Kod Stancije Drušković, blizu Brtonigle, već deset godina posjetitelje prima špilja Mramornica, jedna od najvećih i najljepših u Istri. Da nije označenog i uređenog ulaza, putokaza, velikog parkirališta i recepcije s prigodnim panoima, teško bi se i znalo da je tu špilja, da tlo ispod nogu skriva neprocjenjivo podzemno bogatstvo stvarano tisućama godina. Pri spomenu pojma špilje, asocijacija je na neku stijenu, brdo ispod kojeg se ulazi u podzemlje. Mramornica nije takva.
Jamski ulaz
Okolica ulaza je gotovo ravan plato, što u svakom slučaju izaziva čuđenje posjetitelja, među kojima je najviše stranih turista. Ne mogu vjerovati da se tu, u blizini vinograda i maslinika krije takva podzemna raskoš. Ulazi se strmim kamenim stepenicama, kao u malo širi bunar, pa još nekoliko skala po metalnim ljestvama. Treba biti spretan, a onda slijedi ugodno iznenađenje.
S ulaza se stupa u veliku dvoranu, jako akustičnu. Prije deset godina, prilikom svečanog otvaranja, iskušala je to klapa Lungomare iz Umaga. Posjetitelje će domaćini zatim povesti u razgledanje, lijepo uređenim i diskretno osvijetljenim stazama. Onim što posjetitelju nudi, Mramornica se neće postidjeti pred mnogo većim i poznatijim jamama.
Nalazi se na imanju obitelji Sterle, na Stanciji Drušković. Kako se radi o podzemnom bogatstvu koje ne može biti privatno vlasništvo, koncesiju na korištenje špilje dobio je Franko Sterle prije deset godina koji je s obitelji sve upotpunio agroturističkom ponudom, ali i drugim sadržajima o kojima nam je govorila Elisa Krastić Sterle, u obitelji zadužena za špilju i organiziranje posjetitelja.
- Gostiju je sve više, a zadnjih godina špilju posjeti oko osam tisuća turista, čime smo zadovoljni. Prvih godina se nije mnogo znalo za nas, pa i neki ljudi iz okolice nisu znali za Mramornicu. Iz godine u godinu sve je više posjetitelja, najviše dolaze obitelji s djecom, ponekad organizirane grupe, a dolaze djeca iz vrtića i škola. Turisti su jako pažljivi, odgovorni, poštuju prirodu, a najviše je Nijemaca, Nizozemaca, Danaca, Amerikanaca, Talijana, pa i Japanaca. Budu iznenađeni onim što vide i uopće da takva špilja postoji na gotovo ravnom terenu. Špilja je pogodna za hodanje, nema velikih strmina, razgled s vodičem traje pola sata, a vođenje je na četiri jezika. Za posjete smo otvoreni od početka travnja do konca listopada, priča Elisa dodajući kako se turisti raspituju ima li još u blizini takvih prirodnih ljepota.
Boje mramora
Ima. Bujština je puna podzemnih iznenađenja, jama i špilja, podzemnih jezera, ali ih je vrlo malo uređeno. Jedna je od najljepših, kažu speleolozi, špilja ispod Marušića, ali je ulaz također vrlo težak, okomit.
Mramornica je špilja s jamskim ulazom, prostrana, dubine između 10 metara (kod ulaza) i 20 metara, a temperatura oko 14 stupnjeva kroz cijelu godinu. Prvi zapis o špilji objavio je talijanski putopisac Alberto Fortis 1771. godine. Kasnije je ulaz u podzemlje zarastao, samo su rijetki mještani znali za njega. Pričaju stariji da su se za vrijeme rata mještani tu sakrivali od neprijatelja, ulaz je bio gotovo nevidljiv od raslinja. Kasnijih godina djeca su znala ulaziti u špilju, pa je i naša domaćica u podzemlju bila kad je imala 14 godina. Kasnije je ulaz uređen, proširen i prilikom otvorena prilagođen sigurnom ulasku posjetitelja.
- Mramornica je ime dobila po karakterističnoj boji, ima bjelina koje podsjećaju na mramor. Vidljiv je velik broj prirodnih ukrasa, stalaktita, stalagmita, još se stvaraju naslage, znači da je špilja aktivna, ima dosta heliktita, posebnih vrsta siga u svim smjerovima kao posljedica gravitacijske sile. Zanimljiva je i po likovima koji se mogu prepoznati, kao što je babilonska kula, kosi toranj u Pisi, dvorana orgulja i slično, dodaje Elisa Krastić Sterle.
Obiteljska tradicija duža od 200 godina
Na Stanciji Drušković sada su samo dvije obitelji koje tu stalno žive - Strele i Drušković. Obitelj Sterle je tu duže od 200 godina, s vremenom su proširivali svoje imanje, pa su tako kupili i područje gdje je Mramornica. Oduvijek su se bavili vinogradarstvom i maslinarstvom, a posljednjih godina i agroturizmom. Od ulaza u Mramornicu do agroturističkog objekta vodi i staza kroz zelenilo, a na putu do punog stola gostu će za oko sigurno zapeti divlje i domaće životinje koje tu obitavaju.
Uz agroturistički objekt, u kojem gosti mogu i prespavati u četiri sobe, obitelj Sterle je uredila i zanimljivu izložbu radnih strojeva koji su se kroz vjekove koristili uglavnom u poljoprivredi, zbirku fotografija i dokumenata predaka sadašnje obitelji, jedinstven prikaz seoskog života. Obitelj će vam u lijepo uređenom objektu ponuditi vlastita vina, među njima i malvaziju koja je dozrijevala u drvenim bačvama upravo u Mramornici, na stalnoj temperaturi. Prepoznatljiva je i stara murva koja je mnogo toga preživjela kroz stoljeća i sada krošnjom prekriva terasu ispred kuće i agroturističkog objekta. Sve su to razlozi što ćete na povratku sresti turiste koji uživaju u krivudavoj cesti uz vinograde i maslinike, dolazeći na imanje vrijedne obitelji Sterle. (L. JELAVIĆ)