VODNJAN Iz "Špilje iza lokve" izvađen glomazni otpad

Akcija čišćenja

Proteklog je vikenda Javna ustanova Natura Histrica u suradnji sa Speleološkim društvom Underground iz Umaga i Gradom Vodnjanom, te uz podršku inicijative Čisto podzemlje, organizirala akciju čišćenja speleološkog objekta imena "Špilja iza lokve" na području Stancije Negrin, blizu naselja Gajana. Ulaz u spomenuti speleološki objekt bio je zagađen krupnim komunalnim otpadom poput automobilskih i traktorskih guma, starih štednjaka te raznog drugog otpada.

Kako ističu iz JU Natura Histrica, cilj ovakvih akcija je sanacija postojećih onečišćenja te buđenje građanske ekološke svijesti, jer je krško podzemlje jako osjetljivo na onečišćenja koja kasnije rezultiraju zagađenjem podzemne vode koja se koristi za vodoopskrbu.

Inače, krški fenomeni, odnosno krški reljef, karakterističan je za veći dio područja Istarske županije. Gotovo 70 posto površine istarskog poluotoka nalazi se upravo na takvoj vapnenačkoj podlozi koja se, iako naizgled čvrsta i postojana, mijenja tijekom dugog niza godina pod utjecajem vode koja kemijski reagira s vapnencem čineći u takvoj stijeni brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protječe. Posljedica tih procesa su i brojni speleološki objekti - jame, kaverne, špilje i ponori koji se pod utjecajem vode polako ali neprestano mijenjaju, proširuju i produbljuju.

Takvih objekata na području Istarske županije, prema procjenama, može biti i do 2 000, što je značajan broj, s obzirom da je u svijetu registrirano oko 155.000 takvih objekata. Veći dio speleoloških objekata direktna su veza površinskih i podzemnih voda te je njihova zaštita od šireg društvenog značenja s obzirom da svako zagađenje ili onečišćenje kroz te objekte brzo dospijeva u podzemne tokove. Stoga se ti objekti ubrajaju u I zonu sanitarne zaštite izvorišta.

- Speleološki objekti, posebno na kršu, staništa su mnogih endemičnih, rijetkih, ugroženih i zaštićenih životinjskih vrsta. Speleološki objekti u vlasništvu su Republike Hrvatske i kao takvi su od posebnog interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Za speleološke objekte izrađuje se katastar koji uspostavlja i vodi Zavod za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Po zakonu, zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini, ističu iz JU Natura Histrica.