VIKENDICA

Idealan vikend izlet u Park prirode Žumberak i Samoborsko gorje: ŠUME U KOJIMA JE I NALAZIŠTE VRIJEDNOG CRNOG TARTUFA

Jedno je to od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj, na kojem su ljudi kroz povijest naučili živjeti u skladu sa zakonima prirode i u koji izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu privlače vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja s kojima se još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva

| Autor: Milan PAVLOVIĆ


Zrnce dobre volje, ugodno društvo i mrvica inspiracije glavni su sastojci jednostavnog recepta kako obogatiti dane vikenda izletom u nepoznato i avanturom otkrivanja ljepota ruralne Hrvatske.

Mali problem moglo bi eventualno predstavljati pitanje "Na koju stranu krenuti?" jer naša zemlja, kako to pokazuje i aktualna promotivna kampanja Ministarstva turizma i HTZ "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!", doista je prava mala riznica prirodnih bogatstava koje u svom okrilju skriva svaka naša regija. Naš izbor ovoga petka je okolica Zagreba i Samobora, točnije Park prirode Žumberak i Samoborsko gorje.

Japetić i Okić

Smješten na nešto više od pola sata vožnje od Samobora, gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Prostor je to na kojem su ljudi kroz povijest naučili živjeti u skladu sa zakonima prirode i u koji izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu privlače vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja s kojima se još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva.

Prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti ovog kraja nude posjetiteljima zanimljive pješačke trase, planinarske pohode, otkrivanja pradavnih arheoloških lokaliteta, upoznavanje zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta, uživanje u bistrim potocima i skrivenim slapovima te uspone na najviši vrh Samoborskog gorja Japetić kao i do srednjovjekovnog starog grada Okića.

Strmi Okić s ruševinama jedne od najmoćnijih hrvatskih srednjovjekovnih utvrda

Najviša je točka Samoborskog gorja 879 metara visok Japetić do kojeg se stiže nakon dva sata hoda od Šoićeve kuće, omiljenoga izletničkog restorana s rekreacijskim sadržajima. Na krajnjoj jugoistočnoj točki gorja uzdiže se strmi Okić s ruševinama jedne od najmoćnijih hrvatskih srednjovjekovnih utvrda na vrhu.

Na padinama Okića je i Etno kuća pod Okićem, privatni muzej smješten u obnovljenoj seoskoj kući u kojem se mogu razgledati različiti tradicionalni predmeti i nošnje, ali i mjesto na kojem se mogu kušati tradicionalna jela toga kraja kao što su samoborska salama, punjena purica i teletina te svinjski kotleti.

Jedna od najljepših potočnih dolina Žumberka je dolina Slapnice. Nalazi se u središnjem dijelu Žumberačke gore, na granici općina Žumberak i Krašić. Potok je, doznajemo, dobio ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom dužine 10 kilometara i koji ga čine najljepšim gorskim potokom ovog dijela Hrvatske.

Zbog svoje divlje ljepote i prirodnih bogatstava dolina Slapnice zakonom je zaštićena kao značajni krajobraz od 1964. godine, a od 1999. postaje dio Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. U dolini živi rijetka ptica vodenkos, koja je osobita po tome što može loviti pod vodom. Na kraju doline, u blizini ušća potoka u Kupčinu, nalazi se iznimno očuvana kurija, staro seosko gospodarstvo plemenite obitelji Medven, sagrađeno 1868. godine.

Vranjački slap

Istražujući područje svakako pronađite Vranjački slap koji je optočen sedrom, "živom" stijenom koja i danas nastaje, kao i slap Brisalo, jedan od najviših slapova parka prirode, niz koji se voda obrušava u malo bistro jezerce. Tu su i Vranjačka spilja, odnosno Zidane pećine te Draganov mlin, jedina stalno naseljena kuća u dolini.

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića, nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika i iznimno bogatom prošlošću. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana. Zajedno s onim iz rimskog vremena u obližnjim Brateljima dio je Arheološkoga parka kroz koji je najbolje prošetati slijedeći Stazu kneževa. Kad vas umore svježi zrak i fizička aktivnost isplanirajte predah uz domaću hranu.

Vranjački slap optočen je sedrom, "živom" stijenom koja i danas nastaje

Nadaleko su poznate žumberačke pastrve iz čistih planinskih potoka koje možete pronaći na rječici Kupčini u uzgajalištu Ribnjaci Vrabac. I sami se možete okušati u ribolovu, a ulovljene ribe možete ponijeti kući ili ih na licu mjesta ispeći na roštilju.

Želite li da vam domaći obrok ipak pripremi netko drugi, u Kostanjevcu vas čeka bistro Žumberački raj, također s vlastitim uzgajalištem pastrva. U blizini je i Seosko domaćinstvo Podžumberak, koje nudi smještaj i jela tradicionalne žumberačke kuhinje. Šume Žumberačkog gorja, poput našeg Motovuna, odnedavno su se pokazale i kao nalazište crnog tartufa, te gurmani, ukoliko to žele imaju dobru priliku provjeriti koliko su domaćini u međuvremenu postali vješti u spravljanju jela s njima.

*Sadržaj reailziran u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom

HTZ

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter