Pješaci su se okupili na Trgu kralja Tomislava na Verudi te ondje, uz vodstvo kineziologa Višnje Popović, Jasne Vekić i Marka Čakana, odradili vježbe istezanja. Tko je htio, prije toga je mogao provjeriti tlak koji su mjerili učenici pulske Medicinske škole. Tlak pješaka bio je mahom u granicama normale, uz pokoji izuzetak, što je i razumljivo zna li se da kretanje, uz zdrav način života, snižava visok tlak

Idealan sunčan dan išao je na ruku Puljanima koji su se danas odazvali akciji Grada Pule, Županijskog zavoda za javno zdravstvo i Udruge kineziologa te propješačili 4.630 metara dugu stazu Vjeverica. Pedesetak, mahom starijih građana, oboružanih štapovima za nordijsko hodanje, okupilo se ujutro na Trgu kralja Tomislava na Verudi te ondje, uz vodstvo kineziologa Višnje Popović, Jasne Vekić i Marka Čakana, odradili vježbe istezanja. Vježbanje, kako smo mogli čuti, prevenira lomove. Tko je htio, mogao je provjeriti tlak koji su mjerili učenici pulske Medicinske škole. Tlak pješaka bio je mahom u granicama normale, uz pokoji izuzetak, što je i razumljivo zna li se da kretanje, uz zdrav način života, snižava visok tlak.

Hodanjem se luči hormon sreće, poruka je organizatora projekta koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije. Pješacima su se pridružili pulski liječnici, među njima dr. Olga Dabović Rac, te zamjenica pulskog gradonačelnica Elena Puh Belci. Akcija se provodi u sklopu nacionalnog programa "Živjeti zdravo", a Vjeverica je tek jedna od 13 staza koje je Grad uredio i povjerio na upravljanje udruzi KRUPP. Organizirano pješačenje Vjevericom organizirat će se svake nedjelje, s početkom u 10 sati, sve do konca godine.

- U idućih nekoliko mjeseci Grad će stazu opremiti spravama za vježbanje i informativnim tabelama s uputama za vježbanje. Osim toga, prijavili smo europski projekt "Đir po Puli" u sklopu kojeg će se pješice obilaziti pulske fortifikacije: bit će to spoj kretanja i upoznavanja vlastitog grada, rekla je Puh Belci, te idućeg proljeća najavila početak projekta. Među šetačima bila je i profesorica Ivanka Brakus. Pitamo u čemu je razlika između "običnog" hodanja i onog potpomognutog štapovima.

- U nordijskom hodanju aktiviraju se mišići 90 posto tijela, dok bez štapova "radi" 50 posto. Znači, gotovo je cijelo tijelo u pokretu, aktiviraju se trup, ramena, potrošnja kalorija je 40 posto veća nego kod običnog hodanja, da ne govorimo o drugim prednostima, objašnjava Brakus, koja deset godina vodi grupu "nordijaca".

- Želimo izvući ljude koji 40 godina nisu bili na Zlatnim stijenama, a ima i takvih, kaže.

Dnevno je, vele stručnjaci, potrebno izdvojiti 30 minuta za hodanje, ono se može podijeliti u nekoliko etapa koje ne smiju biti kraće od 10 minuta. Kad se dosegne ritam polusatnog svakodnevnog hodanja, postupno se treba povećavati vrijeme hodanja. Ono povoljno utječe na zdravlje: smanjuje rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2 i karcinoma debelog crijeva, umanjuje stres. Osim što sprečava prekomjernu tjelesnu težinu i topi kilograme, hodanje smanjuje opasnost od prijeloma kostiju u starijoj dobi i bol uzrokovanu artritisom, pozitivno utječe na zglobove te, na koncu, povoljno utječe na san i intelektualne sposobnosti.

Ukratko, zdrav duh u zdravom tijelu. I obrnuto.

Najviše ljudi umire zbog kardiovaskularnih bolesti

Prema riječima ravnatelja Županijskog zavoda za javno dr. Aleksandra Stojanovića, kardiovaskularne bolesti zaslužne su za najveći broj smrti, kako u Istri, tako i u cijeloj državi, i najveći su uzročnik invaliditeta. Lani je od bolesti cirkulatornog sustava umrlo 1.186 osoba. Drugim riječima, polovica ljudi premine od kardiovaskularnih bolesti.

"Preciznije, dvije trećine umiru zbog ishemične bolesti srca, a 20 posto zbog cerebrovaskularnih bolesti. Dakle kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta, ali i vodeći uzrok hospitalizacija u pulskoj Općoj bolnici. Bolnički sustav vrlo je opterećen upravo zbog pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Opterećuju i primarnu zdravstvenu zaštitu gdje su na trećem mjestu po uzroku dolaska pacijenata u ambulante, odmah poslije bolesti respiratornog i mišićno-koštanog sustava. Upravo stoga naš je zadatak rasteretiti zdravstveni sustav jer kardiovaskularne bolesti iziskuju velik trošak liječenja, ali i umanjuju kvalitetu života oboljelih, veli Stojanović.

Kardiovaskularne bolesti bile su javnozdravstveni prioritet u Planu za zdravlje 2013. - 2016., a ubačene su i u novi Plan za zdravlje 2017.-2020. pod kronične nezarazne bolesti. "Otud i proizlaze sve naše aktivnosti, od savjetovališta za prehranu do akcije hodanja, sve do dogradnje zgrade Zavoda u kojoj se planira otvoriti Centar za kronične nezarazne bolesti, najavljuje Stojanović. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, snimio D. ŠTIFANIĆ)

Povezane vijesti

• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu
• KRUPP-ovci organizirano pješače više od četvrt stoljeća
• Ljetno pješačenje - najuporniji KRUPP-ovci ne posustaju