KOLODVORSKA ULICA

TUŽNA SLIKA NEKAD VELEBNOG DRVOREDA KOJI JE UVELIČAVAO NIZ SECESIJSKIH ZDANJA: Najstariji i najduži drvored u Puli izgleda bolesno

| Autor: Duška PALIBRK
(Duško MARUŠIĆ ČIČI)

(Duško MARUŠIĆ ČIČI)


Neka su stabla starija i od stotinu godina i svakako je potrebno, a to se i radi, voditi računa o njihovoj supstituciji, što je i činjeno prilikom izgradnje kanalizacijske mreže. U sklopu buduće sanacije nogostupa, koja je neophodna, vodit će se računa o mogućnostima zamjenske sadnje. Cilj nam je formirati zeleni pojas kao na Starih statuta, na Rivi i drugdje, kažu u Herculanei

Prekrasan drvored u Kolodvorskoj ulici, koji smo naslijedili s početka 20. stoljeća, izgleda prilično bolesno. Na mnogim stablima zjape velike rupe, vidljiva su brojna oštećenja, rastu nekakve nezdrave izrasline, gljive i drugi nametnici, a neka stabla čak i smrde na trulež.

Ovdašnji stanari kažu nam da jedino što se na ovom povijesnom drvoredu sistematski provodi je sječa grana, no na debla koja su svake godine sve trulija nitko ni da trepne. Usto su i prskalice za navodnjavanje u parku pored drvoreda i ivičnjaci devastirani pa je slika još tužnija.

Iz Herculanee, koja brine o gradskim nasadima i povijesnim parkovima, potvrđuju nam da je riječ o najstarijem i najdužem drvoredu u Puli. Dodajmo da je i jedan od najljepših u gradu, u jednoj od najljepših gradskih cjelina, u tihoj secesijskoj ulici koja vas od hotela Rivijere pa pored Villa Münz dovede do Željezničkog kolodvora. Ne znaš jesu li ljepše te visoke krošnje ili elegantno stilizirane fasade s kojih ne možeš odvratiti pogled, pa stalno zapinješ nogama po rasturenom trotoaru. Razrovali ga moćno korijenje i vrijeme, naravno, i nebriga čovjeka. Pijani nogostup, poput one napuštene pijane pruge usred Istre.

- Drvored čine uglavnom stabla običnog koprivića - ladonje (Celtis australis), a mjestimično su prisutne i druge vrste. Ukupno je posađeno oko 120 stabala! Osim ladonje posađen je i pokoji primjerak nizinskog brijesta (Ulmus minor), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia) i američke platane (Platanus occidentalis), tumače nam stručnjaci za hortikulturu iz Herculanee, tvrdeći da se cijeli drvored redovito obilazi i kontrolira njegovo zdravstveno stanje te se odlučuje o mjerama orezivanja, uklanjanju suhih i opasnih grana i stabala te tretiranju protiv bolesti i štetnika. Orezivanje se u načelu provodi svakih par godina i to parcijalno, dio po dio drvoreda, da se očuva ugodna hladovina ljetnih mjeseci, kažu iz Herculanee.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter