Sve je više kovača digitalnog novca. Nakon bitcoina koji se smatra najpoznatijom svjetskom kriptovalutom koja je u opticaju više od deset godina i kojem je vrijednost porasla nekoliko desetaka tisuća puta, pojavilo se još nekoliko desetaka oblika „digitalnog novca“ koji je odavno ušao u svakodnevnu uporabu. Najpoznatije valute, poput Bitcoina, Riplea, Stellara, Ethereuma ili Bitcoin Casha razmjenjuju se i u hrvatskim kripto mjenjačnicama, a neke se u kune mogu pretvoriti i u poslovnicama Hrvatske pošte.

Tržište digitalnog novca jedno je od najuzbudljivijih i najpropulzivnijih financijskih tržišta na svijetu. Neprekidno se pojavljuju nove valute, postojeće ubrzano gube ili dobivaju na vrijednosti, ali smo i svjedoci da sve više zamjenjuju tradicionalan, papirnati novac. Krajem listopada PayPal je objavio da će najprije u Sjedinjenim Američkim Državama prihvaćati plaćanje u kriptovalutama. Podržane kriptovalute u PayPal digitalnom novčaniku bit će Bitcoin, Ethereum, Bitcoin Cash i Litecoin. S izuzetkom Litecoina, ostale tri valute zabilježile su rast nakon objave ove vijesti.

Hrvatska još nije na PayPal listi dostupnih zemalja za kripto plaćanja. Kod nas je najjednostavnija kupnja i prodaja kriptovaluta, te je kupovina robe ili dionica virtualnim novcem moguća putem Revolut kartice koju besplatno može zatražiti svaki punoljetni građanin, odnosno roditelji za svoju djecu.

Zanimljiv je podatak ovih dana, glede bitcoina, objavio američki FBI. Gašenjem ilegalnog „Silk roada“, djela dark weba gdje se trgovalo narkoticima širom svijeta, zaplijenili su količinu Bitcoina koja danas, na državnim računima, vrijedi više od milijardu dolara. Uz postojeće kriptovalute što se dobivaju „rudarenjem“ ili, kako kažu stručnjaci, blockchain tehnologijom, pojavila se i nova vrsta digitalnog novca, Pi, do koje se dolazi preko mobilne aplikacije koja se može skinuti s Google Playa ili Apple Storea. Za ulazak u „iskopavanje“ Pi „novčića“ ulazi se pozivom postojećeg člana te svakodnevnim logiranjem u aplikaciju. Iako zagovornici Bitcoina i drugih postojećih kriptovaluta tvrde da je Pi „lažnjak“ jer se bazira na piramidalnoj shemi, a ne na pravom „rudarenju“ koje zahtjeva zadovoljenje određenih tehničkih standarda, i taj se digitalni novac već nalazi u mrežnim mjenjačnicama. Vrijednost stotinu Pi apoena krajem studenog iznosi 4,5 kune odnosno jedna kuna vrijedi oko 22 Pija.

Udruga za Blockchain i kriptovalute – UBIK upozorila je korisnike koji žele do te vrste digitalnog novca da se Pi ne može mjeriti s ostalim kriptovalutama.

- PI nije kriptovaluta, već se samo reklamira kao takva. Pi je socijalna piramida za skupljanje osobnih podataka. Kriptovalute ne zahtijevaju korištenje jedne jedine aplikacije kojom se može koristiti nego su bazirane na otvorenim standardima. Ne zahtijevaju unos osobnih podataka, ne drže korisničke račune na centraliziranim serverima, niti postoji ikakva korist od “vabljenja” novih korisnika putem “referal” sustava, objavio je predsjednik upravnog odbora UBIK-a dr. Ivan Voriš.

Naravno, o najnovijoj valuti postoje i znatno drukčija stajališta, ali jasno je da se ona neće brzo približiti najskupljim i najcjenjenijim valutama. Ovih dana, tri najskuplje valute su 42-coin (vrijedi oko 65 tisuća dolara), Hemelios (47 tisuća dolara) te yearn.finance (oko 23 tisuće dolara). Prema posljednjim burzovnim izviješćima, najpopularniji Bitcoin vrijedi oko devetnaest tisuća američkih dolara za jedan digitalni „novčić“, Bitcoin Cash je oko 350 dolara, dok je Ethereum na mjenjačnicama dostupan za 600 dolara. Manje poznate i raširene valute poput XRP ili EOS-a imaju manje vrijednosti, od 60 centi za XRP do 3,5 dolara za EOS.

Vrijednost Bitcoina dodatno je porasla „uvrštavanjem“ u globalni platežni servis PayPal, što je izazvalo i reakcije u Hrvatskoj iako se ona ne nalazi na prvom popisu država gdje će biti moguće korištenje Bitcoina. Vodeći hrvatski stručnjak za Bitcoin Nikola Škorić, osnivač Electroina, to je ovako komentirao: „Bitcoin, najpopularnija kriptovaluta, intenzivno je praćena, komentirana i analizirana u svjetskim medijima. Popularne su vijesti koje nude predviđanja faktora koji utječu na kretanje cijene, jer kriva procjena može rezultirati gubicima ili dobicima u milijardama dolara. Razni analitičari citiraju strah od pandemije covida, njegovog utjecaja na ekonomiju i moguće teške krize koja investitore potiče da se zaštite kroz poziciju u Bitcoinu. Investitori vole poznata imena, pa su tako pozitivni stavovi JPMorgan&Chasea, PayPala i milijardera Paul Tudor Jonesa prema kriptovalutama navedeni kao svojevrsno “zeleno svjetlo” za investicije u kripto.“

Drugim riječima, dio stručnih poznavatelja smatra da bi ekonomska kriza mogla ojačati kriptovalute, iako nisu rijetki ni oni koji drže da treba investirati samo u „čvrste“ valute.

Bez obzira na takve procjene, Bitcoin, koji je posljednjih godina pao u sjenu ostalih novoosmišljenih kripto valuta, dosegao je vrijednost koju na počecima nitko nije mogao predvidjeti. Nastao je 2009. godine, vrijedio je oko nula dolara i mnogi su ga smatrali lažnim novcem i nikakvom imovinom, dok danas za jedan Bitcoin treba izdvojiti više od 19 tisuća „zelenih“ dolara.

Vrijednost Bitcoina kao imovine, kažu stručnjaci, počiva na blockchain tehnologiji koja ga razlikuje od svih dotad postojećih imovina. Blockchain Bitcoinu omogućuje decentraliziranost, transparentnost i sigurnost, kao i nadzor vlasnika nad svojim sredstvima. Šira javnost ipak više voli Bitcoin zbog njegova rasta i zarade koju ostvaruje. U redovima poznavatelja i korisnika kriptovaluta legendardna je priča iz ožujka 2010. godine kada je član internetskog foruma BitcoinTalk koji se krio pod nadimnikom “SmokeTooMuch” ponudio putem aukcije svojih 10.000 Bitcoina na prodaju za 50 američkih dolara. Nije jasno je li ih uspio prodati, ali tada su mu članovi foruma nudili 25$ za 10.000 Bitcoina, smatrajući ga bezvrijednim. Ako je netko uspio kupiti navedene Bitcoine te ih nije prodao u međuvremenu - danas u svom digitalnom novčaniku ima vrijednost oko 175 milijuna dolara.

Usporedimo li to s vrijednošću kune, ona je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u istom razdoblju izgubila 12,9 posto svoje vrijednosti. Za razliku od kriptovaluta koje u pravilu rastu – neke sporije, neke brže – tradicionalni novac nagrižen je inflacijom. Posljednjih godina ni štednja u novcu na bankovnim računima ne donosi prinose – u svim hrvatskim bankama kamate na štednju su oko nula posto – dok u Europskoj uniji pojedine banke uzimaju naknadu za čuvanje novca svojih klijenata.

Stručnjaci upozoravaju da cijena Bitcoina narasla za više od 350 milijuna posto. Ta kriptovaluta nije podložna inflaciji. Postoji konačan broj Bitcoina koji će ikada postojati – biti će ih 21 milijun, dok je trenutno dostupno 18,5 milijuna. Posljednji Bitcoin bit će “izrudaren” 2140. godine.

U posljednje vrijeme, u gospodarstvu opterećenom koronakrizom, važno je naglasiti da mnogi institucijski ulagači i investicijski fondovi investiraju u Bitcoine. Prema nekim podacima, vrijednost investicijskih fondova koji drže Bitcoine snažnije je porasla od tradicionalnih fondova koji ne drže kripto valute. Kovači digitalnog novca, nakon brojnih uspjeha i padova, ponovno su na vrhuncu uspjeha.

Izvor 

Povezane vijesti

• NEKRETNINA LENKE NOVAK MOŽE SE KUPITI VIRTUALNOM VALUTOM: Slovenka prodaje kuću u Pavićinima za milijun kuna TREĆINA MOŽE I U KRIPTOVALUTI
• SLUČAJNO BACIO U SMEĆE 210 MILIJUNA FUNTI
• RUDARENJE BITCOINA: Na "kopanje" najjače kriptovalute potroši se u godinu dana više električne energije nego u Maleziji ili Švedskoj