Prvi dani svibnja tradicionalno su oni dani u godini u kojima nakon nešto sporijeg ritma koji je vladao tijekom zimskih mjeseci Pula odjednom oživi, ubrza i napuni se ljudima i događajima. U kolektivnoj memoriji Puljana svojevrsni portal koji ih uvodi u to razdoblje je prvi dan svibnja i proslave praznika rada na što se zatim nadovezuje niz svečanosti i događanja koja kulminiraju 5. svibnja svečanim obilježavanjem obljetnice oslobođenja Pule i Dana grada. Osnovna karakteristika većine tih događanja bila je ta da se na njima okupljao veliki broj naših sugrađana, no u vremenima izvanrednih okolnosti kroz koje prolazimo upravo ta karakteristika prva je postala privremeno nepoželjna. Mnoge stvari u našim životima zbog toga su se morale u ovoj godini promijeniti, a drugačiju formu obilježavanja morala su dobiti i sva tradicionalna svibanjska događanja u Puli, pa tako i obilježavanje Dana grada. Jedna od tradicija je da se toga dana sa svečane sjednice Gradskog vijeća gradonačelnik Pule obrati svojim sugrađanima. I ta tradicija ove će godine morati biti preskočena, no u razgovoru Boris Miletić otkriva što bi, da je imao prilike, ove godine na Dan grada poručio Puljanima.        

Dan grada Pule ove se godine obilježava na drukčiji način nego što smo navikli, a sve zbog mjera koje su još uvijek na snazi zbog epidemije korona virusa. Je li vam zbog toga žao?

-Naravno da mi je žao. Tko može biti sretan što smo se svi skupa uopće našli u ovoj situaciji? Dan Grada je zaista lijepa i svečana manifestacija kojom se svake godine sjećamo onih koji su stvarali temelje moderne Pule. Pula je preživjela mnoge izazove pa će tako i ovaj. Svaki izazov je i ujedno i prilika i to zaista nije floskula. Nadam se da će je naše društvo znati iskoristiti.

Dojam je da su se restriktivne mjere koja je Istra odmah na početku poduzela, na kraju ipak pokazale dobrima?

-Da, bili smo odlučni i to se isplatilo. Bili smo prvi u donošenju teških odluka i sada vidimo da su bile opravdane. Prvi smo uveli mjere i zato smo mogli prvi krenuti s popuštanjem. Hvala prije svega građanima koji su još jednom pokazali veliku dozu odgovornosti i razumijevanja. Ponosan sam kako su svi reagirali! Treba i dalje biti oprezan i poštivati preporuke Stožera. Sad je ključno zadržati istu razinu odgovornosti i siguran sam da ćemo vrlo brzo moći krenuti prema još jačoj normalizaciji života.

Kako ocjenjujete rad istarskog Stožera civilne zaštite?

        -Istarski stožer je napravio sjajan posao. Stožer je odmah shvatio ozbiljnost situacije i donio učinkovite mjere. Zahvalan sam im na odličnoj reakciji i velikoj posvećenosti. Čak i ovakve situacije s takvim ljudima izgledaju manje teške. Veliko hvala i zdravstvenim radnicima koji su podnijeli veliku žrtvu, zatim policiji i onda svima ostalima službama koje su bile uključene i koje su se prilagodile situaciji. Moram spomenuti i naše izuzetne učitelje koji su napravili sve da djeci proteklo razdoblje učine što bezbolnijim. Oni će i dalje podnositi veliki teret ove situacije i možemo biti sretni što takvi ljudi brinu o našoj djeci. 

Pravovremena reakcija

Usporedno sa zdravstvenim mjerama, krenule su i one gospodarske koje bi trebale pomoći poduzetnicima u prevladavanju krize koja je nastala zbog epidemije. Što poduzetnici mogu konkretno očekivati od Grada?

-Među prvima u zemlji smo izašli s mjerama pomoći za poduzetnike. Potpuno smo oslobodili poduzetnike plaćanja komunalne naknade i poreza na korištenje javnih površina, zakup poslovnih prostora smanjen je na iznos od 1 kune po poslovnom prostoru, plaćanje spomeničke rente je ukinuto. Sve su to mjere koje smo odmah usvojili u koordinaciji sa svim gradovima Istre i Istarskom županijom kako bi poduzetnicima maksimalno olakšali ovu ekstremnu situaciju. Zaštita zdravlja građana nam je prioritet, ali smo isto tako svjesni da od nečega trebamo živjeti i ne smijemo dozvoliti da pandemija ubije gospodarstvo.       

Kada već govorimo o gospodarstvu, razdoblje prije korone obilježila je situacija s brodogradilištem Uljanik. Koliko je zapravo cijela ta situacija ostavila posljedice na Pulu kakvu smo do jučer poznavali?

        -Cijela ova situacija s koronom pokazala je koliko nam je industrija potrebna i tu ne govorimo Puli i Istri već o cijeloj Hrvatskoj. Nitko nije mogao pretpostaviti da ćemo se tako brzo i na tako okrutan način suočiti s posljedicama gospodarske politike koja počiva gotovo isključivo na turizmu. Sve što smo govorili oko spašavanja brodograđevne industrije, svi naši apeli i sukobi s Vladom, sve je to, između ostalog bilo da se nekad u budućnosti ne bi dogodilo ovo što sad gledamo. A na žalost dogodilo se puno, puno prije nego što je itko mogao pretpostaviti.

Uljanik je i simbol Pule i niti jedan Puležan, niti jedan radnik ne može ostati ravnodušan kad sad s odmakom pogleda kako se država kao najveći vlasnik, odnosno vjerovnik od samog početka krize odnosila prema pulskom škveru i činila sve da brodogradilište gurne u ponor. Najviše me boli to što bi se Vlada, da je Uljanik u nekom gradu kojim upravlja HDZ, sasvim drugačije postavila. I svi znamo da je to točno. Iako nemamo nikakve upravljačke mogućnosti, mi smo se kao Grad založili za nastavak brodogradnje u Puli i općenito za opstanak brodograđevne industrije. Ako Vlada nakon pandemije i dalje bude inzistirala na gašenju brodogradnje u zemlji koja de facto nema industriju, onda više nemamo o čemu razgovarati. 

Bastion antifašizma 

Kažete i sami da je Pula u povijesti imala mnoge važne obljetnice i značajne datume, jedan od njih je i 5. svibanj 1945. godine, dan kada je Pula oslobođena višegodišnjeg terora. Koliko je za ovaj grad značajan taj datum?

 -To je razdoblje rata i od kapitulacije Italije i kasnije njemačke okupacije 1943. godine, Pula je proživjela vjerojatno najgore razdoblje. To je vrijeme kada su uhićenja, egzekucije i deportacije onih za koje se sumnjalo da pomažu partizansku borbu, bile svakodnevna pojava. Savezničko bombardiranje od siječnja 1944. do ožujka 1945. razorilo je čitave dijelove grada, a svaki treći stanovnik izgubio je krov nad glavom. Opća nestašica bila je posebno teška za ono malo stanovnika u gradu koji su konstantno živjeli u strahu i borbi za opstanak. I tu dolazimo do 1945. godine kada je Pula zahvaljujući prije svega našim antifašistima i svojim hrabrim građanima konačno oslobođena višegodišnjeg fašističkog terora. To se nikad ne smije zaboraviti, a posebno ne danas kad u Hrvatskoj još uvijek raspravljamo treba li osuditi fašistički režim NDH.

 Je li taj duh antifašizma i dalje živ u Puli?

 -Apsolutno! Pa Istra je bastion antifašizma. Ako taj duh negdje živi u Hrvatskoj onda to je u Puli. Pula je antifašistički grad i istinski multikulturna sredina. Ono što je posebno važno je da vrijednosti za koje su se žrtvovali naši nonići, prenesemo i na nove generacije. Kad vidite koliko je Istra po tome drugačija od najvećeg dijela Hrvatske, onda svi možemo biti ponosni.

 Ako se osvrnemo na nešto bližu povijest, koliko se Pula mijenjala, odnosno promijenila u zadnjih desetak godina?

 -Pula se doista promijenila i to nabolje. Realizirali smo puno investicija. Sve te investicije vidim kao temelj za razvoj i napredak Pule koji je pred nama. Iskreno vjerujem da je Pula jedan od gradova s najvećim razvojnim potencijalom na Jadranu! Ta budućnost ne bi bila moguća bez kanalizacije, bez plinofikacije, bez pročistača, bez cesta. To su projekti koji se bili na čekanju zadnjih 30-40 godina. To su sve zahtjevni projekti, ali to smo napravili i siguran sam da Pulu pravi boom tek čeka.

U lipnju ove godine navršava se 14 godina od kad ste postali gradonačelnik Pule. Kako gledate na taj period koji je za Vama? Jeste li zadovoljni učinjenim? 

-Proletjelo je. A s druge strane puno stvari je napravljeno. Pula je u tom razdoblju prošla tranziciju iz vojnog u pravi demilitarizirani grad. Osim već spomenutih investicija u temeljnu infrastrukturu, nekako sam najviše ponosan na činjenicu da smo u tom periodu uspjeli iz temelja izgraditi novu školu, proširili smo kapacitete onih postojećih čime je omogućena nastava u jednoj smjeni u gotovo svim školama, nove dječje vrtiće, sva su djeca upisana u vrtić i nemamo liste čekanja, izgradili smo suvremeni kompleks gradskih bazena, izgradili smo nogometni stadion, Trg kralja Tomislava na Verudi, i tako dalje. Tamo negdje na početku mog mandata obnovili smo omiljeno kino Valli, pa nedavno i neuglednu plažu na Hidrobazi pretvorili u omiljeno kupalište Puležana i da ne nabrajam dalje, ima toga puno. Uglavnom, to je sve ulaganje u budućnost i u kvalitetu života naši građana. 

Ulaganje u mlade najbolja investicija

Često ističete značajna ulaganja u društveni standard, te da su vam u fokusu djeca i mladi? 

-Tako je. Kroz konkretne mjere i aktivnosti pratimo potrebe djece i njihovih roditelja i od prvog dana njihovog rođenja, odlaska u vrtić, potom u školu i na daljnje školovanje. Imamo naknade za svako novorođeno dijete, predškolski sustav je tako organiziran da roditelji ostvaruju subvencije prilikom upisa djece, već godinama imamo dežurne službe u dječjim vrtićima, nemamo liste čekanja i svakom je djetetu osigurano mjesto u vrtiću. Imamo zaista kvalitetne škole, financiramo produženi boravak za učenike zaposlenih roditelja u svim našim školama, provodimo nastavu u jednoj smjeni u gotovo svim osnovnim školama i niz drugih mjera koji zaposlenim, mladim roditeljima itekako puno znače. Sve te mjere, uz ulaganja u infrastrukturu, utječu na pozitivne demografske trendove koje Pula ostvaruje i zbog čega se redovito svrsta među najbolje gradove za život u Hrvatskoj. 

Značajno mjesto u strategiji razvoja grada imaju ulaganja u sport, što kroz izgradnju i održavanje sportskih objekata, što kroz financiranje programa. Što bi ste u tom segmentu posebno izdvojili? 

-Puno je uloženo u sport. Posljednji u nizu velikih projekata je izgradnja kompleksa javnih gradskih bazena. Pula je bazen čekala 50 godina, a danas se konačno kupamo u njemu. Nadam se da ćemo uskoro ponovno moći otvoriti vrata naših bazena. Uloženo je više od 100 milijuna kuna u sportsku infrastrukturu. Tu su još dvije nove sportske školske dvorane, nekoliko novih sportskih igrališta, uređena atletska staza … Ono što je najbitnije je da svakodnevno u klubovima trenira više od 3000 djece i mladih. To je prava vrijednost naših investicija.

 Pula je zadnjih godina jedno veliko gradilište, gradi se na sve strane što je dobro ali isto tako iziskuje veliko strpljenje posebice kod vozača. Jedan od većih problema Pule koje građani često ističu odnosi se upravo na promet. Kako pomiriti želje stanovnika s prostornim mogućnostima koje grad ima? 

-Urediti promet u tri tisuće godina starom gradu kao što je Pula nije nimalo lako i to je definitivno jedan od većih izazova s kojim sam se susreo još od početka mandata. Na našim cestama ima sve više automobila, to je činjenica, a u ljetnim mjesecima njih se broj i udvostručuje. Samo u zadnjih nekoliko godina uložili smo više od 120 milijuna kuna u prometnice kako bi one bile što   kvalitetnije, protočnije i sigurnije. Usto, povećavamo broj parkirališnih mjesta gdje god je to moguće, kao što je nedavno ređeno parkiralište na Novoj Verudi. Kad je cestogradnja pitanju, drago mi je i da smo pri samom kraju s radovima uređenja rotora   Valturskoj ulici. Bit će to peti rotor koji je sagrađen u posljednjih šest mjeseci na području grada Pule.

Kad se stanje vrati u normalu, želimo potaknuti što veći broj ljudi da koriste javni gradski prijevoz i alternativne načine prijevoza. To je politika svih razvijenih i uređenih gradova. Zato smo bespovratnim sredstvima nabavili nove autobuse, a u tijeku je nabavka novih. Osim toga, konstantno širimo sustav električkih bicikla, a s našim komunalnim poduzećem Pula Parking razvijamo smart parking aplikaciju.

Studentski grad 

Ako se ne varam i ako me pamćenje dobro služi, prvi ugovor kojeg ste kao gradonačelnik potpisali bio je onaj o izgradnji studentskog kampusa u Puli. Želja je bila da Pula vremenom postane studentski grad u punom smislu te riječi. Je li se u tome uspjelo? 

-Da, 2006. godine smo potpisali ugovor o izgradnji studentskog kampusa potpisali s tadašnjim ministrom Božidarom Kalmetom. Od prvog smo dana podržali ideju osnivanja pulskog Sveučilišta i danas vidimo da je to dobra odluka. Uvjeti studiranja u Puli danas neusporedivo su bolji nego u vrijeme mog studija. Lijepo je vidjeti smjer u kojem se cijela priča sa sveučilištem razvija. Siguran sam kako će studentski kapaciteti koji se trenutno proširuju još dodatno privući studente u Pulu. Ima tu još jako puno mogućnosti, od ljetnih škola do programa koje treba razvijati s međunarodnim sveučilištima itd. Pula ima puno komparativnih prednosti i u ovom segmentu i mi to moramo iskoristiti. 

Nadomak studentskog kampusa je i nova Opća bolnica na kojoj se radovi polako bliže kraju. Što taj projekt znači za Pulu i Istru? 

-Neovisno o epidemiji, izgradnja i opremanje bolnice ide prema dovršetku. Pojedini odjeli već neko vrijeme primaju pacijente u novouređenim prostorijama i već danas je kvaliteta zdravstvene skrbi znatno unaprijeđena. Bolnica je ključan projekt za cijelu Istru i zbilja mi je drago vidjeti što svakim danom ona sve više postaje realnost. Imati jednu takvu suvremenu zgradu i novu opremu je sjajna stvar, no treba se posebno zahvaliti medicinskom osoblju koje je dalo veliki doprinos kako bi cijeli sustav i u ovim otežanim okolnostima mogao redovno funkcionirati. 

Kako ste zadovoljni poduzetničkom slikom grada? 

-Uloga je Grada stvoriti okruženje koje će privući nove investitore i poticati poduzetništvo i mislim da u tome i uspijevamo. Dokaz tome je činjenica da je Pula danas uz Zagreb grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva i među gradovima koji najviše izdvajaju za poduzetnike. Spomenuo bih ovdje projekt poduzetničkog co workinga koji centra koji ide planiranom dinamikom. Riječ je o centru koji će definitivno ojačati poduzetničku sliku grada i bit će središnje mjesto okupljanja naših poduzetnika. Projekt je trenutno u fazi pripreme dokumentacije kako bi sve bilo spremno za prijavu na natječaj čija se objava očekuje u narednom periodu. Koroni usprkos, ja sam optimističan, duboko vjerujem da su bolji dani pred nama i da će poduzetnici, koji su prvi na udaru uspjeti prebroditi krizu, a mi ćemo im kao Grad u tome maksimalno pomoći.

 Kakvi su planovi za razdoblje koje dolazi? Koji su planovi i projekti koje namjeravati dovršiti u periodu pred nama? 

-Fokus je na daljnjem uređenju grada i ravnomjernom razvoju. Međutim, situacija s koronavirusom, osim što će na neko vrijeme promijeniti naše navike, utjecat će i na naše planove i buduće aktivnosti. To je, na žalost, neminovno. S druge strane, sad se pokazuje koliko su naše mjere štednje koje smo uveli prije 10-ak godina i odgovoran način na koji vodimo gradske financije pogođeni. Zahvaljujući tome imamo stabilan proračun i možemo se nositi s ovom situacijom. Onima koji su bili rastrošni i nisu pazili na financije to će biti puno teže.

U svakom slučaju sada je ključno nastaviti s pridržavanjem mjera kako bi se čim prije vratili u normalu. Nama je potpuno jasno da je borba protiv bolesti jako važna, ali bez gospodarstva nema života. A ljudi u Istri su toliko fokusirani, odgovorni i racionalni da sam uvjeren kako ćemo uspjeti naći način da i pored virusa radimo i razvijamo gospodarstvo. Moramo razmišljati izvan okvira i siguran sam da ćemo uspjeti. 

Povezane vijesti

• MILETIĆ: U ovom gradu se oduvijek poštivao čovjek kakav je, neovisno o tome koje je nacije, vjere ili odakle je došao
• FABRIZIO RADIN: NAŽALOST OSTALI SMO BEZ INDUSTRIJE, A SAD PRIVREMENO I BEZ TURIZMA. PREOSTAJE NAM JEDINO POLJOPRIVREDA "Mislim da su naši ljudi, građani Istre, Istrijani, toliko naučili u svojoj povijesti i da su dovoljno inteligentni, sposobni i poduzetni, da će znati pronaći rješenje"
• DRUGI KORONA INTERVJU BORISA MILETIĆA Kaže da je Istra postala sinonim za dobro upravljanje krizom i najavljuje ono što svi jedva čekaju!