"TURIZAM DANAS I SUTRA"
KOJA JE GRANICA (I CIJENA) RAZVOJA TURIZMA? Vodeći političari s Poluotoka, ministar turizma i eminentni turistički stručnjaci na konferenciji Glasa Istre u Poreču
(D. MEMEDOVIĆ)
Utjecaj turizma na lokalno stanovništvo i okoliš najveći je problem s kojima se Istra suočava. Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba je još prošle godine, prije početka turističke sezone, nagovijestio da hrvatski turizam ulazi u opasnu fazu. "Nekoliko mjeseci kasnije svjedočili smo preopterećenosti velikog broja lokalnih domaćih infrastruktura, posebno u Istri. Posljedice su bile očigledne - od čistoće vanjskih površina, nedostatka prostora za parkiranje, do nemogućnosti davanja kvalitetne usluge gostima", rekao je Žgomba
Dovode li novi projekti i nove goste te koje su granice razvoja, pitanja su na koja će odgovor pokušati dati sudionici konferencije "Turizam danas i sutra", koju organizira Glas Istre uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma, a održat će se danas u porečkom hotelu Diamant. U želji da se što više približimo održivom turizmu kao odrednici koja na ekološki i domicilnom stanovništvu prihvatljiv način pristupa razvoju, konferencija obuhvaća dva tematska bloka, odnosno panel rasprave.
Listu uzvanika predvodi ministar turizma Gari Capelli, a sudjelovat će i župan Istarske županije Valter Flego, gradonačelnik Pule Boris Miletić, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik Gradskog vijeća Rovinja Valerio Drandić, načelnik Medulina Goran Buić, direktor TZ Istarske županije Denis Ivošević, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije Ingrid Paljar, predsjednik Uprave agencije Uniline Boris Žgomba, član Uprave hotelske kuće Plava Laguna Ronald Korotaj, državni tajnik Ministarstva državne imovine Tomislav Boban te turistički konzultant Branko Bogunović iz tvrtke HD Consulting Zagreb.
Utjecaj turizma na lokalno stanovništvo i okoliš najveći je problem s kojima se Istra kao najturističkija regija u zemlji suočava. O tome je govorio predsjednik Uprave Unilinea i Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, koji je još prošle godine, prije početka turističke sezone, nagovijestio da hrvatski turizam ulazi u opasnu fazu.
"Nekoliko mjeseci kasnije svjedočili smo preopterećenosti velikog broja lokalnih domaćih destinacijskih infrastruktura, posebno u Istri, prouzročenom prekomjernim brojem gostiju. Posljedice su bile očigledne - od čistoće vanjskih površina, nedostatka prostora za parkiranje, do nemogućnosti davanja kvalitetne usluge gostima uslijed pomanjkanja stručne radne snage", rekao je Žgomba.
Ravnoteža sustava
S tom se tvrdnjom, uoči konferencije, složio i pulski gradonačelnik Boris Miletić, rekavši kako sve veći dolazak gostiju utječe na infrastrukturu najvećeg istarskog grada. Rješenje je, navodi Miletić, u gradskim i svim povezanim službama koje planiraju i realiziraju projekte imajući na umu ne samo postojeće, nego i buduće potrebe grada i njegovog daljnjeg razvoja, naglasivši kako Pula već ulaže u infrastrukturu koja će lokalnom stanovništvu tijekom ljetnih mjeseci omogućiti visoku razinu kvalitete života.
"Naime, bez kvalitetne infrastrukture nemoguće je računati na bilo kakav napredak i nove investicije, a time i na rast standarda i nova radna mjesta. Dobar primjer je promet gdje smo samo u posljednjih nekoliko godina proširili zaobilaznicu do Medulinske ulice, izgradili "novu" pulsku obilaznicu od stancije Peličeti do Prematurske ceste, izgradili veliki kružni tok u Šijani i tako dalje. Ukupno je u promet uloženo više od 120 milijuna kuna. Ali tu ne stajemo. Zajedno s Hrvatskim cestama radimo na izgradnji ceste s četiri trake od Velog Vrha do aerodroma. Bez svega toga ne bi danas mogli ostvarivati rezultate koje imamo i računati na budući razvoj. Primjera takvog strateškog, dugoročnog planiranja imamo puno, od izgradnje kanalizacije, plinofikacije, plaža, nabave novih autobusa…", kazao je Miletić.
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga rekao je da stanovnici trebaju imati prednost nad turizmom.
"Ako je održivost sposobnost držanja ravnoteže nekog sustava, onda je zadatak Grada, s jedne strane, održati određene turističke kapacitete i prihode, dakle turističke posjete i dolaske, a s druge strane održati lokalnu zajednicu, njezine stanovnike i prirodne resurse", rekao je Paliaga, dodavši da od turizma živimo, ali ne moramo po svaku cijenu biti njegovim žrtvama.
"Što znači manji broj posjetitelja u prosjeku od lipnja do rujna, manji broj noćenja kumulativno po glavnim turističkim mjesecima, a više dolazaka i gostiju proporcionalno kroz cijelu godinu. Uz to, zajedno s turističkim poduzećima, radimo na dugoročnoj strategiji edukacije kadrova, ponajprije lokalnih, i to kroz budući zajednički edukacijski centar u suradnji sa Srednjom obrtničkom školom. Veći prihodi u turizmu i veća osposobljenost kadrova generirat će i veće osobne dohotke, a time i bolji standard mojih sugrađana", kazao je Paliaga.
Javno i privatno
Odgovarajući na pitanje kako se konstantni rast turizma u Poreču odražava na socijalni standard domicilnog stanovništva, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić odgovorio je da s obzirom na to da je Poreč jedini grad u Hrvatskoj u kojemu djeluju dva turistička giganta, Valamar i Plava Laguna, pravog razvoja bez sinergije lokalne zajednice s takvim privrednim subjektima ne bi ni bilo.
"Činjenica je da te dvije tvrtke stalno ulažu u zajednicu kroz razne oblike donacija i ulaganja. Pomažu u izgradnji vrtića, u opremanju naših škola, u radu sportske zajednice, što znači u mladi naraštaj", rekao je Peršurić, naglasivši da je Plava Laguna za izgradnju vrtića donirala 300.000 kuna, a jednaki je iznos dodijeljen za informatičku opremu nove škole na Findi. Valamar sa 150.000 kuna financira sportsku zajednicu, a isti je iznos namijenio opremanju školske knjižnice, pojasnio je Peršurić.
Takva se suradnja, kako je naglasio i župan Valter Flego, između javnog i privatnog sektora, u prvom redu ogleda u zajedničkoj nam viziji u kojem smjeru želimo dalje razvijati istarski turizam, a upravo je održivi turizam dugoročni cilj jer se u njemu krije posebnost određenog turističkog područja ili destinacije.
"Javni i privatni sektor trebaju zajedničkim snagama razvijati i promovirati destinaciju, te se međusobno nadopunjavati. Gostu koji odabire destinaciju Istra je važan sadržaj, kao i samo okruženje. Zato je presudno da prvo bude dobro nama, kako bi potom bilo dobro i gostu. Jer uspješnost određene turističke destinacije ovisi o cijelom nizu faktora, kao i o suradnji svih ključnih dionika, počevši od turističkog i ugostiteljskog sektora, privatnih iznajmljivača, turističkih zajednica, županije, gradova i općina, pa sve do dobro organiziranog sustava civilne zaštite", kazao je Flego.
Da je suradnju javnog i privatnog sektora i ubuduće potrebno njegovati i razvijati rekao je i Miletić:
"Tu suradnju moramo i dalje jačati kako bi i u budućnosti radili kvalitativne iskorake u našoj ponudi. Turistički uspjesi rezultat su sustavnog ulaganja. Smatram da je Pula opravdano ušla u 100 najodrživijih destinacija svijeta i da je zasluženo među najpoželjnijim gradovima za život i poslovanje u zemlji", rekao je Miletić.
Boris Žgomba poručio je da se naši se gosti mijenjaju, pa je stoga vrijeme da se mijenjamo i mi: "Poslovno rečeno, destinacijski dionici, dakle javni i privatni sektor, moraju početi međusobno intenzivnije razgovarati, surađivati i kvalitetnije djelovati, sve u cilju stvaranja nove kvalitete turističkih proizvoda, odnosno doživljaja s ugrađenom dodatnom vrijednošću"
Radna snaga
Što se tiče nedostatka radne snage, problemu koji je ove godine uvelike obilježio turističku sezonu u cijeloj zemlji, pa tako i u Istri, Flego je rekao da rješenje nedostatka radne snage u turizmu vidi u tri smjera: "Prvi smjer je obrazovanje. Treba prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta. Drugo, treba osigurati primjerenu plaću za radnike. Tada bi sigurno brojni radnici u turizmu ostajali doma i ne bi morali odlaziti vani i zarađivati više za isti posao. Treće, treba osigurati stalan posao tokom čitave godine".
Na pitanje predstavljaju li sezonski radnici, kao novi stanovnici grada, opterećenje za lokalnu zajednicu, gradonačelnik Peršurić odgovara da je u između 2017. i 2018. Poreč dobio 400 novih stanovnika te da je svjestan da jedna mlada obitelj teško može doći do kvalitetnog smještaja. To se, naglasio je, mora pratiti gradnjom, među ostalim, novih škola i vrtića.
"Dakako, ima tu i negativnih posljedica jer, neminovno, u bogatom gradu raste cijena stanova i građevinskih parcela. U Poreču kao uostalom u svim velikim i bogatim gradovima život je općenito skup, ali to je neminovno. Poreč je turistički grad i tako će ostati. Spremni smo dočekati nove sugrađane svjesni da je porečki turizam izgrađen na zdravim temeljima", rekao je Peršurić. (Chiara BILIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
