Nakon dvije godine rada u mirovini na pola radnog vremena može se zatražiti ponovni izračun mirovine. Radom na pola radnog vremena stječe se najviše jedna godina radnog staža koja se pribrojava kod ponovnog izračuna mirovine. Stoga se očekuje njeno uvećanje

Mlađim umirovljenicima sve je zanimljivija nova zakonska regulativa prema kojoj od 1. siječnja mogu raditi na pola radnog vremena i istovremeno primati punu mirovinu. Zbog toga mnogi zbog niskih mirovina planiraju svojim radnim angažmanom   podebljati kućni budžet. Do sada su pravo na mirovinu i drugi dohodak imali samo oni umirovljenici koji su bili korisnici pune starosne mirovine. Od ove godine osim njih na pola radnog vremena mogu raditi svi korisnici prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika - oni koji u mirovinu idu sa 60 godina, ali imaju 40 godina staža.

Nedostaje radnika

Upravo je mlađim penzićima te onima koji su imali beneficirani radni staž kao što su djelatnici policije u pravilu moguć radni angažman. Kako u Hrvatskoj nedostaje radne snage zakonodavac je išao na ruku umirovljenicima koji još mogu i žele raditi. Pri tome je jasno da oni neće popuniti velike nedostatke radne snage u turizmu, trgovini, prijevozu, građevini i drugim djelatnostima, ali mogu pripomoći na mnogim radnim mjestima svojim iskustvom i radnim angažmanom.

O ovim i drugim temama bilo je riječi na predavanju "Kako do privremenog posla u mirovini?" koje je pred brojnom pulskom publikom održano proteklog tjedna u pulskom Klubu umirovljenika na Giardinima. O radu umirovljenika govorile su Kristina Krajančić i   Anđela Šubarić iz portala danasradim.hr koji je posrednik u zapošljavanju diljem Hrvatske i to ne samo umirovljenika.

Postoji nekoliko modela zapošljavanja osoba u mirovini: putem ugovora o radu, ugovora o djelu, u statusu kućna radinost i kao sezonski rad u poljoprivredi.

Ugovor o radu ili djelu

- Poslodavac ne smije zaposliti umirovljenika (niti bilo kojeg drugog radnika) putem ugovora o djelu za posao koji je njegova primarna djelatnost. Ali može zaposliti umirovljenika putem ugovora o radu, no na pola radnog vremena odnosno četiri sata dnevno i u tom slučaju se umirovljeniku ne obustavlja isplata mirovine. Pritom treba pripaziti na one skupine umirovljenika za koje postoje ograničenja odnosno kojima će se mirovina ili smanjiti ili obustaviti ukoliko se odluče na rad putem ugovora o radu na pola radnog vremena, rekla je Kristina Krajančić.

Primjerice ugostitelj ne može putem ugovora o djelu zaposliti umirovljenika na četiri sata za poslove konobara, jer mu je to primarna djelatnost. Putem ugovora o djelu može ga angažirati primjerice za podjelu reklamnih flajera. Međutim, može istog tog penzića zaposliti putem ugovora o radu, a da pri tome istovremeno prima i mirovinu.

Još uvijek postoje i ograničenja o kojima valja voditi računa.

- Korisnici mirovine koji obavljaju djelatnost obrta, trgovca pojedinca i djelatnost slobodnog zanimanja (npr. odvjetnik, liječnik i drugi) i koji su, da bi obavljali tu djelatnost, odnosno zanimanje upisani u odgovarajući registar (obrtni registar, sudski registar itd.) kao i članovi uprave, izvršni direktori i likvidatori trgovačkih društva i upravitelji zadruga upisani u sudski registar dužni su prijaviti se na obvezno mirovinsko osiguranje, stječu svojstvo osiguranika te im se isplata mirovine obustavlja s iznimkom korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (profesionalne nesposobnosti za rad) kojima se mirovina određuje u manjem iznosu, pojasnila je Kristina Krajančić i uputila prisutne da se za detalje obrate HZMO-u ili informiraju na njihovoj službenu stranicu www.mirovinsko.hr

Direktoru plaća i mirovina

Međutim u medijima se spominje primjer direktora jednog privatnog poduzeća koji je u punu starosnu mirovinu otišao jedan dan da bi se sljedeći vratio u svoju tvrtku kao direktor na pola radnog vremena. Zahvaljujući novom zakonu sada prima mirovinu i plaću. Riječ je o Tomislavu Galoviću, vlasniku tvrtke koja se bavi proizvodnjom suhomesnatih proizvoda.

Kako pojašnjava porezna stručnjakinja Marija Zuber, mirovinskom reformom koja je stupila na snagu s prvim danom 2019. godine proširila se mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine. Rad u mirovini, teoretski, moguć je i za direktore javnih poduzeća, ako je to definirano aktima društva te ako to odgovara i poslodavcu, objašnjava ona. Sve do ove godine to su mogli koristiti umirovljenici u starosnoj mirovini, a od ove godine ta je mogućnost proširena i na korisnike prijevremene mirovine, kaže Zuber.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđuju da se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju odnose na sve, pa tako i direktore, premda nije bila namjera zakona da direktori primaju mirovinu i pola plaće. Još nemaju evidenciju koliko je umirovljenika iskoristilo novu mogućnost rada uz mirovinu. Dosad je i po važećim odredbama, koje su bile znatno restriktivnije, uz starosnu mirovinu radilo oko 5000 umirovljenika. Od toga 1.500 ih je bilo zaposleno u stručno znanstvenim institucijama, 807 u trgovini, 206 u turizmu, 603 u zdravstvu. Nakon ovih izmjena očekuje se da će se broj znatno povećati. U Europskoj uniji u prosjeku svaki šesti umirovljenik nastavlja raditi nakon umirovljenja.

Ponovni obračun

Vlada je htjela omogućiti umirovljenicima da još mogu raditi ako žele kako bi popunili nedostatak radne snage, ali i povećali uplate u mirovinski sustav. Zbog toga su sve češći i oglasi zaštitarskih tvrtki koje traži isključivo umirovljenike i nude im posao, te pozivaju umirovljene policajce i vojnike da im se jave.

Ono što je bitno u cijeloj prići je činjenica da se nakon dvije godine može zatražiti ponovni izračun mirovine. Nakon dvije godine rada na pola radnog vremena stječe se najviše jedna godina radnog staža koja se pribrojava kod ponovnog izračuna mirovine. Stoga je moguće njeno uvećanje.

Svatko bi trebao pomno izračunati koliko mu se isplati potez odlaska u mirovinu i nastavka rada. Za plaću na pola radnog vremena i dalje treba plaćati doprinose, ali i poreze jer se dohodak pribraja mirovini. Intencija je dobra sama po sebi. Oni koji imaju male mirovine i osjećaju se sposobnim mogu dodatno zaraditi. Uvijek će biti ekstremnih slučajeva poput direktora, ali oni će biti u manjini, ocijenio je ovaj zakon Mirando Mrsić.

Tko sve ne gubi pravo na mirovinu

Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine (ostvarene prema općem propisu) ne gube pravo na mirovinu, niti im se obustavlja isplata mirovine ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena. Također, korisnici mirovine (starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, invalidske ili obiteljske) mogu povremeno raditi prema ugovoru o djelu ili za autorski honorar i to ne utječe ni na gubitak prava na mirovinu ni na prestanak isplate mirovine za vrijeme takvog rada. Dakle, korisnici navedenih mirovina mogu i dalje primati mirovinu i mogu raditi prema ugovoru o djelu ili za autorski honorar. Na primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, koje ostvare korisnici mirovine, plaćaju se snižene stope doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto. Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine. (HZMO)

Jednaka prava kao i ostali radnici

Umirovljenik koji se zaposli putem ugovora o radu na pola radnog vremena ima jednaka prava kao i ostali zaposlenici. Dakle, može koristiti bolovanje, godišnji odmor, plaćeni dopust, jer poslodavac za njega plaća sve doprinose. (Jasna ORLIĆ)

Povezane vijesti

• Četvrt milijuna umirovljenika dobiva 49 KUNA POVIŠICE
• Svoje kućne financije radom u mirovini popravlja više od 27.700 građana