Građani Rovinja, na tribini pod nazivom "Iz mora i s polja pa sve do našeg stola", štošta su mogli saznati o hrani koju konzumiraju. U fokusu se, dakle, našla njena kvaliteta - od načina uzgoja, preko "miješanja/nadopunjavanja" sastojaka i sastava, odnosno njene dostupnosti na trgovačkim policama i na koncu do obiteljskih i restoranskih stolova.

Govoreći o "stanju na terenu" dr. med. Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane, zastupnica u EU parlamentu i glavna osoba EU parlamenta za odnose s Europskom agencijom za sigurnost hrane, od brojnih je, kako je istaknula interesantnih tema izabrala, onu, lokalnom stanovništvu najzanimljiviju - morsku i organsku hranu, na kojoj se i najviše "vara" konzumente.

(Snimila Nina Orlović Radić)

Najviše se vara s organskom hranom

- Drago mi je da imam priliku javno i među zainteresiranim građanima govoriti o važnosti sljedivosti hrane iz mora. Rovinj, kao turistički grad, s bogatom gastronomskom ponudom i ribarskom tradicijom idealno je mjesto za razgovore o kvaliteti ribe i porijeklu proizvoda koji nam dolaze na stol. U današnje vrijeme brojni proizvođači dodaju aditive u meso kako bi povećali količinu, promijenili okus ili sačuvali boju.

Meso krupne plave ribe, zbog predatorskog načina života, podložnije je akumulaciji teških metala, poput žive, koji mogu predstavljati zdravstveni rizik, osobito za trudnice i djecu. Iako EU regulativa postavlja maksimalno dopuštene razine žive u hrani, ključno je osvijestiti potrošače o sigurnim količinamakonzumacije te osigurati bolje kontrole i transparentnost u označavanju proizvoda.

Tu je i rastući problem mikroplastike u sve većem broju morskih organizama, uključujući školjke, rakove i ribe. Mikroplastika nije samo ekološki problem već i pitanje zdravlja potrošača", smatra Biljana Borzan, koja je navela i podatak prema kojem ćemo do 2050. godine u oceanima imati više plastike od riba. To je potkrijepila i već poznatom činjenicom kako na tjednoj bazi, s hranom progutamo plastike u veličini jedne bankovne kartice.

Također, u svoje je predavanje uvela i fenomen "skimplifikacija", pojam s kojom se označava smanjenje kvalitete proizvoda pod pritiskom tržišta. Kao primjer toga navela je suncokretovo ulje, koje je s ratom u Ukrajini, kod proizvođača zamijenjeno jeftinijim palminim uljem koje je jeftinije i manje kvalitete. No, ono što je podcrtala jest činjenica da se stabilizacijom tržišta i nadalje nastavilo kupovati jeftinije što je dovelo do toga da se potrošači hrane nezdravije, dok proizvođačima "višak" novca ostaje u džepu.

U Hrvatskoj konzumacija ribe u porastu

Druga panelistica mag. biol. Ariana Stojnić, stručnjakinja i voditeljica kontrole kvalitete u tvornici prerade sitne plave ribe "S.I.C. d.o.o. osvrnula se na izazove u sljedivosti i označavanju proizvoda, ističući potrebu za većom transparentnošću na tržištu, poglavito u kontekstu zabrinjavajućih podataka prema kojima je 95 posto ribljih vrsta danas ugroženo.

- Riboprerađivačke industrije suočavaju se već duže s padom ribljeg fonda i poteškoćama u dostupnosti sirovine. Uvođenje tradicionalnih proizvoda, soljenje i mariniranje sitne plave ribe jedan je od boljih načina kreiranja dodane vrijednosti u proizvodnji, dok se stavljanjem tradicionalnih proizvoda iz sirove ribe na stol obogaćuje gastronomska ponuda iz mora, rekla je Stojnić, navevši i da je konzumacije ribe u porastu, odnosno i da je prema posljednjem istraživanju "pozitivna percepcija konzumiranja ribe u porastu o čemu svjedoče i brojke prema kojima je je potrošnja ribe na godinu u Hrvatskoj dosegla 23 kilograma po stanovniku čime smo se približili EU prosjeku".

Više riječi o istarskom brendu - pršutu i razlozima zbog kojih je on drugačiji, kvalitetniji a time i skuplji od drugih dala je mag. ing. agr. Branka Sinčić Pulić, vlasnica obrta Lokalitet i jedna od rijetkih koja okuplja OPG-ove, proizvođače tradicijskih ekološki održivih proizvoda s različitih lokaliteta Hrvatske. Upravo, i kao gastronomska stručnjakinja i profesionalna kušačica pršuta, Sinčić Pulić, kroz projekt Lokalitet zastupa koncept širenja OPG tržnica po različitim gradovima kako bi građanima učinila što dostupnijom zdravu, prirodno pripremljenu i uzgojenu hranu provjerenog porijekla.

(Snimila Nina Orlović Radić)

Tribina potvrdila važnost lokalne i ekološke proizvodnje

Također, zanimljivo izlaganje bilo je ono nutricionista mag. ing. bioteh. Alana Čače koje se ticalo uvijek aktualnih pitanja o tome kako izborom i načinom prehrane možemo utjecati na vlastito zdravlje i fizičku kondiciju.

-Isticanjem konzumacije sirove hrane u kontekstu uravnoteženog unosa hranjivih tvari u organizam dodatno obogaćujemo raspravu o važnosti ekološke i organske proizvodnje te saznanja o porijeklu i načinu prerade namirnica s naših polja, poručio je Čače.

Dodajmo, i da je ova tribina u rovinjskom Multimedijalnom centru, organizirana od strane lokalnog SDP-a, okupila veliki broj građana kao i predstavnika tradicionalne i ekološke proizvodnje. Uz brojna pitanja na koje su gosti odgovarali, navedimo i zaključak Rovinjca, Petra Rina Šurana, jednog od pionira biodinamičke poljoprivrede koji je apostrofirao važnost očuvanja tla i bioraznolikosti kroz prirodne metode uzgoja.

Uz to, tribina pod nazivom "Iz mora i s polja pa sve do našeg stola" potvrdila je važnost lokalne i ekološke proizvodnje te potrebu za podrškom malim proizvođačima u osiguravanju zdrave i kvalitete hrane.

Povezane vijesti

• The World prvi cruiser u Rovinju
• Jeste li čuli za legendarni Da Vittorio koji postoji u Bergamu, St. Moritzu i Šangaju? KUHAR VELEMAJSTOR IZ TOG ČUVENOG RESTORANA S TRI MICHELINOVE ZVJEZDICE USKORO GOSTUJE U ROVINJU. I NE SAMO ON…
• Biljana Borzan: Građani jedu tunu misleći da čine nešto dobro za zdravlje, a zapravo unose teške metale