VELIKA POTRAŽNJA ZA USLUGAMA

Utjecaj pandemije na pulsko obrtništvo: Saznajemo za koje djelatnosti se otvara SVE VEĆI BROJ OBRTA

Zvuči nevjerojatno, ali broj obrta se povećao za 80 i sada ih je na našem području 2.840. No, ti novoosnovani obrti bave se informatičkom i savjetodavnom djelatnošću. S druge strane, određen broj obrta vezan uz ugostiteljstvo i trgovinu se smanjio, kaže Andi Vitasović, predsjednik Udruženja obrtnika Pule

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Protekla je puna godina otkako se pojavila pandemija covida-19, što su pulski obrtnici, usprkos Vladinim i gradskim mjerama, itekako osjetili. Promatrano statistički, u posljednjih godinu dana broj obrta u Puli je povećan, iz čega bi neupućeni mogli zaključiti da je obrtnicima u pandemiji krenulo. Krenulo je, međutim, samo nekima, dok su drugi doživjeli pad, kaže nam Andi Vitasović, predsjednik Udruženja obrtnika Pule.

- Zvuči nevjerojatno, ali broj obrta se povećao za 80 i sada ih je na našem području 2.840. No, ti novoosnovani obrti bave se informatičkom i savjetodavnom djelatnošću. S druge strane, određen broj obrta vezan uz ugostiteljstvo i trgovinu se smanjio, objašnjava Vitasović.

Potpore za prezimiti

Na pitanje jesu li se ti obrtnici preorijentirali na neku drugu djelatnost, odgovara da te podatke u udruženju nemaju.

- Korona je utjecala pozitivno na rad od kuće, informatičku djelatnost i konzultantske usluge, otvarali su se obrti, znači da u tom segmentu ima posla. No, tendencija rasta otvaranja obrta se znatno usporila u vrijeme pandemije. Činjenica je da se ranije otvaralo više obrta nego prije korone. Uz ugostiteljstvo, najviše su stradale djelatnosti vezane uz turizam: turističke agencije i vodiči, iznajmljivanje raznih rekvizita. Jako je stradao prijevoz: autobuseri, taksisti, kao i organizatori izleta brodom. Sve te djelatnosti su usko vezane uz turizam, kaže Vitasović.

Što se tiče ugostitelja, nekolicina koja rade cijelu godinu po njegovom mišljenju mogu pronaći tržište u gradu, međutim, sezonski objekti su potpuno ovisni o turizmu i njima je najviše pao promet. "Lanjska sezona je bila u drastičnom padu od 15. kolovoza i bila je jako kratka. Ti ljudi nisu uopće uspjeli zaraditi za premošćivanje zime. I tu moram pohvaliti državu koja je dala poticaje: odrađeni su vrlo dobro i bili su nužni za prezimiti", kaže Vitasović.

Obrtnici i sad dobivaju pomoć države: ukoliko su u ožujku ostvarili pad prometa veći od 60 posto u odnosu na ožujak 2019., radnici zaposleni puno radno vrijeme dobivaju od države 4.000 kuna, uvećano za doprinose, a obrtnicima se nadoknađuje i dio fiksnih troškova.

Govoreći o mogućem novom, trećem zatvaranju, Vitasović i dalje tvrdi da terase nisu problem ukoliko se ugostitelji pridržavaju epidemioloških mjera. "Ako se ide u lockdown, tu nemamo što raspravljati, sve će se zatvoriti. Bio bi to dodatan udar na ugostitelje", kaže te navodi da su sada oni u vrlo različitom položaju. "Neki imaju terase na suncu i uspiju više raditi, a oni koji nemaju posluju lošije. Teško je zadovoljiti potrebe svakog. U svakom slučaju, posla i prihoda će biti manje. Ukoliko se mjere produže, bilo bi dobro da budu poznate barem unaprijed da se može planirati sezona. Mjere bi se trebale razmatrati tromjesečno da bi se moglo lakše planirati", smatra Vitasović.

Last minute sezona

Napominje da je, otkako je Istra ponovno dospjela u crveno, dosta rezervacija turista za sezonu poništeno.

- Mislimo da će se sezona manje-više odvijati last minute. Kakva bude epidemiološka situacija, tako će se stvari odvijati. Mi smo i dalje optimisti i mislimo da je Istra, kao autodestinacija, vrlo blizu emitivnim tržištima i da bi situacija trebala biti u redu, nadamo se kao i lani, ako ne i bolje. Duboko se nadam da će se, uz masovno cijepljenje, situacija stabilizirati, ako ne do početka, barem do kraja ljeta. Bitno je i da se stabilizira na našim emitivnim tržištima, kao što su Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija, te da ćemo imati sezonu i ponovno se vratiti u normalu kao turistička destinacija. Duboko se nadam da ćemo postati odgovorni i paziti na epidemiološke mjere jer smo i lani vidjeli da je zbog nekolicine neodgovornih cijela sezona gotovo propala. Ako se pridržavamo mjera i cijepimo se na vrijeme, mislim da bi se stvari od iduće godine trebale vratiti u neko staro normalno, vjeruje Vitasović.

Portal Trebam.hr istražio je poslovanje obrtništva koje su pogodila dva lockdowna u proteklih godinu dana, te zaključio da su najveći gubitnici catering, fotografi i servisi za čišćenje. S druge strane, ubrzava se digitalizacija te značajno raste potraga za web trgovinom. Vidljiv trend su novogradnja i nadogradnja jer se mnogo ljudi želi preseliti u kuću. Negativan trend nastavlja se i u 2021., a nedostatak prihoda u turizmu i ugostiteljstvu mnogima stvara neizvjesnost, zaključuju u Trebam.hr.

U prvom zatvaranju od ožujka do konca svibnja prošle godine najpogođeniji su bili sektori i poduzetnici čiji je posao vezan uz industriju događanja. Među najveće gubitnike koronakrize slobodno se mogu smjestiti i servisi za čišćenje te majstori koji svoj posao obavljaju unutar domova. Najveći pad, prema spomenutom portalu, od čak minus 81 posto zabilježile su usluge cateringa za poslovne domjenke, potom čišćenje apartmana i catering za vjenčanja, koji su u padu od 63, odnosno 61 posto. Zanimljivo je da je posao majstora koji renoviraju kupaonice pao za trećinu, a čišćenje stanova je u minusu od 42 posto. Istovremeno je najviše porastao broj upita za webshop (169 posto), sanaciju i izradu fasada, ali i - uređenje međe (59 posto!?).

Domjenci i catering

Vitasović kaže da mu nije poznato da se ijedan lokal u Puli bavi samo cateringom, to su oni koji imaju i redovitu restoransku ponudu. "Catering je stradao sigurno sto posto jer nema evenata, nema domjenaka, nema ničega, tako da oni ne rade. Što se tiče majstora koji uređuju kupaone i interijere, ne raspolažemo brojkama o tome koliko tko zarađuje. Konkretno, ne bih znao je li neki vodoinstalater u problemu. Mislim da je građevina u punom zamahu pa da se radi i unutar objekata, napominje Vitasović.

Nadalje, portal Trebam.hr navodi da je u drugom zatvaranju od studenog 2020. do protekle veljače catering doživio veći pad nego u prvom lockdownu: poslovni domjenci više praktično ni ne postoje. Servisi za čišćenje ostali su na istoj razini pada od minus 37 posto, ali ovaj put puno veći pad odnosi se na čišćenje poslovnih prostora, što je, zaključuju na portalu Trebam.hr, posljedica sve češćeg rada od kuće. U tom razdoblju pobjednici su građevinari jer ljudi sve više žele vlastitu kuću. Zanimanje za dogradnje je raslo za 189 posto, za novogradnje 77 posto, za razne ograde oko kuća za 182 posto, za web shop 128 posto, a za elektroinstalacije u novogradnjama 93 posto.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter