizma te za održivi razvoj turizma. Prva mjera potpore odnosi se na podizanje kvalitete turističkih manifestacija na turistički manje razvijenim područjima Istre, a druga na razvoj turističkih proizvoda i projekata specijalnih interesa na turistički manje razvijenim područjima Istre.
Kod prve mjere, potpore u visini od 145.000 kuna dobilo je 6 turističkih manifestacija poput "46. Trke na prstenac" ili "Dana otvorenih vrata agroturizama Istre 2021", "Subotina po starinski" u gradu Buzetu, koje su od iznimnog regionalnog ili nacionalnog značaja, a koje se održavaju na turistički manje razvijenim područjima Istre, koje primarno promoviraju autohtone proizvode, lokalnu tradiciju, običaje i vrijednosti, te se primarno održavaju izvan glavne turističke sezone. Drugom mjerom 170.000 kuna dodijeljeno je za 14 turističkih projekata u okviru selektivnih oblika turizma kao što su outdoor i aktivni turizam, odnosno cikloturizam, kulturni turizam i eno-gastronomski turizam, koji se provode na manje razvijenim područjima Istre. Neke od njih su uređenje i opremanje MTB staze - Slum 2 u općini Lanišće, uređenje vidikovca u Grožnjanu, uređenje pješačke staze u Vižinadi...
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
