globalna kampanja
Od e-cigareta preko umjetne inteligencije do nesanice: U pulskoj bolnici obilježen Tjedan mozga
(Foto OB Pula)
U Općoj bolnici Pula danas je obilježen 24. Tjedan mozga, globalna kampanja poznata pod nazivom Brain Awareness Week, koja se u Hrvatskoj provodi s ciljem popularizacije neuroznanosti i podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga. Stručni tim neurologa, psihijatara i psihologa OB Pula, uz gosta prof. dr. sc. Deana Giorotta, specijalista neurokirurgije iz KBC-a Rijeka, okupio se kako bi raspravio o aktualnim temama koje utječu na zdravlje mozga i mentalne funkcije.
Događaj je, pred mnoštvom okupljenih, mahom zdravstvenih djelatnika, otvorila voditeljica Odjela neurologije Opće bolnice Pula dr. Dolores Janko-Labinac, naglasivši važnost kontinuiranog informiranja javnosti o neuroznanstvenim istraživanjima i bolestima mozga.
Među ovogodišnjim temama našle su se e-cigarete i nikotinske vrećice, utjecaj umjetne inteligencije na kognitivne funkcije, problem nesanice te napredne metode liječenja neuroloških bolesti. Kako je istaknula, svake godine se u ožujku obilježava tjedan mozga, a unutar bolnice multidisciplinarno se neurolozi i psihijatri dogovore o relevantnim temama koje uvijek izazovu velik interes i uključivanje u raspravu.
O trendu uporabe e-cigarete i nikotinskih vrećica, koje su sve aktualnije među mladima i adolescentima, govorio je voditelj Odjela za psihijatriju dr. med. Ivica Šain, specijalist psihijatrije, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije. Premda se često reklamiraju kao zamjena za pušenje duhanskih proizvoda i manje štetne na zdravlje, suvremena istraživanja ukazuju na evidentne opasnosti po zdravlje i naglašavaju potrebu dugogodišnjeg praćenja.
Umjetna inteligencija smanjit će kvocijent inteligencije?
Magistrica psihologije Nika Spasić održala je predavanje o utjecaju umjetne inteligencije na ljudsku spoznaju, analizirajući može li tehnologija poboljšati naše kognitivne funkcije ili nas poticati na mentalnu lijenost. Naglasila je da AI, kao i veliki jezični modeli postaju sveprisutni u svakodnevnom životu, od donošenja odluka do rješavanja kompleksnih problema.
A iako tehnologija može olakšati život i rad, dugoročno oslanjanje na AI moglo bi oslabiti našu sposobnost kritičkog razmišljanja i analize, upozorila je Spasić. Predavanje je otvorilo raspravu o tome kako pronaći ravnotežu između korištenja AI-ja kao korisnog alata i očuvanja ljudske mentalne agilnosti. Predviđa se da će za otprilike 100 godina doći do opadanja prosječnog kvocijenta inteligencije kod ljudi.
- Iako još uvijek nemamo dovoljno podataka za potpuno razumijevanje dugoročnih učinaka AI tehnologija na naše kognitivne sposobnosti, postojeće teorije, empirijski nalazi i simulacije pružaju nam okvir za predviđanje mogućih smjerova utjecaja. Uglavnom dualna predviđanja pozivaju nas na promišljanje na koji način ćemo osigurati da ti alati služi jačanju naše inteligenciju, a ne slabljenju naših sposobnosti i osiromašivanju našeg uma, zaključila je Spasić.
Neurologinja Dolores Janko-Labinac osvrnula se na nesanicu, poremećaj koji pogađa oko 30 posto stanovništva Hrvatske, dok 10 posto ljudi razvija kronični oblik. Istaknula je kako na razvoj nesanice utječu genetske predispozicije, stresni životni događaji i loše navike spavanja.
- Moderna istraživanja ukazuju na negativan učinak plavog svjetla elektroničkih uređaja, koje inhibira lučenje melatonina, remeteći prirodni ritam spavanja. S druge strane, izlaganje sunčevoj svjetlosti tijekom dana poboljšava regulaciju cirkadijalnog sustava i sintezu serotonina, što posredno olakšava uspavljivanje.
Liječenje insomnije temelji se na kognitivno-bihevioralnoj terapiji kao prvom terapijskom izboru, dok se farmakološki pristupi (npr. hipnotici, melatonergički agonisti) koriste u selektiranim slučajevima, uz oprez zbog rizika od ovisnosti i nuspojava, zaključila je docentica Janko - Labinac.
O ozbiljnosti problema disanja tijekom sna govorila je dr. Marijana Radić, koja je prezentirala temu opstruktivne sleep apneje. Ovaj značajan zdravstveni problem današnjice, povezan je i sa prekomjernom dnevnom pospanošću i pojačanim rizikom nesreća kod vozača koji boluju od ovog sindroma.
Jedna od najsuvremenijih tema ovogodišnjeg skupa bila je duboka mozgovna stimulacija, o kojoj je govorio prof. dr. sc. Dean Giorotto, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka. Riječ je o metodi koja se koristi za liječenje Parkinsonove bolesti, distonije, epilepsije i Tourettovog sindroma. Ugradnjom elektroda u određene regije mozga, električna stimulacija pomaže u kontroli simptoma bolesti, poboljšavajući kvalitetu života pacijenata.
Stručnjaci su zaključili kako je neophodno nastaviti s edukacijom i istraživanjem kako bi se razumjeli dugoročni učinci modernog načina života na neurološko zdravlje te razvile nove strategije liječenja i prevencije.
Povezane vijesti
- Domovi zdravlja bit će povezani s rovinjskom i pulskom bolnicom
- SLUČAJ KRIVOTVORENJA NALAZA U PULSKOJ BOLNICI: Medicinski tehničar izašao iz pritvora
- Medicinski tehničar iz pulske bolnice koji je osumnjičen za lažiranje nalaza nakon izlaska iz pritvora nije dobio otkaz. SAZNAJEMO GDJE JE SADA I KAKVE PLANOVE S NJIM IMA BOLNICA
Podijeli: Facebook Twiter
