Radni dan na kraju tjedna. Rani večernji sati. Čekaonica Hitnog trakta pulske bolnice je krcata. Koliko odraslih, uglavnom domaćih ljudi, toliko i djece; lomovi ruku, nogu, razbijene glave, poderotine, uglavnom stranci. Koliko pacijenata, pratnje je barem puta tri. Sestra iz ambulante za trijažu svako malo izlazi i moli da uz svakog pacijenta bude samo po jedna osoba, gužva je nepodnošljiva za svih.

Nitko je doživljava. Većina negoduje, međusobno se tješe brojem sati koje su odsjedili u čekaonici. Nitko ne čeka manje od četiri, pet. I na trijažu se čeka duže od uobičajenog, a do prve prozivke i pregleda liječnika i po dva, tri sata. Do kraja obrade neki odsjede i više od jednog punog radnog vremena s par prekovremenih sati.

Sestre stalno prozivaju, ali broj ljudi koji dolaze i čekaju se ne smanjuje. Kako tko ode, barem dvoje novih naiđe. Ljudima koji čekaju svaki se sat čini kao beskonačan dan. U jednoj od ambulanti izuzetno ljubazan i srdačan mlađi liječnik. Temeljit, posvećen. Ispričava se više puta zbog čekanja. I sam kaže da ne zna što bi prije, posvetio se pacijentima u opservaciji ili onima koji u čekaonici padaju s nogu. U ljetnim mjesecima to je u Hitnoj traktu svakodnevica, i po danu, i po noći, i ponedjeljkom i četvrtkom i vikendom, razlike nema. Posla je barem 30 posto više nego van sezone.

Dr. Ivica Fedel (foto: Arhiva)

"Već u travnju zabilježen je porast broja posjeta Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, a od početka lipnja to je povećanje značajno veće", kaže zamjenik ravnateljice Opće bolnice Pula dr. Ivica Fedel. Navodi da izvan sezone medicinsku pomoć u OHBP-u prosječno zatraži oko 80 pacijenata dnevno, dok je u sezoni taj broj značajno veći. "Proteklog vikenda taj broj je u 24 sata dosegnuo 200 posjeta, s time da u samoj špici sezone računamo da će biti još veći", rekao je dr. Fedel.

Dr. Fedel kaže do hitnog bolničkog prijema bolesnike dovode brojna stanja, od pogoršanja postojećih kroničnih bolesti do akutnog nastupa bolesti.

"Tijekom ljetnih mjeseci, u odnosu na ostatak godine, povećan je broj svih oblika nezgoda, od manjih posjekotina, natuka, prijeloma do kompleksnijih trauma. Česte su i vrtoglavice, glavobolje, viroze, probavne smetnje, akutne intoksikacije, poremećaji krvnog tlaka i srčanih otkucaja i drugih kardioloških problema", navodi Fedel.

Drugi dio teme možete čitati ovdje.

Povezane vijesti

• Zašto se u pulskoj bolnici ne ugrađuje stent? PACIJENTI S INFARKTOM PUTUJU ZA RIJEKU
• IRENA HRSTIĆ, RAVNATELJICA PULSKE BOLNICE: Ako epidemiološka situacija bude gora, možemo očekivati i karantenu. Nadam se da su ljudi savjesni i da će maksimalno ograničiti kretanje. TAKO MOŽEMO IZBJEĆI NAJDRASTIČNIJE MJERE
• Hrvatska ima više donora nego razvijene zemlje - SAMO U PULSKOJ BOLNICI LANI IH JE BILO DEVET. ORGANE JE PRIMILO 268 PACIJENATA