Prošle je godine u Hrvatskoj transplantirano 24 bubrega, 104 jetre, 34 srca, devet pluća i šest gušterača, a iz pulske Opće bolnice bilo je devet donora - istaknuo je predsjednik Hrvatske donorske mreže (HDM) Nikola Žgrablić u povodu obilježavanja Nacionalnog dana doniranja organa. Zajedno s dopredsjednicom HDM-a Ljiljanom Pamić Despić predstavili su organizaciju Hrvatska donorska mreža, karticu Hrvatske donorske mreže te rezultate transplantacijskog programa Hrvatske u 2021. godini. 

Žgrablić je objasnio da je prije osnivanja Hrvatske donorske mreže cijeli sustav bio krajnje neorganiziran, a samim time i neučinkovit.

- Glavni problem je bio nedostatak jedne nacionalne transplatacijske organizacije koja bi se brinula o cjelokupnoj problematici darivanja i transplatacije organa. To je dovodilo do kaotične situacije koja je davala loše rezultate, pa je Hrvatska imala dva do tri, a maksimalno pet donora na milijun stanovnika. To je bilo zaista premalo jer su liste čekanja bile ogromne.

Primjerice, na listi čekanja za bubreg je bilo više od 700 pacijenata, a pedeset posto njih je čekalo pet ili više godina na organ, što je dovodilo do toga da su neki i umirali, kazao je Žgrablić. Zbog spomenutih problema, grupa liječnika i intelektualaca u Općoj bolnici Pula osnovala je Hrvatsku donorsku mrežu 1998. godine, a prvi je cilj te mreže bio educirati i informirati javnost.

U mreži danas ima više od stotinu akademika, sveučilišnih profesora i znanstvenika koji podržavaju rad, a počasni član je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Nakon stvaranja platforme kojom su mogli obavještavati javnost o važnosti transplatacije, krenuli su educirati transplatacijske koordinatore. U tu su svrhu liječnici prošli edukaciju u inozemstvu, a kasnije se ona provodila i u Hrvatskoj.

Potpredsjednica HDM-a naglasila je da su posljednje dvije godine zbog pandemije bile vrlo izazovne za transplantacijsku medicinu i donaciju organa, no u 2021. godini je ipak zabilježen oporavak i porast. Pričajući o velikom broju donora u Hrvatskoj, koji je mnogo veći nego u drugim razvijenim zemljama, Pamić Despić je priopćila da je riječ o 121 donoru, dok je organe primilo 268 primatelja u sklopu transplantacijskog programa Hrvatske u prošloj godini.

- Krajem prošle godine 156 pacijenata čekalo je bubreg, njih 121 jetra, 30 srce, a šest pluća, istaknula je Pamić Despić.

Najpoznatiji proizvod Hrvatske donorske mreže je donorska kartica koja, iako nema zakonskih okvira, pomaže obitelji pokojnika u odluci o darivanju organa.

- Pokazalo se da obitelj koja zna želju pokojnika puno lakše donosi važnu odluku o tome hoće li donirati organ ili ne. Karticu smo dosad podijelili u milijun primjeraka, u nekoliko velikih akcija, kroz dnevne novine, u dva navrata smo podijelili kartice i liječnicima obiteljske medicine pa su ih dalje dijelili pacijentima. One se mogu dobiti putem web stranice HDM-a i preko direktnog kontakta s donorskom mrežom.

Zamolili smo i prominentne ljude u Hrvatskoj da ju potpišu i na taj način doprinesu popularizaciji kartice - od bivšeg predsjednika Mesića, ministara, raznih estradnih umjetnika i sportaša, pojasnio je Žgrablić, najavivši digitalne donorske kartice. Predstavio je i razne aktivnosti i predavanja koje su provodili kroz godine da bi građanima približili važnost transplatacije.

Hrvatska je i članica Međunarodne zaklade Eurotransplanta kojom se koordinira transplantacija organa u Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Sloveniji. Kako je pojasnila Pamić Despić, zahvaljujući zakladi "dolazi do bolje iskoristivosti organa te visoko urgentni primatelji puno brže dobivaju organe".

Povezane vijesti

• Zašto se u pulskoj bolnici ne ugrađuje stent? PACIJENTI S INFARKTOM PUTUJU ZA RIJEKU
• IRENA HRSTIĆ, RAVNATELJICA PULSKE BOLNICE: Ako epidemiološka situacija bude gora, možemo očekivati i karantenu. Nadam se da su ljudi savjesni i da će maksimalno ograničiti kretanje. TAKO MOŽEMO IZBJEĆI NAJDRASTIČNIJE MJERE
• KAOS NA HITNOM TRAKTU PULSKE BOLNICE: Imaju po 200 intervencija dnevno jer većina ljudi dolazi doslovno zbog gluposti