Projektom se sufinancira boravak dementnih osoba u depandansi doma "Alfredo Štiglić". Usluge će za 25 korisnika tijekom 18 mjeseci trajanja biti besplatne: pružat će im se savjetovanje i psihosocijalna podrška, a organizirat će se i radionice sjećanja
Projekt će se provoditi u Depandansi doma "Alfredo Štiglić" u Mažuranićevoj 10 (Snimila Borka Petrović / Arhiva)
Pulskom Domu za starije osobe "Alfredo Štiglić" dodijeljeno je 1,9 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava za provođenje projekta "ZaBoravak" kojim se sufinancira boravak dementnih osoba u depandansi Doma u Mažuranićevoj 10. Grad Pula i Istarska županija uložit će dodatnih 250 tisuća kuna u uređenje prostora. Prijevoz korisnika za trajanja "ZaBorava" bit će besplatan.
Projekt predviđa opremanje i pružanje usluga za korisnike dnevnog boravka sa senzornom sobom. Usluge će za 25 korisnika tijekom svih 18 mjeseci trajanja biti besplatne: pružat će im se savjetovanje i psihosocijalna podrška, a organizirat će se i radionice sjećanja. Osim toga, educirat će se 10 stručnjaka koji će se osposobiti na području integrativne validacije, bazalne stimulacije i konkretnog rada u senzornoj sobi.
Riječ je o projektu koji financira Europski socijalni fond u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. – Unaprjeđenje postojećih i širenje usluga izvaninstitucionalne skrbi na području odabranih urbanih aglomeracija područja Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Zadar i Zagreb. Partner je Grad Pula. Sredstva su doznačena nakon što je još u srpnju ravnateljica "Štiglića" Vesna Grubišić Juhas potpisala sporazum o dodjeli sredstava u Ministarstvu rada.
Projekt su na jučerašnjoj konferenciji za novinare, uz ravnateljicu, u Komunalnoj palači predstavile pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i mlade Grada Pule Elvira Krizmanić Marjanović, pomoćnica pročelnice Županijskog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Davorka Maras-Tkačuk, koordinatorica projekta Ana Rumak i voditeljica Odjela za demencije u "Štigliću" Doris Apostolovski.
Ana Rumak, koja je bila zadužena i za kreativno osmišljavanje samog naziva projekta, socijalna je radnica i voditeljica dnevnog boravka u Villi Trapp. Kazala je da je rad s dementnim ljudima poseban, te zahtijeva više edukacija.
- Kroz naše savjetovalište vidjeli smo da je ovakva usluga prijeko potrebna, jer članovi obitelji osoba oboljelih od demencije u ulozi njegovatelja jako trpe i nadamo se da ćemo im na ovaj način olakšati, rekla je Rumak.
Pozivajući se na obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, Krizmanić Marjanović rekla je da se vjerojatno svatko susreo s tom teškom, ali raširenom bolešću preko nekog člana obitelji.
- Upravo se putem ovakvih izvaninstitucionalnih programa i projekata želi pomoći ne samo oboljelima, nego i članovima njihovih obitelji koji se vrlo teško nose s posljedicama te neizlječive bolesti, istaknula je.
Maras-Tkačuk istaknula je zadovoljstvo što se Svjetski dan Alzheimerove bolesti može obilježiti pokretanjem ovakvog vrijednog projekta.
- Usluge ovog boravka neće pomoći samo oboljelima, nego i članovima njihovih obitelji. Osim podrške njima, projektom je predviđeno i zapošljavanje stručnjaka za rad s oboljelima, što je veoma značajno, kao i podizanje svijesti o težini ove bolesti. Povećanjem znanja o demenciji lakše ćemo moći pružiti skrb koja je ljudima potrebna, rekla je Maras-Tkačuk. Zahvalila se i svim djelatnicima "Štiglića" koji su uz svoj stalni rad imali snage, volje i znanja pokrenuti ovaj vrijedan projekt koji podržava Istarska županija, kao osnivačica ustanove.
Grubišić Juhas istaknula je da se u samom nazivu projekta očituje potreba za novim dnevnim boravkom za dementne korisnike.
- Iskoristili smo naziv za cvijet koji je simbol oboljelih od Alzheimerove demencije, poznat pod nazivom potočnica ili zaboravak. Potpisali smo ugovor i projekt je krenuo 2. srpnja ove godine. Obavezni smo raditi na vidljivosti projekta, pa smo zamolili za partnerstvo Grad Pulu, koji nas uvijek podržava jer je to i u interesu građana Pule. Natječaj je bio raspisan još 2020. godine, ali nismo mogli sa sigurnošću znati hoće li biti prihvaćen. Imali smo veliku podršku i regionalnog koordinatora, Istarske županije, prilikom pisanja samog projekta, jer se radilo o zahtjevnim stvarima, navela je Grubišić Juhas. Dodala je da se u sklopu europskih socijalnih fondova nije moguće prijavljivati za izgradnju nekih novih kapaciteta.
- U skrbi za starije osobe razvijaju se samo izvaninstitucionalne usluge i one se potiču, pa smo se mi okrenuli našoj najranjivijoj skupini, a to su dementne osobe, kazala je Grubišić Juhas. Navela je, međutim, da institucionalni smještaj nije uvijek najbolje rješenje, posebno za dementne osobe.
- Mi kao profesionalci sa sigurnošću možemo reći da je takav smještaj najskuplja opcija i za korisnika i za zajednicu jer se enormna sredstva moraju izdvojiti za izgradnju i kasnije za održavanje takvih kapaciteta. Niti svi trebaju takav smještaj, niti ga svi žele koristiti. Ovaj projekt okrenut je takvim ljudima, istaknula je ravnateljica.
Apostolovski je kazala da i Grad Pula, kao i većina urbanih sredina, spada među gradove s većim brojem starijeg stanovništva.
- Alzheimerova demencija je velik svjetski zdravstveni problem. Uglavnom pogađa ljude starije od 65 koji idu prema starijoj životnoj dobi. Pretpostavlja se, po statistikama, da u Puli od nekog tipa demencije već boluje između 1.400 i 2.100 ljudi. Alzheimer nije jedini tip demencije koji se pojavljuje, ali 80 posto demencije pripisuje se ovom obliku. Ono što je kod bilo koje vrste demencije važno naglasiti je da to nije bolest samo oboljele osobe, nego ona obuhvaća cijelu obitelj; dugotrajna je i progresivna. Oboljela osoba gubi sve funkcije, zaboravlja, ne snalazi se u vremenu, gubi koordinaciju u prostoru, asocijativno mišljenje, smanjuje joj je verbalni faktor, govorne funkcije, logičko mišljenje više ne igra ulogu. Kako se bolest razvija, tako osoba sve više postaje ovisna o svojim njegovateljima, a to su najčešće članovi obitelji. Bolest može potrajati i do deset godina, od postavljanja dijagnoze odnosno javljanja prvih simptoma. Obitelji je vrlo teško skrbiti o takvim osobama.
Studije o oboljelima od demencije pokazale su, nastavila je, da su u kućnim uvjetima osobi oboljeloj od ove bolesti potrebna tri njegovatelja na dan da bi se pokrilo 24 sata njezinih potreba. Ovim se projektom omogućuje individualni rad u senzornoj sobi kojima će se pokušati pokrenuti resursi koje oboljela osoba još uvijek ima.